NIJE GA PODRŽAO KAO LIDERA ISLAMSKOG SVIJETA! Gulen: S Erdoganom sam se razišao zbog mog uvjerenja kako vjeru ne treba miješati sa politikom
Podrška koju su neki meni bliski ljudi pružali njegovoj stranci zasnivala se na njihovim obećanjima u pravcu demokratije, ljudskih prava i sloboda. U trenutku kada su Erdogan i njegova stranka napravili zaokret od 180 stepeni u odnosu na spomenute vrijednosti više nije bilo moguće očekivati našu podršku, što se na kraju i desilo
Turski predsjednik Erdogan je na izborima koji su održani 24. juna osvojio još jedan mandat koji će, za razliku od prethodnog, biti poprilično drugačiji jer će sada dobiti brojne nove ovlasti. Drugim riječima, Turska će se danas , nakon svečane ceremonije Erdoganovog polaganja zakletve, transformirati iz parlamentarnog u predsjednički sistem, što u prevodu znači da će autorativni predsjednik preuzeti sve poluge vlasti u svoje ruke .
Hoće li time u potpunosti eliminirati mogućnost ponovnog pojavljivanja dramatičnih događaja iz ljeta 2016. godine, kada je da podsjetimo Erdogan za dlaku preduprijedio vojni udar i svrgavanje sa vlasti.Prema Erdoganovim tvrdnjama iza neuspjelog puča stajao najpoznatiji turski disident Fetullah Gulen, kontroverzni bivši imam sa američkom adresom i osnivač pokreta Hizmet koji je prije par dana , govoreći za egipatski časopis El Ahram el Arabi ustvrdio kako je pokušaj vojnog udara predstavljao predstavu koja je poslužila Erdoganu kao dobar povod za pomenutu transformaciju državnog uređenja. S obzirom da se dugogodišnje rivalstvo, odnosno otvoreno neprijateljstvo bivših prijatelja Erdogana i Gulena reflektira i na stanje u našoj zemlji objavljujemo dijelove spomenutog intervjua.
Gulen je objasnio u čemu je suština nesporazuma između njega i Erdogana:
„Oni koji poznaju mene i pokret Hizmet znaju da Erdogan nikada nije bio moj učenik. Mimoilazili smo se u mnogim stvarima, a prvenstveno u mom uvjerenju kako vjeru ne treba miješati sa politikom.Na stranu odnos učenika i učitelja, ja sa Erdoganom nikada nisam bio blizak. Sreli smo se svega nekoliko puta. Podrška koju su neki meni bliski ljudi pružali njegovoj stranci zasnivala se na njihovim obećanjima u pravcu demokratije, ljudskih prava i sloboda. Jer ne treba zaboraviti da su pripadnici ove zajednice i prije toga podržavali stranke koje su svoje programe zasnivale na demokratskim principima, na ideji Evropske unije i poštivanju ljudskih prava i sloboda. Naravno, u trenutku kada su Erdogan i njegova stranka napravili zaokret od 180 stepeni u odnosu na spomenute vrijednosti više nije bilo moguće očekivati našu podršku, što se na kraju i desilo.
Još jedan od uzroka sukoba leži u činjenici da pokret Hizmet, sa svojim uspješnim obrazovnim ustanovama širom svijeta, nije prihvatio i na međunarodnoj sceni nije podržao Erdoganovu viziju „lidera muslimanskog svijeta“. Iz tog razloga, zloupotrebljavajući državne institucije i snagu koju crpi iz toga, on je angažirao kompletnu diplomatsku i obavještajnu mrežu kako bi zatvorio ustanove iz kruga Hizmeta ili ih preuzeo putem fondacije Maarif. S druge strane nastoji isposlovati da se tamošnji simpatizeri Hizmeta isporuče Turskoj gdje ih očekuje zatvor“.
Gulen opovrgava mišljenja da se filozofija njegovog pokreta u osnovi temelji na principima nacionalizma, liberalizma i demokratije: „Ni ja, niti simpatizeri pokreta Hizmet, nisu krenuli na ovaj put rukovodeći se bilo kojom ideologijom koja svoje korijenima na Zapadu. Vodilja naših ideja oduvijek su bili islamski principi predstavljeni kroz život Božijeg poslanika, s.a.v.s., za koje vjerujemo da su odraz univerzalnih vrijednosti. Poštivanje svakog čovjeka, jednakost pred pravom, pružanje prilika ženama da se iskažu u društvenom životu, vladavina prava i sistem upravljanja koji podrazumijeva učešće građana, univerzalne su vrijednosti koje krase islam.
Moguće je da su neki ovaj naš stav upoređivali sa nekim drugim idejama, ali naša baza je veoma jasna.
S druge strane pogledamo li Erdoganove istupe i njegova djela, a pogotovo činjenicu da koristi potencijale turske države kako bi širom svijeta sakupljao poene za sebe, onda je jasno da on sebe doživljava kao lidera svih muslimana u svijetu. Štaviše, ljudi oko njega su otišli još dalje i okitili ga epitetom svjetskog lidera.
Zašto Erdogan za svaki problem pokušava okriviti upravo njega, Gulen smatra da je „istina je da je Erdogan od zemlje koja nije imala neprijatelja napravio zemlju koja nema prijatelja“, i dodaje: „Petljajući se u unutrašnje stvari okolnih zemalja, Erdogan ih je pokušao dizajnirati tako što jena različite načine podržavao naoružane radikalne grupe u njima. Obzirom da sebe smatra „liderom Bliskog Istoka“ i „halifom islamskog svijeta“ on je sebi dao za pravo da se tako ponaša.
Mi to naravno nismo odobravali zbog čega smo proglašeni neprijateljem. Nakon toga je odlučio da svoje političke ciljeve realizira tako što će za svaku negativnu stvar okriviti mene i pokret Hizmet. Primjera radi, korupcijska istraga iz decembra 2013. godine njemu je poslužila kao izgovor da politizira i neefikasnim učini kompletno sudstvo. Rasturajući iskusne kadrove unutar sigurnosnih struktura u potpunosti je blokirao rad sigurnosnih agencija.
U međuvremenu je omogućio svojim pristašama da dođu u posjed velikih medijskih korporacija, dok je druge ušutkao putem reklama, tendera, pa čak i otvorenih prijetnji. Sve je to dovelo da istina ne dođe do izražaja i da tako ostane neizgovorena. A onda je uslijedio 15 juli (2016.) koji mu je poslužio kao izgovor da Oružanim snagama Republike Turske nanese najveću štetu ikada i stavi ih pod svoju hegemoniju.
Drugim riječima, Erdogan je instrumentalizirao sve državne ustanove, iskoristio ih u smjeru svojih političkih ciljeva i na kraju uspio da polarizira društvo na dosad neviđen način. Naravno, da bi svoja djela prikazao kao legitimne poteze, potreban mu je bio neprijatelj. Vidjevši da Hizmet nikada neće biti instrument za realizaciju njegovih političkih ciljeva on ga je proglasio neprijateljem i na tim osnovama motivirao svoje glasače.
Danas još uvijek svaki problem svaljuje na Hizmet jer je to jedini način da nastavi motivirati svoje simpatizere. Iz njegove perspektive može se reći da je učinio dobru stvar. Jer Erdogan dobro zna da ljudi iz Hizmeta nikada na nepravdu neće odgovoriti istom mjerom i da ni u kom slučaju neće posegnuti za nasiljem“.
Najdelikatnije pitanje dešavanja oko pokušaja vojnog udara u Turskoj Gulen objašnjava tako što niječe bilo kakvu sopstvenu krivicu i umiješanost:
“ Ja sam sva ta dešavanja osudio još u momentu dok je pokušaj udara trajao, odbijajući pri tome sve optužbe na račun pokreta Hizmet. Odmah sam uputio poziv Erdoganu da se formira jedna međunarodna istražna komisija, jasno ističući da ću prihvatiti sve nalaze ove komisije i da ću, ukoliko me proglase odgovornim, sam sebi kupiti kartu i vratiti se u Tursku. Niko se nije udostojio ni da odgovori na taj poziv. Meni je to pokazatelj da se krije mnogo toga. S druge strane nisu uspjeli uvjeriti ni ostatak svijeta u svoje klevete. Lično smatram da je 15. juli predstava u kojoj je učestvovao i sam Erdogan radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Uz Božiju pomoć istina će vremenom izaći na vidjelo“.
(TBT)
