Glavna pitanja bosanskog jezika

Jezički stručnjaci su uvidjeli potrebu za međusobnim razgovorom kako se ubuduće ne bi ponavljale situacije u kojima sprovode ista istraživanja, izrađuju iste rječnike i sl. Okupili su se na Drugom simpoziju o bosanskom jeziku u Sarajevu, 12. i 13. ovog mjeseca, u organizaciji Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu. Okvirna tema bila je Istraživanje, normiranje i učenje bosanskog jezika – dosadašnji rezultati, potrebe i perspektive. Kakva je uloga lingvistike u njegovanju ljubavi prema državi? Da li trebate početi skupljati novac za novi pravopis i gramatiku i početi se odvikavati od riječi koje su sada normirane, na Simpoziju je zabilježila Amila Selimović.

Piše: Amila Selimović, Školegijum

Sedamnaest godina nakon prvog ovakvog druženja, u Sarajevu je, u hotelu Holiday, prošle sedmice održan Drugi simpozij o bosanskom jeziku u organizaciji Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu. Izlagalo se i diskutovalo između pauza za kafe puna dva dana na različite teme,^[1] podvedene pod okvirnu Istraživanje, normiranje i učenje bosanskog jezika – dosadašnji rezultati, potrebe i perspektive. Publiku su većinom činili sami učesnici i učesnice, profesori/ce i nastavnici/e, te sadašnji i bivši studenti i studentice. Događaj medijski nije bio popraćen.

Ključne riječi izvedene nakon saslušane većine izlaganja^[2] su: bosanski jezik, (jezički) identitet,nacionalni identitet, tradicija, (mi kao) narod, očuvanje jezika, njegovanje tradicije.

UDRUŽENI U NESLAGANJU         

Učesnici su se složili da je do usaglašenosti u normi teško doći, a i priznali su kako su do sada međusobno vrlo malo razgovarali (iako su radili iste projekte, recimo, izrađivali rječnike). S obzirom na zanemarenost bosanskog u srpskohrvatskom već se u uvodu simpozija (u izlaganju profesora Jahića i profesorice Muratagić-Tune) pozvalo na vraćanje historiji jezika. Standardizacija bosanskog jezika nije završen proces; potreban nam je novi pravopis, nova gramatika, novi, etimološki i onomastički, rječnici.

Osim teze da se pravopisna rješenja za današnje doba trebaju tražiti u davno prošlom, na simpoziju su izrečene još neke zanimljivosti. Recimo, rad o leksičkim višestrukostima u jeziku Alije Nametka nepravedno je pošteđen diskusije, jer je autorica iznijela vrlo radikalne teze o našim i hrvatskim riječima. Kao neobične hrvatske riječi navela je tko, susjedstvo, tijek, ubojstvo, obitelj,poanta, uporaba, kazavši da se ipak najbolje osjećamo sa svojim riječima (sic!). Ovaj očigledni primjer purizma pokazuje svu nezgrapnost utemeljivanja bosanskog jezika u djelima bošnjačkihautora pisanih srpskohrvatskim jezikom i općenito poimanja jezika pisaca kao uzornog govora. Ako tome dodamo i moguće intervencije lektora i/ili urednika, kako danas možemo filtrirati šta je od nabrojanih leksičkih višestrukosti zapravo autorov svjesni izbor?!

A odgovor na pitanje ko smo to mi prožimao je cijeli simpozij, mi –Bošnjaci koji govore bosanski jezik.Čak su i same pozdravne riječi federalnog ministra obrazovanja i kulture Damira Mašića i pomoćnika kantonalnog ministra obrazovanja, nauke i mladih Sifeta Kukuruza bile u ovakvom tonu. Kazali su dabosanski jezik više nije moguće ignorirati, te da je njegovanje njegovog identiteta presudni faktor za kulturu i nacionalnu tradiciju. Posebno je istaknuto neophodno ponovnopovezivanje s dijasporom, a najviše s mladim ljudima izvan Bosne i Hercegovine koji trebaju očuvanjem svog maternjeg jezika njegovati ljubav prema domovini. Od toga se malo razlikovao i pozdrav prorektora Univerziteta u Sarajevu Uge Vlaisavljevića, koji je govorio o potrebi da se bošnjački narod osvijesti kroz bosnistiku, dodavši i da je jezik sama nutrina nacionalnog bića.

Uporno ignorirajući jezičku stvarnost u kojoj živimo, mnogo radova bilo je posvećeno dokazivanju da je jezik kojim se govori izvan granica BiH, na prostorima na kojima žive Bošnjaci, bosanski jezik. Zacrtan je i novi cilj za buduća istraživanja – utvrditi gdje sve ima Bošnjaka i opisati njihov jezik, koji se bezuslovno smatra bosanskim.

Jedan rad govorio je o nastavi maternjeg jezika u prvom polugodištu prvog razreda devetogodišnjeg obrazovanja. Autorica je iznijela zanimljivu ideju da je i u tom uzrastu djecu moguće učiti uzornom govoru kroz stihove Maka Dizdara. Šta je to uzoran govor, ostalo je nejasno. Spomenuta je i teza da djeci treba predstaviti zadatak, a ne učiti kroz zabavu. Ipak, ovaj rad nije zaintrigirao prisutne te se o njemu nije kasnije raspravljalo. Na tragu obrazovne tematike, zamjerilo se djeci koja u školama skoro da i ne znaju pisati zadaće pisanim slovima^[3].

ZAKLJUČIVANJE

Nakon opsežnih izlaganja (koja je često bilo teško pratiti jer nisu bila popraćena prezentacijama), doneseni su zaključci. Naglašeno je da su svi oni zacrtani prije 17 godina ispunjeni: tako sada imamo gramatiku, pravopis u dva izdanja, dva jednotomna rječnika i jedan višetomni u izradi, te je katedra za južnoslavenske jezike preimenovana u Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik, barem na Univerzitetu u Sarajevu.

Do narednog simpozija, Institut za jezik, Akademija nauka i umjetnosti BiH i Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, što udruženo što samostalno, još će se dogovarati, radit će na utvrđivanju vijeća za planiranje bosanskog jezika, izradi historijske gramatike, digitalizaciji korpusa, izradi nove gramatike, novog pravopisa, različitim leksikološkim i leksikografskim projektima, izučavanju bosanskog jezika u iseljeništvu i regionu, a pružat će i podrške nastavnicima. Ovo su samo okvirni zaključci koje će još Institut jasnije definirati.

Iako je jedna od ključnih riječi bila i nauka i iako se pozivalo na opisivanje prije propisivanja, naučno je na kraju skupa ipak izgubilo bitku pred nacionalističkim. Tema skupa mogla je biti (Bosanski) jezik i (bošnjački) nacionalizam jer su se sve glavne nacionalističke strategije koje je Snježana Kordić prepoznala u slučaju hrvatskog jezika i hrvatskog nacionalizma, u knjizi Jezik i nacionalizam, mogle jasno prepoznati. Naš jezik je ugrožen, potrebno ga je braniti od drugih, razgraničiti sa drugim, očistitiod tuđica, a obogatiti izvornim izrazima. Iz takvog purističkog stava jasan je onda poziv zanjegovanjem jezika, koji je tako garant, nutrina nacionalnog bića. Koji je, u konačnici, izvor svijesti o nacionalnom biću. A koji je, zapravo, proizvodi.

Jezička stvarnost koju živimo – ostala je nepropitana. Čemu učimo djecu na časovima jezika? Čemuprevoditi službene dokumente? Kako ćemo pričati o toleranciji u vezi s jezikom (toleranciji prema ćirilici, prema dijalektima, prema žargonu) kada smo još uvijek u ratu?

DODATAK

PROGRAM RADA

DRUGOG SIMPOZIJA O BOSANSKOM JEZIKU

Istraživanje, normiranje i učenje bosanskoga jezika – dosadašnji rezultati, potrebe i perspektive

Hotel Holiday, Zmaja od Bosne 4, Sarajevo

12. i 13. mart 2015.

PRVI DAN, 12. MART 2015.

Registracija učesnika

Pozdravne riječi:

1. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke – ministar
2. Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo – ministar
3. Rektor Univerziteta u Sarajevu
4. Direktor Instituta

1. Dr. sc. Dževad Jahić, Proučavanje historije bosanskog jezika – dosadašnji rezultati i smjernice budućih istraživanja
2. Dr. sc. Hasnija Muratagić-Tuna, Ka ujednačenijoj normi bosanskog jezika
3. Dr. sc. Hanka Vajzović, Jezik i politika – savremena jezička situacija u Bosni i Hercegovini kao kvadratura kruga
4. Mr. sc. Aida Kršo, Hadžem Hajdarević, Muhidin Čolić, Bosanski jezik izvan granica Bosne i Hercegovine     

Diskusija

Pauza

1. Dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić, Jezične osobitosti bosaničnih pravnih dokumenata iz 13. stoljeća, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
2. Dr. sc. Indira Šabić, Struktura srednjovjekovnih bosansko-humskih ličnih imena, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
3. Mr. sc. Mehmed Kardaš, O paleografskim i jezičkim odlikama Petrogradskog bosanskog evanđelja u odnosu na Giljferdingov apostol No 14, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu
4. Dr. sc. Adnan Kadrić, Spominjanje bosanskog jezika u djelu Abdurrahmana Beograđanina u 18. stoljeću, Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu
5. Dr. sc. Alen Kalajdžija, O dosadašnjem proučavanju bosanske alhamijado književnojezičke tradicije i mogućnostima budućih istraživanja, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu

Diskusija

Ručak

1. Dr. sc. Refik Bulić: Šta je danas standardni bosanski jezik?, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
2. Dr. sc. Ismail Palić: Rekonstruktivne tendencije norme bosanskoga standardnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
3. Harun Macić: Bosanski jezik u jezičkoj politici između teorije i prakse, Karađoz-begova medresa, Mostar
4. Mr. sc. Jasmin Hodžić: Gramatičke škole i sintaksa u gramatikama bosanskog jezika, Mašinsko-saobraćajna škola, Mostar

Diskusija

Pauza

1. Dr. sc. Jahja Fehratović, Bosanski jezik u Sandžaku, Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru
2. Mr. sc. Muljaim Kačka: Bosanski jezik na Kosovu, Univerzitet “Hasan Prishtina” u Prištini
3. Mr. sc. Nermin Šušić, mr. sc. Dženan Kos, MA Amela Bajrić:Bosanski jezik u nastavnim planovima i programima osnovnih i srednjih škola i fakulteta na području Srednjobosanskog kantona, Edukacijski fakultet Univerziteta u Travniku
4. Mr. sc. Alica Arnaut: Razvoj jezičko-komunikacijskih kompetencija u nastavi bosanskoga jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici
5. Dr. sc. Belma Šator: Obrada frazema u nastavi bosanskog jezika kao stranog jezika, Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru

Diskusija

DRUGI DAN, 13. MART 2015.

1. Dr. sc. Halid Bulić, Dual u savremenom bosanskom jeziku, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
2. Dr. sc. Vedad Smailagić: Frazni prijedlog s obzirom, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
3. Dr. sc. Mirela Omerović, Instrumentalne konstrukcije s prijedlogom među u bosanskome jeziku, Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu
4. Mr. sc. Edna Klimentić, Upotreba genitiva umjesto akuzativa u bosanskom jeziku, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Diskusija

Pauza

1. Dr. sc. Dževad Jahić, Stanje leksikografije bosanskog jezika s posebnim osvrtom na postojeće rječnike, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
2. Dr. sc. Amela Šehović i dr. sc. Đenita Haverić, Stilistički aspekti upotrebe riječi perzijskog porijekla u savremenom bosanskom jeziku, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
3. Mr. sc. Elma Durmišević-Cernica, Zoonimi u rječnicima bosanskoga jezika – pragmalingvistička analiza, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
4. Mr. sc. Amina Pehlić, Leksičke dvostrukosti i višestrukosti u jeziku Alije Nametka, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici
5. Dr. sc. Bernisa Puriš, O nekim postupcima nominalizacije u bosanskohercegovačkim putopisima, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Diskusija

Pauza

1. Dr. sc. Azra Bešić, Vicevi u bosanskom i njemačkom jeziku, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
2. Dr. sc. Emira Mešanović-Meša, Neke jezičke odlike zakonodavno-pravnih dokumenata u Bosni i Hercegovini na bosanskom jeziku, Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu
3. MA Azra Hodžić-Čavkić, Sintagme s glagolima kretanja u bosanskome jeziku, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
4. Dr. sc. Almedina Čengić, Pripremno-adaptaciona faza početnog čitanja i pisanja, Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu
5. Mr. sc. Adela Dobrić, Knjiga, dijete i vrtić – poticanje i razvoj pretčitačkih vještina, Obdanište Travnik, Travnik

Diskusija

Ručak

1. MA Sumeja Kapo, Refleksi jata u Elifnici Ibrahima Užičanina
2. Ivana Tomić, Doprinos fra Antuna Kneževića u standardizaciji jezika u Bosni i Hercegovini, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu
3. Mr. sc. Zenaida Karavdić: Dosadašnje proučavanje sintakse bosanskohercegovačkih dijalekata, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
4. Haris Ćatović, Rogatički govor u anketi Pitanja o govoru prostoga naroda iz 1897. godine, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu
5. Novica Vujović, Na razmeđi hercegovačkih i crnogorskih govora, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje

Diskusija

Pauza

1. Dr. sc. Samina Dazdarević, MA Fahreta Fijuljanin, MA Aldin Rastić, Elektronski korpus bosanskog jezika – obaveza budućih nacionalnih projekata, Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru
2. Dr. phil. Christoph Giesel, Jezičke karakteristike i sociolingvistički stavovi kod iseljenih Bošnjaka sandžačkog porijekla u Istanbulu (Turska), Friedrich-Schiller-Universitat Jena
3. Dr. sc. Husein Zvrko, Bosanski jezik i Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu
4. Dr. sc. Sanjin Kodrić, Preporod jezika: odnos prema maternjem jeziku u bošnjačkoj književnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
5. Hadžem Hajdarević, Pisac i njegov jezik, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu

Diskusija

Konstituiranje Komisije za izradu zaključaka

Zatvaranje skupa: zaključci

Fotografija preuzeta sa Four.ba.