Dodik je jedna od glavnih prepreka daljnjem napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu, ističe izvjestilac Evropskog parlamenta za proširenje Evropske unije
Teško je izbrojati koliko je puta Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i Republike Srpske ponovio kako je jedina stvar oko koje u Bosni i Hercegovini postoji konsenzus – put ove zemlje ka Evropskoj uniji.
Barem jednom mjesečno je naglašavao kako se stranka na čijem je čelu zalaže za integracijski proces Bosne i Hercegovine, a paralelno, u državnim institucijama radio sve što je mogao da zvaničnici njegove stranke uspore put BiH ka EU.
Nedavno su s njim i predstavnici stranaka Osmorke i HDZ-a BiH potpisali sporazum o formiranju državne vlasti i baš u tom sporazumu stoji da će funkcioneri ovih stranaka raditi na procesu integrisanja BiH u Uniju.
Iako je, barem nama koji smo pratili rad političara, stranaka i institucija u prethodnom mandatu, sasvim jasno da od toga nema ništa, novi koalicioni partneri SNSD-a su nas pokušavali ubijediti da će, zajedno s Dodikom, raditi na integrisanju zemlje u EU, te da se s Dodikom gradi neki novi, bolji, ambijent.
Niti ima novog Dodika, niti ima novog ambijenta, ima samo isti onaj Dodik koji je u državnom Parlamentu blokirao zakone koji su dio 14 prioriteta Evropske komisije, samo što sada, onima koji to nisu znali, daje do znanja da je to sve radio kako bi zadovoljio Vladimira Putina.
Rusija voli poticati sukobe na zapadnom Balkanu
Da bi svima dokazao da je Putinov igrač, Dodik je prilikom obilježavanja neustavnog Dana RS-a odlikovao Putina.
Tonino Picula, europarlamentarac iz Hrvatske i izvjestilac Evropskog parlamenta za proširenje Evropske unije, za Buku kaže da se ne zna koji je gori u nizu Dodikovih poteza posljednjih nekoliko dana.
“Ne zna se šta je gori dio te najnovije Dodikove provokacije, da li sam datum kojeg on uporno forsira bez obzira na odluke Ustavnog suda BiH, a tu je sada sporan i odabir mjesta za paradu koju je on smjestio u Istočno Sarajevo. Tu je i odlikovanje Putinu koje je izazvalo dosta polemika pa i zgražanja onih kojih prate zbivanja u Bosni i Hercegovini. Međutim, tu je i četvrta dimenzija, odnosno njegov govor i govor drugih koji su uzeli učešće na toj manifestaciji, a koji su puni povijesnih falsifikata i revizionističkih ambicija. Budući da Rusija ne vodi samo rat protiv Ukrajine, nego se ona nalazi u utrci i protiv vremena koje ne radi za nju, očito pribjegava aktiviranju svih mogućih točaka konflikta i izvan samog svog neposrednog susjedstva. Osobito voli komplicirati i poticati sukobe na zapadnom Balkanu. Dakle, kod Dodika se ne radi o predizbornoj retorici, jer su izbori prošli. Ovo je njegov stalni narativ, ali, rekao bih, u novom političkom kontekstu. Njegova, eto, briga za Putina je izraz, dobrim dijelom, njegovih opredjeljenja, ali i vjerovatno zato što zna da bez podrške Putina, ali jednako tako i Vučićeve vlasti, njegova pozicija u Bosni i Hercegovini bi bila daleko slabija”, ocjenjuje Picula.
Radi se, napominje, o organiziranoj provokaciji, koja ima svoju političku pozadinu.
“Dodik je ostao bez znatnog dijela novca iz fondova Evropske unije namijenjenih razvijanju gospodarstava, privrede, projekata na zapadnom Balkanu. Riječ je o 600 miliona eura, čija je isplata obustavljena upravo zbog njegove politike u Republici Srpskoj. Dodik naravno zna da će ga od još strožijih sankcija Evropske unije barem neko vrijeme štititi oni koji i njega u posljednje vrijeme itekako na neki način štite, a to je Orbanov režim u Budimpešti koji se sam nalazi ovoga trenutka u ozbiljnom sukobu s Briselom. Bilo kakav napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu direktno ugrožava Dodika, jer njegov tip vlasti je sušta suprotnost onome što bi evropska Bosna i Hercegovina trebala biti. I on je jedna od glavnih prepreka daljnjem napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu. Pri tome mu očito ništa nije teško, jer on istovremeno aktivno destabilizira i koaliciju čiji je dio postao” ističe hrvatski europarlamentarac.
Dodik je svjestan do koje granice može ići
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je dobila pohvale iz Evropske unije zbog brzog formiranja koalicije za uspostavljanje vlasti, ali napominje kako se Dodik trudi sve to upropastiti.
“Dodiku je osobno stalo da se raspadne vlast u Federaciji BiH. To je jedan od razloga zašto je poduzeo najnoviju provokaciju, jer oni bi onda mogao, pod znacima navoda, predstaviti stabilnost Republike Srpske, a nemogućnost Bosne i Hercegovine da opstane kao država. To je, ja mislim, jedan od aspekata ovog paradiranja u Istočnom Sarajevu, i naprosto tog jednog narativna koji bode u uši. Međutim, on je napravljen s političkim predumišljajem”, govori Picula.
Dodaje da se Evropska unija može suprotstaviti Miloradu Dodiku i njegovom destruktivnom djelovanju.
“Prije svega, Evropska unija zasad ne želi ugroziti nešto što je politički prošlo a to je kandidatura Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, nakon sušnih šest godina koliko je prošlo od podnošenja zahtjeva BiH za članstvo u EU. Dodik je, ipak, svjestan do koje granice on može u provokacijama ići. Mislim da ga treba udariti tamo gdje on najviše osjeća, a to je finansiranje projekata, a jednako tako njega treba držati u političkoj izolaciji i vidjeti koliko se on može vremenom suprotstavljati, prije svega, onima koji ga osporavaju unutar same Republike Srpske. Ali, tu ne treba patiti od iluzija, jer su i protekli izbori pokazali da od jednog lošeg Dodika ima i onih koji su možda i gori od njega. Prema tome, Dodika treba sankcionirati, treba se protiv njega boriti finansijsko-političkim sredstvima i, naravno, davati šansu svima onima koji Bosnu i Hercegovinu vide kao znatno normalniju i funkcionalniju zemlju od ove sada i dati im političku promociju”, zaključuje naš sagovornik.
Buka
