BiHPrivreda

I dalje se smanjuju krediti privredi

I dalje se smanjuju krediti privredi

Već godinama u bankarskom sektoru BiH postoji trend koji je s ekonomske tačke gledišta prilično nepoželjan, ali kojem se, nažalost, ne daje previše važnosti.

Piše: Eldar DIZDAREVIĆ
Oslobođenje

Naime, komercijalne banke u BiH posljednjih godina znatno smanjuju kreditiranje privrede, to jeste ovdašnjih kompanija, a sve više i više odobravaju zajmove građanima i – što je posebno zabrinjavajuće – ovdašnjim vladama na svim nivoima vlasti. Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), ukupna aktiva bankarskog sektora naše zemlje na kraju petog mjeseca ove godine iznosila je 24,7 milijardi KM, od čega se na ukupne kredite banaka odnosi čak 16,8 milijardi KM. Od tog se iznosa na kredite građanima odnosi čak 7,8 milijardi KM, a na kredite privatnim preduzećima “tek” 7,4 milijarde KM. Dodajmo još i to da se na kredite vladama entiteta odnosi 418,5 miliona KM, na kredite vladama kantona 224 miliona KM, kredite općinskim vladama 291 milion KM te na kredite fondovima socijalne zaštite 100 miliona KM i tako dalje.

Krediti komercijalnih banaka svim nivoima vlasti u BiH, kako smo već pomenuli, rastu iz godine u godinu tako da je, recimo, iznos kredita fondovima socijalne zaštite na kraju 2008. godine iznosio samo 13,6 nasuprot sadašnjih 100 miliona KM. Krediti vladama kantona su porasli, vjerovali ili ne, sa 3,2 sa kraja 2008. na sadašnjih 224 miliona KM, dok su se u istom periodu krediti vladama entiteta učetverostručili! Nažalost, tim se činjenicama i brojkama kod nas malo pridaje važnosti, a one zapravo veoma jasno ocrtavaju u kakvoj otužnoj ekonomskoj situaciji danas živimo, kao i na činjenicu da se ovaj naš privid kakvog-takvog “rasta” zapravo stvara samo zaduživanjem. U zapadnim, pa čak i u tranzicijskim ekonomijama situacija je dijametralno suprotna, pa se tamo omjer kredita privredi i građanima smatra dobrim ako iznosi 70 naspram 30 posto u korist privrede. No, kako vidimo iz podataka CB-a, krediti građanima su kod nas već u ukupnom iznosu prerasli kredite privredi, čemu još treba dodati i ovaj trend porasta kredita vladama.

Bankama ovakva situacija odgovara, jer one i pored smanjenjog kreditiranja privrede odlično zarađuju.

Zapravo, posljednje dvije-tri godine ovdašnje komercijalne banke ostvaruju rekordne rezultate, pa je tako, naprimjer, profit banaka u BiH na kraju 2015. godine kod nas iznosio čak 149 miliona KM dobiti u Federaciji BiH, odnosno 79 miliona KM gubitka u RS-u. Međutim, gubitak banaka u RS-u nas ne smije zavarati u ovom slučaju. Riječ je o tome da su samo tri banke u manjem bh. entitetu na kraju prošle godine napravile minus od 138,7 miliona KM (najveći gubitak je iskazala problematična Banka Srpske), pri čemu su preostale banke poslovale s rekordnom dobiti od 66,7 miliona KM i rastom profita od 18 posto u odnosu na prethodnu godinu. Dakle, komercijalne banke se sasvim dobro snalaze i u ovakvim uslovima, ali je ovakav omjer kredita u osnovi veoma jasan pokazatelj slabo razvijene ekonomije.

Međutim, nije to jedini problem. Daleko važniji i veći problem je to što se povećano kreditiranje građana BiH na kraju zapravo svodi na povećanu potrošnju uvozne robe, što u osnovi znači da mi s ovakvim omjerima kredita kreditiramo strane ekonomije. Na tu činjenicu veoma ilustrativno ukazuje i ogroman bh. vanjskotrgovinski deficit, kojeg naši kreatori makroekonomske politike već godinama ne mogu značajnije smanjiti s iznosa od sedam milijardi KM godišnje! Princip je veoma jednostavan. Banka u BiH nekom pojedincu odobri kredit za kupovinu, recimo, automobila. On kupi automobil proizveden, naprimjer, u Slovačkoj i redovno otplaćuje taj kredit, pri čemu je napravljeno samo to da smo pomogli proizvodnju inostranih kompanija. I takav slučaj nije samo sa automobilima, nego sa svom robom – od povrća i voća do mašina i tekstila. Uostalom, na kraju svake kalendarske godine imamo čak sedam milijardi (KM) dokaza koji jasno ukazuju na to, što je za ovako slabašnu ekonomiju i privredu previše. Naravno, sve pomenuto znači i da nema razvojnih projekata, što prevedeno na razumljiviji jezik znači i da ni u budućnosti ne možemo očekivati bolje dane. Jer, jednostavno, ako nema razvoja, nema ni stvaranja nove vrijednosti, veće zaposlenosti, domaće potrošnje i tako dalje…, što znači da ćemo biti još godinama tu gdje se trenutno nalazimo. No, nažalost, ni to nije sve. Kada svemu tome dodamo i pojačano zaduživanje vlada, onda zaista dobijemo jednu pravu ekonomsku besperspektivnost. Uostalom, u ekonomiji je poznato takvo stanje koje se opisuje definicijom da neproduktivna zaduživanja i povećani nameti usporavaju ili u potpunosti eliminišu razvoj i mi se već godinama, pa čak i sa novim setom reformi, uporno držimo tog smjera. Osvrnimo se sada i na to koliko koštaju krediti kod nas?

Prema podacima CB-a, kamatne stope na kredite građanima na kraju petog mjeseca ove godine kreću se od 6,1 posto pa naviše, dok se kamatne stope na kredite kompanijama kreću od 6,2 posto pa naviše. Međutim, zbog metodologije prikupljanja ovih statističkih podataka, dobija se prilično iskrivljena slika koja u konačnici znači da je veoma mali broj građana i kompanija u BiH u mogućnosti dobiti kredite po pomenutim prosječnim kamatnim stopama te da se ta cijena kapitala, u zavisnosti od slučaja do slučaja, mora uvećati za bar jedan do tri procentualna poena kako bi se dobila realnija slika. Ko ne vjeruje u zdravu logiku nego više vjere polaže u statističke podatke, neka slobodno ode u bilo koju komercijalnu banku i pita može li dobiti bilo koji kredit po kamatnim stopama od 6,1 ili 6,2 posto. Spisak kompanija koje mogu pristupiti kreditima po takvoj cijeni je zaista mali i svodi se uglavnom na velika, veoma profitabilna javna preduzeća. A u razvijenijim ekonomijama Zapada kažu, također, da nema razvoja privrede ni ekonomije na kamatnim stopama većim od 5 posto.

Sve pomenuto su trendovi koji se već godinama veoma lako mogu uočiti u bh. bankarskom sektoru. Ti trendovi jednostavno nisu dobri po privredu i ekonomiju BiH, ali u isto vrijeme ti trendovi uopšte i nisu tako loši za komercijalne banke, koje ostvaruju rekordne profite. Zbog toga posljednjih godina stalno u javnosti imamo tvrdnje kako je bankarski sektor BiH najsređeniji i najbolji – što zapravo i jeste tačno – ali samo ako o toj temi gledamo s pozicije banaka. Bankama je dobro, zarađuju više nego prije, imaju sigurne klijente od kojih će lakše naplatiti svoja potraživanja i za njih je situacija u BiH prilično dobra. Pri tome ih uopšte ne interesira pad kreditiranja lokalnih kompanija koji je prisutan već godinama, što je na izvjestan način i razumljivo, jer o privredi i razvoju ne treba da se brinu banke nego neko drugi. Nažalost, oni koji trebaju da brinu o privredi i ekonomiji postali su najbolji klijenti ovdašnjih komercijalnih banaka.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close