Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 23. februar

23. februar (veljača) (23. 2) jeste 54. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 311 dana (312 u prestupnoj godini).

Događaji

532 – bizantski car Justinijan I naredio izgradnju nove pravoslavne bazilike u Konstantinopolju, Aje Sofije
1455 – Johannes Gutenberg, izumitelj tipografije, u Mainzu štampao prvu knjigu – Bibliju.
1836 – počela bitka za Alamo
1917 – prve demonstracije u Sankt Peterburgu; početak Februarske revolucije
1919 – Benito Mussolini osnovao Fašističku partiju u Italiji.
1941 – Glenn Seaborg izolirao plutonij
1945 – Drugi svjetski rat tokom bitke za Iwo Jimu grupa američkih marinaca probila se na vrh planine Suribachi, gdje su fotografirani kako dižu američku zastavu; to je jedna od najpoznatijih fotografija u historiji uopće
1947 – osnovana Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)
1950 – održana 7. dodjela Zlatnog globusa
1958 – kubanski pobunjenici oteli petostrukog svjetskog prvaka u Formuli 1, Juana Manuela Fangia
1956 – održana 13. dodjela “Zlatnog globusa”
2014 – svečano zatvaranje XXII zimskih olimpijskih igara u Sočiju

Rođeni

1417 – papa Pavao II

1443 – Matija I Korvin (1443-1490) je ugarsko-hrvatski kralj (1458-1490), a postao je i češkim kraljem od 1469. Matija je bio sin ugarskog vojskovođe Janka Hunjadija.
Uzima se da je Matija od Ugarske stvorio prvu apsolutističku centralizovanu državu u Evropi. Radi odbrane od Osmanlija Matija je uveo obavezno oporezivanje svih društvenih slojeva u zemlji. Poslije pada Bosne pod osmansku vlast osvojio je Jajce i Srebrenicu i stvorio Jajačku i Srebreničku banovinu. Povezane sa Beogradom i Mačvom, ove dvije banovine su činile odbrambeni sistem Ugarske naspram Osmanlija. Na drugoj strani, Matija je suzbio pokušaj Venecije da se učvrsti u primorju i stvorio je Senjsku kapetaniju.
Matija je pokušao da se dočepa krune Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Osvojio je Beč 1486. Ženio se tri puta: njegove prva supruga je bila Elizabeta Celjska, druga Katarina Podjebradska, a treća Beatrice Napuljska. Pošto nije imao djece iz svojih brakova, želio je nasljednikom proglasiti svoga nezakonitog sina Ivana, što mu uvrijeđena kraljica Beatrice nije dopustila žaleći se papi. Umro je 1490. godine, ne ostavivši zakonite djece.
Dvor Matije Korvina bio je središte istaknutih humanista, a on se predstavljao kao zaštitnik umjetnosti i književnosti.

1685 – Georg Friedrich Händel (Halle, 23. februar 1685. – London, 14. april 1759.), njemački kompozitor iz doba baroka Händel je rođen u Njemačkoj iste godine kao Johann Sebastian Bach i Domenico Scarlatti. Najvažniji dio svog muzičkog obrazovanja dobio je u Italiji prije preseljenja u London gdje je postao naturalizovani britanski građanin. Veliki dio života proveo je u Velikoj Britaniji i komponovao je mnoge opere, končerta i oratorije. Bio je pod snažnim uticajem tehnika velikih kompozitora italijanskog baroka i polifonijske horske tradicije iz srednje Njemačke. Najpoznatija njegova djela su: Vodena muzika, Muzika za svečani vatromet i Mesija. Bio je uticajan na njegove nasljednike kao što su Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart i Ludwig van Beethoven.

1878 – Kazimir Maljevič, ukrajinski slikar, predstavnik futurizma
1883 – Karl Jaspers, njemački filozof i psihijatar
1889 – Victor Fleming, američki filmski režiser i producent (Prohujalo s vihorom, Čarobnjak iz Oza)
1899 – Erich Kästner, njemački književnik
1904 – William L. Shirer, američki novinar i historičar
1938 – Jiří Menzel, češki režiser
1939 – Peter Fonda, američki glumac i režiser
1994 – Dakota Fanning, američka glumica

Umrli

1447 – papa Eugen IV
1821 – John Keats, engleski pjesnik
1848 – John Quincy Adams, američki političar i državnik, 6. predsjednik SAD-a

1855 – Johann Carl Friedrich Gauss (30. april 1777 – 23. februar 1855) je bio njemački matematičar i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, statistiku, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, geofiziku, elektrostatiku, astronomiju i optiku.
Poznat kao “princ matematičara” i “najveći matematičar od davnina”, Gauss je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke, i smatra se jednim od najutjecajnijih matematičara u historiji.[1] Bavio se naprednom matematikom dok je još bio veoma mlad, a kasnije je postao profesor na univerzitetu u Njemačkoj. Za vrijeme svog dugog života otkrio je toliko mnogo novih ideja u aritmetici, geometriji i algebri, pa su ga nazvali “matematičkim divom”.
Gauss je bio čudo od djeteta, o čemu svjedoče brojne anegdote koje se tiču njegove zaprepašćujuće prerane zrelosti koja se mogla primijetiti još u vrijeme dok je imao dvije godine. Do svojih prvih matematičkih otkrića došao je kao tinejdžer. Završio je Disquisitiones Arithmeticae (Aritmetička istraživanja), svoje najznačajnije djelo, kao dvadesetjednogodišnjak 1798. godine, iako je knjiga objavljena tek 1801. godine. Bila je kamen temeljac za zasnivanje teorije brojeva kao posebne matematičke discipline, a dao joj je oblik koji i danas ima.
Gaus je rano pokazao svoju matematičku darovitost. Poznata je anegdota koja kaže da je jednom prilikom Gausov učitelj zadao da se saberu svi brojevi od 1 do 100, vjerovatno da bi “zaposlio učenike”. Na njegovo veliko iznenađenje, Gaus (koji je tada imao 7 godina) odmah je donio svoj rezultat: 5050. Evo kako je mladi matematičar to riješio: Posmatrajući niz 1,2,3,4,…,97,98,99,100, čije je članove trebalo sabrati, uočio je izvjesnu zakonitost: kada spari 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98, i tako dalje, uvijek dobije zbir 101. Takvih parova ima tačno 50. Otuda je traženi zbir jednak 50×101 = 5050. Ovaj postupak nazvan je „Gausov postupak“.

1944 – Leo Baekeland, belgijsko-američki hemičar
1973 – Dickinson W. Richards, američki ljekar i fiziolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1956.
2008 – Janez Drnovšek, slovenski političar i državnik

Praznici

Dan državnosti Bruneja
Mashramani – proslava dana osnivanja republike Gvajane
Dan Crvene armije

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close