Fojnička Ahdnama iz 1463.

Rezultat ovog razgovora bila je ahdnama kojom sultan pod svoju zaštitu stavlja bosanske katolike i daje garancije za one koji su izbjegli da se mogu slobodno vratiti.

Ahdnama predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugog i drugačijeg, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima kršćanskih i jevrejskih vjerskih zajednica. Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi nema a progoni na vjerskoj osnovi su u samim temeljima Evrope tog doba.

Ahdnama je poznata kao jedan od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji, (starija je Medinska povelja iz 623. godine).

Ahdnama je nastala 326 godina prije francuske buržoaske revolucije 1789. godine i 485 godina prije međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine.

TEKST AHDNAME

„Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržaća povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovijedam: spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih, niti od mojih podanika – raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim niko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak ni njihove bogomolje.

Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se. Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovijed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju, te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i Gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam mushafa, sa velikim Božijim poslanikom (Muhammedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti dok god ovi služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.“

Pisano 28. maja 1463.
Na granici Milodraža
Fatih sultan Mehmed.