bhbusiness: Suad Čosić, direktor RMU “Breza” – Nadmašen plan proizvodnje
Prirodna bogastva, kojima Bosna i Hercegovina obiluje, umnogome su definisala razvoj privrednih grana u lokalnim zajednicama, a time i profesionalnu orjentaciju domicijelnog stanovništva. Tako se i na području općine Breza decenijama razvijao spektar zanimanja najdirektnije vezanih za Rudnik mrkog uglja, koji je bio i ostao okosnica privrednog razvoja. Odnedavno je ovaj privredni subjekt, kao i drugi rudnici, integrisan u elektroprivredni bh. koncer, čime su riješena brojna pitanja koje su dugi niz godina bila otežavajući faktor u poslovanju. Šta su konkretne prednosti integracije, sa kakvim poslovnim rezultatima će tekuća godina biti privedena kraju, i šta predstavlja težišne planske aktivnosti u narednom periodu, pitanja su na koje je odgovorio Suad Čosić, generalni direktor RMU „Breza“, koji pored primjene stručnosti i menadžerskih elemenata u svakodnevnom radu, društvenim angažmanom umnogome doprinosi razvoju sporta na području općine Breza.
(Tekst: Rašid Hakić – bhbusiness.ba )
DIPL. ING. RUD. SUAD ČOSIĆ, GENERALNI DIREKTOR RUDNIKA MRKOG UGLJA „BREZA“
REALIZACIJA INVESTICIONOG CIKLUSA GARANCIJA JE DUGOROČNOGPOZITIVNOG POSLOVANJA
VIŠEDECENIJSKI KONTINUITET PROIZVODNJE
BH BUSINESS MAGAZINE: Gospodine Čosić, ove godine obilježavate značajan jubilej, a to je 105. godina planske eksploatacije uglja u Rudniku „Breza“. Višedecenijsko poslovanje obilježila je konstanta kadrovskog jačanja, tehničko-tehnološkog osavremenjavanja, velikih poslovnih uspjeha, ali i rudarskih nesreća, te tri perioda ratnih neprilika. Šta predstavlja osnovne karakteristike poslovanja od početka devedesetih godina prošloga stoljeća do danas ?
S. ČOSIĆ:Rudnik mrkog uglja „Breza“ do 1992. godine bio je jedan od modernih i dobro opremljenih rudnika u Bosni i Hercegovini, sa dugogodišnjom rudarskom tradicijom, sposobnim i obučenim rudarskim kadrom, koncentracijom proizvodnje na jedan izvozni otvor, opremljen sa savremenom opremom na dobivanju i transportu uglja.
Posljedice ratnih razaranja, obzirom da se nalazio u zoni direktnih borbenih dejstava, kadrovsko osiromašenje, složeni uslovi eksploatacije i drugi negativni elementi, bile su takve da je poslovanje krajem 1995. godine bilo dovedeno na granicu opstanka.
Mora se dakle, uređujući naznačenu problematiku, konstatirati da 2013. godina predstavlja prelomni period ulaska u privredni prosperitet ka samoodrživoj ekonomiji i da nam predstoji veliki angažman i napor da se, u realizaciji postavljenog cilja, riješe problemi i zadaci posebice u reintegraciji ekonomskog prostora zemlje, obnovi ekonomije i izgradnji tržišnog sistema.
U takvim uvjetim Rudnik „Breza“ posluje kao zavisno društvo u okviru JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo.
U isto vrijeme mora se naglasiti da je u Rudniku akcenat dat na ulaganja u jamske proizvodne kapacitete, odnosno na revitalizacija otkopne i transportne opreme, ulaganja u poboljšanje sigurnosti i zaštite na radu, smanjenje troškova proizvodnje, te smanjenje broja zaposlenika.
Također, treba naglasiti da su tokom 2004. i 2005. godine investirana značajna sredstva u opremanju otkopnog i transportnog sistema, bez kojih bi danas bilo gotovo nezamislivo organizovati proizvodni proces.
Osnovni proizvodni pokazatelji u prethodnom planskom periodu pokazuju vidan trend povećanja fizičkog obima proizvodnje, intenziviranja radova na otvaranju novih kapaciteta, smanjenja broja zaposlenika, ali istovremeno jedan negativan trend u ekonomskoj sferi poslovanja društva.
To se prije svega odnosi na ukupne troškove poslovanja i gubitak čiji je trend rasta kulminirao u periodu od 2009. do 2012. godine.
KAKO I KADA JE POČELO
Zvanična eksploatacija Rudnika u Brezi krenula je 1907. godine, nakon što su na zahtjev austrijske državne vlasti, a po nalogu Direkcije uglja, koja je bila u Zenici, godinu dana prije završeni prvi istražni radovi.
U vrijeme otvaranja Rudnika, naselje se nije zvalo kao danas – Breza, nego Sutješnica.
Prema nekim kazivanjima, svoje ime Rudnik je dobio po selu Brezi, ispod kojeg se protežu ugljeni slojevi. Postoji podatak da je u prvoj godini egzistiranja Rudnika oko 300 radnika iskopalo oko 120 hiljada tona uglja. Prvi rudari bili su domaći ljudi iz okolnih sela i zaselaka: Gornje Breze, Smrekovice, Koritnika, Bukovika, Vlahinja, Smailbegovića, Potkraja, Vrbovika, Izboda, Župče, Podgore, Gračanice…
Bili su to siromašni seljaci opretećeni aginskom „trećinom“ i velikim porezima, uglavnom nestručna i nekvalificirana radna snaga. Stoga je Direkcija uglja u Zenici poslala u Brezu određen broj izučenih radnika i nadzornika, među kojima i Gregora Urbaisa, poslovođu, Jozu Barbarića i Grgu Martinčevića, predradnike, Franje Hribara, nadzornika is mjerača…
Pod njihovim vođstvom počela je eksploatacija prvih tona uglja.
NADMAŠEN PLAN PROIZVODNJE
BH BUSINESS MAGAZINE:Kojom dinamikom i sa kakvim rezultatima su realizovane planske aktivnosti u dosadašnjem ovogodišnjem periodu ?
S. ČOSIĆ:U prvih deset mjeseci tekuće godine ostvareni su izvanredni proizvodni rezultati, uprkos složenim uslovima eksploatacije u kojima smo radili nakon požara u jami „Sretno“ koji se desio 6. Maja ove godine. Endogeni požar zahvatio je nekoliko stotina metara izlazne prostorije glavne zračne struje i fizički onemogućio eksloataciju uglja u čitavoj jami, usljed čega je bez posla ostalo oko 450 radnika, koje smo, angažovali preraspodjelom na radna mjesta u drugim pogonima, te na rekonstrukciji jamskih prostorija, s ciljem normalizacije proizvodnje u jami „Sretno“. Paralelno s tim radili smo na gašenju požara i neutralizaciji posljedica, te uspostavljanju i normalizaciji procesa proizvodnje , ali i povećanju obima proizvodnje u drugim pogonima.
Rudnik „Breza“ u proizvodnim pogonima ima dvije jame i to „Sretno“ i „Kamenica“, te površinski kop „Koritnik“. Posmatrajući presjek stanja na nivou jama, kumulativni plan ostvaren sa 82,41 % i to u jami „Sretno“ 48,20 %, jami „Kamenice“ 102,19 %, ali je kumulativni plan na površinskom kopu ostvaren sa 131,78 %, što je rezultiralo prebačajem planirane proizvodnje na nivou Rudnika.
Tako smo ukupno proizveli 386 119 tone, što je za 5,94 % više u odnosu na plan , koji je za period januar – oktobar planiran u količini od 364 454 tona ili izraženo u tonama više za 21 665 tona.
Proizvodnja u jami „Sretno“, koja ima najkvalitetniji ugalj, nakon više od pet meseci, počela je 19. novembra, što će u prvoj fazi značiti pet do osam hiljada tona mjesečne proizvodnje, a kasnije i više od 10.000 tona. Velike napore i značajna sredstva uložili smo u sanaciju jame o kojoj je riječ, te od Elektroprivrede kao vladajućeg društva očekujemo pomoć u realizaciji aktivnosti na sanaciji narušenih jamskih prostorija kako bismo u potpunosti stabilizovali pogon i doveli u poziciju korištenja u punom kapacitetu.
Godišnji operativni plan proizvodnje utvrđen je na 450 000 tona komercijalnog uglja, od čega je 425 000 tona planirano za isporuku TE Kakanj, čija otprema je bila u skladu są Planom. Otpremljeno je 386 400 tona uglja, što je za 2,11 % više od planiranog. Do ispunjenja ovogodišnjeg plana ostalo je da se eksploatiše još 63 881 tona, što namjeravamo izvršiti prije roka, obzirom na trenutnu mjesečnu proizvodnju od 39 000 tona.
Time ćemo, sasvim je izjesno, do polovine narednog mjeseca ispuniti plan i 21. Decembar – Dan rudara dočekati svečano, uz realizaciju ovogodišnjih planskih aktivnosti.
Tim povodom urađena je i knjiga „Rudari Breze i Alija Sirotanović” autora Salka Opačina, gdje su, kroz veoma zanimljivo štivo predstavljeni svi stari živi rudari i njihove životne priče prepune detalja o nekadašnjem životu i radu ondašnjih komorata i njihovih porodica: Bajre Šehića, Jusufa Čosića, Esada Smailbegovića, Janka Kapetanovića,Tvrtka Gavrana, Neđeljka Kujundžića i mnogih drugih komorata Alije Sirotanovića, Nikole Škrobića i drugih heroja rada Rudnika “Breza”.
Kada su u pitanju ekonomski parametri poslovanja, naš finansijski plan prihoda za prvih deset mjeseci iznosio je 31,9 miliona KM. Ostvareno je 35 miliona KM, što je za 9,47 odsto više od plana, odnosno 3,03 miliona KM. Obzirom na stanje opreme i nivo održavanja iste, troškovi su povećani za 7,36 % u odnosu na planirane, ali smo ipak poslovali u okviru planiranih veličina. Do sada imamo 340.000 KM manji gubitkak od planiranog, šo nam daje nadu da u četvrtom kvartalu napravimo iskorak i godinu završimo u skladu sa planom.
Ukupna primanja 1 255 zaposlenih u Rudniku, od čega 80 u administraciji, dok su ostali u direktnoj proizvodnji, radionicama, preradi uglja i autosaobraćaju, u odnosu na prošlu godinu povećana su za oko 16,4 % u bruto, odnosno za 11,68 % u neto iznosu. Prosjek plaće je oko 1.350,00 KM są toplim obrokom, s tim da najmanja primanja imaju zaposleni u neproizvodnoj režiji, a bitno je istaći da lični dohoci nisu umanivani ni tokom požara, čime je bila obezbijeđena sigurnost svih uposlenih.
POVEĆANJE RADNE BEZBJEDNOSTI STALAN ZADATAK
BH BUSINESS MAGAZINE:Višedecenijsko poslovanje, obilježilo je, nažalost, i nekoliko rudarskih nesreća većeg obima, a priroda posla je takva da su evidentne i česte povrede čije posljedice su umanjenje radne sposobnosti. Koje aktivnosti se provode u cilju povećanja stepena bezbijednosti rudara ?
S. ČOSIĆ: Brezanski rudari su poznati kao vrijedni radnici koji maksimalno odgovorno rade na ispunjenju planova. Uz proizvodne rezultate koji su ponos uposlenika RMU „Breza“, najviše pažnje poklanja se ličnoj i kolektivnoj sigurnosti radnika, pa je samim tim povećanje lične i kolektivne sigurnosti naš primarni cilj. Kad je u pitanju lična sigurnost radnika u jamama uradili smo dosta na povećanju sigurnosti, prije svega kroz nabavku izolacionih samospasilaca umjesto dosadašnjih filtrirajućih, koji su se u određenoj mjeri pokazali nepouzdanim. Sada su sa izolacionim spasiocima sigurni i životi im nisu ugroženi.
Neophodni su nam moderni unificirani izolacioni aparati, čija nabavka je u proceduri iz investicionih sredstava vladajućeg društva JU EP BiH, a svi članovi čete za spasavanje bit će obezbjeđeni sa kvalitetnom spasilačkom opremom.
Četa za spasavanje trenutno raspolaže sa 23 izolaciona aparata modela BG- 174, koji su u upotrebi već tridesetak godina. Svake godine podvrgnuti su kontroli i dobiju upotrebne dozvole, ali smatramo da treba nabaviti nove izolacione aparate za koje na tržištu postoje rezervni dijelovi i kvalitetan servis.
Prilikom ulaska u koncern, predstavnici rudnika tražili su da sve čete za spasavanje dobiju iste modele modernih izolacionih aparata, te bi mogli zajednički provesti obuku o rukovanju, a bio bi olakšan i postupak pomoći iz jednog u drugi rudnik. Sa nivoa koncerna očekujemo da što prije realizuje već pokrenuti postupak nabavke, što bi uveliko pomoglo u spašavanju života i sigurnosti spasilaca.
Po Zakonu o rudarstvu zabranjeno je da jedna četa za spasavanje koristi različite modele i vrste izolacionih aparata, stoga ćemo nabaviti modernije aparate koji bi zadovoljili propise u rudarstvu.
PREDNOSTI INTEGRACIJE U KONCERN
BH BUSINESS MAGAZINE:Jesu li i koje investicione aktivnosti pratile realizaciju elaboriranih planskih zadataka ?
S. ČOSIĆ:Vladajuće društvo Elektroprivreda raspisalo je sve tendere koji su vezani za investicione odluke i u završnoj fazi je realizacija projekta nabavke širokočelne opreme. Do kraja godine očekujemo potpisivanje ugovora o nabavci opreme vrijedne oko 20 miliona KM, koja će nam u narednim godinama, na realnim osnovama donijeti pozitivno poslovanje, što smo zacrtali u trogodišnjem planu za period od 2012. do 2014. godine. Svi ostali projekti kao što su nabavka mašine za izradu jamskih prostorija, jednošinske viseće željeznice, realizacija projekta izrade centralnog vodosabirnika u jami i rekonstrukcija pogona prerada uglja također su u završnoj fazi i do kraja godine očekujemo da ćemo i po ovim projektima potpisati ugovore vrijedne oko 12 miliona KM. Time bi RMU „Breza“ stekao uvjete da posluje pozitivno i proizvodi više od 600 000 tona uglja godišnje. Uvjeren sam će ove investicije stvoriti uvjete za poboljšanje standarda zaposlenika, bolju i kvalitetniju zaštitu na radu, jer nam se najveći broj povreda dešava zbog zastarjele opreme na širokom čelu gdje ćemo imati najveće investicije. Navedenim nvesticijama napraviti ćemo veliki iskorak u proizvodnom smislu, obzirom da u vanjamskom dijelu proizvodnje imamo relativno staru kvalifikacionu strukturu radnika. Penzionisanjem vanjamskih radnika, mlade radnike raspoređujemo u proizvodne otkope, čime povećavamo produktivnost i zapošljavanje mladih ljudi.
INVESTIRANJEM U OPREMU DO JOŠ VEĆE PROIZVODNJE
BH BUSINESS MAGAZINE: Na čemu će biti bazirano težište poslovnih aktivnosti tokom naredne godine i šta su ciljevi dugoročnog razvoja RMU „Breza“ ?
S. ČOSIĆ: U cilju stvaranja pretpostavki za realizaciju planskih zadataka za 2013. godinu, razrješavanjem objektivnih teškoća, te otklanjanjem subjektivnih slabosti radi uspostavljanja što boljih uslova , postavlja se u zadatak veliki broj aktivnosti. Planirani obim proizvodnje uglja predstavlja u ovom trenutku realan odraz stanja i mogućnosti proizvodnih kapaciteta Rudnika. Ujedno ovaj nivo proizvodnje treba da obezbjedi skladniji odnos realizacije prihoda i troškova poslovanja. Predviđeni obim proizvodnje uslovljava i druge bitne komponente plana i to:
– Dovršetak radova na sanaciji posljedica požara i uspostave normalnog režima provjetravanja, odvodnjavanja i transporta u jami „Sretno“,
– Otvaranje i pripremanje novih kapaciteta, što predstavlja osnovu za planiranje i ostvarenje proizvodnje u narednom planskom periodu,
– Obezbijeđenje blagovremene i potrebne nabavke repromaterijala i rezervnih dijelova, vodeći računa o optimalnim zalihama, nesmetanom odvijanju procesa proizvodnje i održavanju likvidnosti preduzeća,
– Neophodna je realizacija svih planiranih, a nedovršenih investicionih projekata na nivou Vladajućeg društva, te posebno nabavka širokočelne opereme za mehanizovano otkopavanje uglja u jami,
– Obezbjeđenje primjene normativnih akata koji će doprinijeti boljem poslovanju, pravilnijem vrednovanja rada zaposlenika, a u skladu sa rezultatima rada Društva,
– Osnivanje fonda za finansiranje rudarskih šteta nastalih eksploatacijom uglja u prošlom periodu,
– U smislu zahtjeva prestruktuiranja Rudnika u skladu sa smjernicama Vladajućeg društva za poboljšanje stanja i poslovanje Zavisnih društava stalno treba biti prisutna obaveza realizacije zacrtanih ciljeva i zadataka iz ovog Plana poslovanja, kao i svih drugih mjera koje imaju za cilj poboljšanje efikasnosti privređivanja,
– Neophodno je stalno posvećivanje posebne brige zaštiti na radu u interesu pojedinačne, grupne i kolektivne sigurnosti kao i zaštiti i očuvanju čovjekove okoline.
Dakle, cilj poslovanja RMU „Breza“ u narednom periodu je da provede sve mjere i aktivnosti prvenstveno na tehničko-tehnološkom i organizaciono-razvojnim planu, zatim na ekonomskom planu, a koje će dovesti do konsolidacije društva, rekonstrukcije i modernizacije, te u konačnici do sigurnog i profitabilnog poslovanja već 2014. godine.
Dalji razvoj Rudnika uslovljen je ukupnim razvojem privrede i energetske politike na državnom nivou, a u osnovi će biti bazirani na ciljevima postavljenim u Programu prestruktuiranja bh. rudnika, kao i Dugoročnog plana rada RMU „Breza“ za period 2010. – 2025. godina. Međutim, uloga države kao vlasnika Rudnika i njene spremnosti da sve predložene zahtjeve proprati odgovarajućim zakonima, propisima i uredbama, uporedo sa definisanjem investicione politike, odnosa prema drugim energentima i politike cijena je ključna.
Polazeći od poznatih parametara definisanih od strane resornog ministarstva, te programa dugoročnog razvoja definisani su osnovni ciljevi RMU „Breza“ i to:
– Uspostavljanje novog modela proizvodnog objekta – jama rudnika koji će obezbijediti koncentraciju proizvodnje, racionalizaciju osnovnih faza tehnološkog procesa: transporta, provjetravanja, odvodnjavanja, te održavanja i prerade, čiji troškovi čine značajnu stavku u cijeni koštanja proizvodne tone,
– Racionalnije korištenje ekonomski isplativih rezervi uglja, uz obezbjeđenje kvaliteta koji će zadovoljiti zahtjeve postojećih i potencijalnih kupaca,
– Zatvaranje i izolacija svih jamskih prostorija koje se kod novog modela jame neće koristiti,
– Rekonstrukciju opreme za sve faze tehnološkog procesa, posebno za fazu otkopavanja i snabdijevanja rudnika električnom energijom,
– Unapređenje kolektivnih mjera zaštite za sve faze tehnološkog procesa, posebno od metana, ugljene prašine i požara, te,
– Okončanje investicionog ciklusa u oblasti nabavke otkopne, transportne i opreme za odvodnjavanje.
Planskim aktivnostima definisali smo i rad na osposobljavanju kadrova koji su u direktnoj komunikaciji prema kupcima, sa akcentom na korektnom pristupu u sintezi sa uvažavanjem i poštovanjem, te konačnim rezultatom koji podrazumijeva da kupac bude zadovoljan kvalitetom proizvoda i usluga.
Uporedo s tim nastavit ćemo na kontinuiranoj prezentaciji aktivnosti koje kao privredno društvo preduzimamo u stvaranju prijateljskog okruženja, aktivno ćemo učestvovati i u projektima razvoja lokalnih zajednica, kroz realizaciju infrastrukturnih projekata.
Kada je u pitanju ekološki aspekt, primjenom savremenih tehnologija u procesu proizvodnje, emisiju plinova i čestica dovest ćemo na nivo koji neće narušiti čovjekov okoliš niti utjecati na promjene u atmosferi. Izradom i odobravanjem Planova aktivnosti za smanjenje štetnog uticaja na okoliš uputili smo zahtjev za dobijanje okolinske dozvole čime smo ušli u sferu zaštite okoliša i uvođenje najboljih primjenjenih tehnologija sa ciljem zaštite okoliša. Kandidiranjem projekata za finansiranje projekata po CDM modelu bezbjeđuje se međunarodna verifikacija za projekte bez štetnog utjecaja na okolinu. Isto tako, odlaganje otpada, uz primjenu svih raspoloživih mjera zaštite, te rekultivacija zemljišta, predstavljaju trajan poslovni zadatak.
RUDARI UDARNICI
U prvim poratnim godinama poslije Drugog svjetskog rata u Rudniku „Breza“ uveden je takmičarski način rada, koji je pospješio rad pojedinac, ali i radnih brigada. Ubrzo se taj takmičarski duh proširio na sve rudnike u tadašnjoj Narodnoj Republici BiH, a kasnije i na sve rudnike u FNRJ. Bila je to, zapravo, velika borba za povećanje produktivnosti rada. Imena rudara udarnika iz tog perioda zaslužuju pomen: Alija Sirotanović, Nikola Škrobić, Stjepo Vidović, Franjo Špoljarić, Vejsil Jusić i Ibro Kulić.
Lik Alije Sirotanovića dugo vremena se smiješio sa novčanice od hilljadu dinara u ex Jugoslaviji. Ovaj rudar je 24. jula 1949. godine, sa svojom brigadom, u jednoj smjeni iskopao 152 tone uglja. To je bio najveći radni učinak postignut u našim rudnicima poslije rata, a za 50 tona veći je od prvog rekorda sovjetskog rudara Alekseja Strahanova, postignutog 1935. godine.
Siroranovićev rekord, pet dana kasnije, iste godine oborio je Nikola Škrobić, iskopavši sa svojom brigadom u jednoj smjeni 166 tona uglja.
SOLIDARNOST I TOLERANCIJA
S. ČOSIĆ: Od kako postoji planska eksploatacija uglja posebnu pažnju kamarati su poklanjali međusobnoj solidarnosti, svjesni opasnosti kojima su izloženi u radnom okruženju. I kroz više od stotinu godina postojanja RMU „Breza“ solidarnost i humanost među rudarima potvrđena je bezbroj puta. Tako je to i danas, putem Fonda solidarnosti, u koji se izdvaja 0,5% od plaće, ali i na brojne druge načine. Ovo se prije svega odnosi na situacije u kojima rudari prilikom rada dožive teške povrede na radu, o čemu svjedoči i primjer iz 2004. godine. Naime, tada su rudari, sredstvima solidarnosti i direktnim radnim angažovanjem teško stradalom kolegi pomogli u izgradnji porodične kuće.
Ono što karakteriše RMU „Breza“, a time i čitavo općinsko područje jeste međunacionalna tolerancija i suživot, posebno potvrđeni u periodu od 1992. do 1995. godine. Tradicija uvažavanja različitosti po bilo kojoj osnovi itekako je prisutna i danas, što predstavlja nemjerljivu vrijednost.
BIOGRAFIJA
SUAD ČOSIĆ rođen je 8. Augusta 1964. godine u naselju Potkraj, općina Breza, u rudarskoj porodici, gdje je otac kao rudar, palioc mina, zaradio penziju. Osnovnu školu i Gimnaziju završio je u Brezi, a 1990. godine, na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli stekao je zvanje diplomiranog inžinjera rudarstva. Kao pripadnik Armije RBiH, na dužnosti komandira čete, izvršavajući borbeni zadatak 1992. godine, zadobio je teške povrede donjih ekstremiteta, a nakon osnovnog saniranja povreda u Kantonalnoj bolnici u Zenici, liječenje je nastavio u Njemačkoj, gdje je ostao do 1997. godine. Povratkom u BiH radni angažman nastavlja u RMU „Breza“ kao šef službe za rudarske štete i okoliš, potom kao tehnički rukovodilac površinskog kopa, od 2001. do 2005. godine bio je generalni direktor. Certificirani je ekspert za zaštitu okoliša i stalni sudski vještak u oblasti rudarstva na nivou FBiH, gdje je angažovan na mnogim predmetima vještačenja. Stručno usavršavanje, koje je u završnoj fazi, nastavio je na postdiplomskom sudiju Ekonomskog fakulteta u Tuzli, objedinjujući tehniku, proizvodnju i menadžment kroz ekonomske postulate. Predsjednik je uprave Odbojkaškog kluba „Breza“ sa dugogodišnjim radom u istom, a uveliko doprinosi radu Kluba sjedeće odbojke u Brezi. Od 2011. godine prvi je čovjek menadžmenta RMU „Breza“. Oženjen je i otac dvije kćerke.
