KRAJ MISTERIJE
Cleary i njeni kolege su, potaknuti radom Alana Browna, počeli provoditi eksperimente s ciljem testiranja hipoteza o mogućim mehanizmima koji stoje iza ovog neobičnog iskustva.
Jeste li ikada imali čudan osjećaj da ste već doživjeli nešto što ste zapravo vidjeli prvi put u životu? Ako je odgovor da, onda ste iskusili misteriozan fenomen deja vu koji već desetljećima zbunjuje naučnice.
Stručnjaci su još krajem 19. stoljeća ponudili neke odgovore na pitanje što uzrokuje deja vu, što na francuskom znači “već viđeno”. Smatrali su da se možda radi o mentalnoj bolesti ili poremećaju pamćenja, no sve je stalo na hipotezama. Tek se nedavno ovaj fenomen počeo ozbiljno istraživati u naučnom smislu.
Prelazak s paranormalnog na naučno
Početkom 2000-ih, kognitivni psiholog Alan Brown odlučio je napraviti pregled svih dosadašnjih analiza, istraživanja ili proučavanja ovog tajanstvenog fenomena.
Mnoga objašnjenja su imala prizvuk paranormalnog, odnosno oslanjala su se na moguća iskustva iz prošlog života ili nadnaravne mentalne sposobnosti. No, ponegdje se radilo i o naučnom pristupu, studijama u kojima su provodile ankete i ispitivalo ljude o njihovim iskustvima s deja vuom.
Brown je nakon pregleda anketa ustvrdio da otprilike dvije trećine ljudi u nekom trenutku svog života doživi ovo neobično iskustvo te da je glavni okidač za deja vu određeno mjesto, a zatim razgovor, piše Conversation.
Također je proučavao medicinsku literaturu o mogućoj povezanosti između deja vua i nekih tipova napadaja. Brownovo istraživanje je ozbiljnije pogurnulo ovaj fenomen u naučnu sferu i poslužilo drugim naučnicima da osmisle eksperimente za istraživanje deja vua, navodi kognitivna psihologinja Anne Cleary s Državnog sveučilišta Colorado.
Naučno testiranje deja vua
Cleary i njeni kolege su, potaknuti radom Alana Browna, počeli provoditi eksperimente s ciljem testiranja hipoteza o mogućim mehanizmima koji stoje iza ovog neobičnog iskustva.
Istraživali su skoro stoljeće staru hipotezu koja navodi da do deja vua dolazi kada postoji prostorna sličnost između trenutnog okruženja i onog kojeg ste već doživjeli, ali se toga ne možete sjetiti.
Na primjer, zamislite da prolazite pokraj bolničkog odjela prilikom posjeta bolesnom prijatelju i imate osjećaj da ste ovdje već bili, mada nikad prije niste kročili u tu bolnicu. Uzrok ovog deja vua mogao bi biti sličan raspored okruženja; poput položaja namještaja ili određenih predmeta u prostoru koji nalikuje onome kojeg ste vidjeli u prošlosti.
Možda su hodnici imali istu boju ili veličinu, a predmeti u njemu bili pozicionirani na sličan način. Prema spomenutoj hipotezi, vi više ne možete prizvati u sjećanje bivše iskustvo sličnog okruženja te stoga imate jak osjećaj da ste već ranije vidjeli baš taj isti hodnik.
Koristili VR
Kako bi istražili ovu teoriju u laboratorijskim uvjetima, stručnjaci su se poslužili virtualnom stvarnošću kako bi ispitanike stavili u različita okruženja. Neka od njih su imala isti prostorni raspored, mada su bila različita.
Kao što su predvidjeli, iskustvo deja vua se češće događalo kada su ljudi gledali scene s istim prostornim rasporedom kao one koje su vidjeli ranije, ali ih se više nisu sjećali.
Međutim, ovaj eksperiment nije dokazao da je prostorna sličnost jedini uzrok deja vua. Naučnici smatraju da na to da nam se prizor ili situacija čine poznatima može utjecati više faktora i da su potrebna daljnja istraživanja.
SB
