21. februar (veljača) (21. 2) je 52. dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine ima još 313 dana (314 u prestupnoj godini).
Događaji
1431 – Počelo suđenje Ivanki Orleanki.
1598 – Boris Godunov krunisan za ruskog cara.
1613 – Mihael Romanov krunisan za ruskog cara.
1795 – Francuska Ustavom ustanovljava slobodu vjeroispovijesti.
1848 – U Londonu objavljen “Manifest Komunističke partije”
1874 – Benjamin Disraeli postaje britanski premijer.
1911 – Japan i SAD potpisali trgovinski ugovor kojim je ograničen priljev japanskih radnika u Ameriku.
1916 – Početak Verdenske bitke, u kojoj je poginulo više od 1.000.000 vojnika.
1922 – Nezavisnost Egipta
1941 – Britanski kralj George VI dodijelio Rusima odlikovanje Mač časti za odbranu Staljingrada u Drugom svjetskom ratu.
1943 – Američki pronalazač Edwin Herbert Land u New Yorku demonstrirao prvu instant-kameru, Polaroid.
1952 – Održana 9. dodjela “Zlatnog globusa”;
1958 – Gamal Abdel Naser izabran za prvog predsjednika Ujedinjene arapske republike,federacije Egipta i Sirije.
1972 – Richard Nixon posjetio NR Kinu. Time je postao prvi američki predsjednik koji je bio u NR Kini od njenog ustanovljavanja 1949.
1974 – U Skupštini SFRJ usvojen novi Ustav.
1983 – U etničkim nemirima poslije izbora u indijskoj državi Assam poginulo više od 800 ljudi.
1987 – Sirijska vojska ulazi u Bejrut.
1992 – Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 743 o upućivanju mirovnih snaga UN u SFRJ (UNPROFOR) s mandatom od 12 mjeseci. Komandni punkt 14.000 “plavih šljemova” smješten je u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
2001 – U Kandaharu, sjedištu talibana, više od hiljadu ljudi prisustvovalo javnom izvršenju smrtne kazne vješanjem nad dvjema ženama optuženim za prostituciju.
2002 – Američki predsjednik George W. Bush doputovao u zvaničnu posjetu Kini. To je prva posjeta jednog američkog predsjednika Kini poslije 30 godina. Richard Nixon je posljednji američki predsjednik koji je bio u zvaničnoj posjeti Kini, koja je označila prekid neprijateljstva dviju država.
Rođeni
1791 – Carl Czerny, austrijski pijanist
1836 – Léo Delibes, francuski kompozitor
1837 – Rosalía de Castro, španska pjesnikinja
1866 – August von Wassermann, njemački bakteriolog
1880 – Waldemar Bonsels, njemački književnik (Pčelica Maja)
1893 – Andres Segovia, španski gitarist, najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku, jedan od prvih gitarista koji je tehniku gitare prilagodio polifoničnim djelima
1909 – Jan Vaclav Sladek, češki slikar i grafičar
1924 – Robert Mugabe, zimbabveanski političar i državnik
1927 – Guy Mitchell, američki pjevač
1933 – Nina Simone, američka pjevačica džeza i bluza
1937 – Harald V, norveški kralj
1946 – Alan Rickman, britanski glumac
1953 – William Petersen, američki glumac
1962 – Chuck Palahniuk, američki književnik (Klub boraca)
Umrli
1437 – Jakov I, škotski kralj, ubijen u manastiru u Perthu. Zavjeru su pripremili pripadnici visokog plemstva da bi spriječili kralja da učvrsti vlast i smanji njihov utjecaj na vođenje državnih poslova.
1677 – Benedikt de Spinoza (1632-1677), holandski filozof koga su njegovi sinagoški svećenici nazvali Baruh Spinoza bio je znan i kao Bento de Spinoza ili Bento d'Espiñoza u društvu u kojem je odrastao. Sa Rene Dekartom i Gotfridom Lajbnicom, bio je jedan od najvećih racionalista filozofije sedamnaestog vijeka. On je često nazivan osnivačem modernog biblijskog kriticizma. Njegovo najveće djelo je “Etika”. U ljeto 1656. godine, jevrejska zajednica ga je ekskomunicirala (izbacila iz vjere) radi njegovih tvrdnji da je Bog mehanizam prirode i univerzuma, i da je Biblija metaforičko i alegorijsko djelo kojem je zadatak da uči o prirodi Boga. Nakon ovog događaja, on je prihvatio ime Benedikt (latinski ekvivalent njegovom imenu, Baruh).
Njegovo djelo “Teološko-politički traktat” (1670.) uzdrmalo je duhove oficijelne crkve zapadne Evrope. Nastalo je u Amsterdamu i predstavljalo je duhovni nukleus radikalne kritike crkve i života utemeljenog na dogmama. U ovom djelu on zastupa stajalište da objava nije istina, nego da je ona produkt volje i u suprotnosti je sa umom, te on nastoji da demistificira objavu u sklopu cjelokupne judejsko-krišćanske i islamske tradicije. On smatra da Toru, Bibliju i Kur'an treba objasniti sa historijskog stajališta, kao i sve druge knjige. To je svakako bila heretička misao.
U Spinozinoj filozofiji preovladava monizam u shvatanju svijeta. Za Spinozu postoji samo jedna supstanca: Bog ili priroda; ona je uzrok same sebe (causa sui). On je smatrao da su pojedinačne, vidljive stvari, modusi supstance. Radi ovog njegovog učenja bio je prozvan, u isto vrijeme, “Najvećim jevrejem” i ” Najvećim ateistom”.
1941 – Frederick Banting, kanadski fiziolog, poginuo u avionskoj nesreći. On je sa Charlesom Bestom 1921. izolirao insulin. 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu, koju je podijelio sa svojim saradnikom, Johnom Macleodom.
1926 – Heike Kamerlingh Onnes, holandski fizičar
1965 – Malcolm Little (Malkom Litl) ili Malcolm X (Malkom Eks) (Omaha, Nebraska, 19. maj 1925 – Manhattan, New York, 21. februar 1965) je bio borac za prava crnaca u Americi.
Malcolm X ili pravim imenom Malcolm Little rođen je u mjestu Omaha u saveznoj državi Nebraska 1925. godine. U Malcomovom ranom djetinstvu porodica se seli u Lansing u saveznu državu Michigan. Još dok je Malcolm bio dijete oca mu je usmrtio vozač osobnog automobila dok je Malcomov otac pretrčavao cestu. Kako Malcolmova majka, nakon što joj je muž poginuo, nije mogla puno učiniti za sina o njemu su se brinuli stariji brat i sestra. Malcolm je započeo život sitnog kriminalca. U dobi od 12 godina postao je štićenik Doma za nezbrinutu djecu države Michigan. Kada je napunio 17 godina pušten je iz doma. Potom se zaposlio u putničkom vlaku kao perač posuđa na putničkoj liniji iz Michingena ka Washington D.C.-ju do New Yorka te nazad u Michigen. Kada je Malcolm stekao dovoljno novaca preselio se u New York kod rođaka. Uskoro je postao nasilnik, svodnik i diler drogom – a kasnije i ovisnik. Postao je jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama harlemskog podzemlja. Godine 1946. uhapšen je i osuđen na deset godina zatvora zbog provale. Krađom se bavio kako bi mogao nabaviti novac za drogu. Godine 1952. pušten je iz zatvora i nešto kasnije pridružio se pokretu Nacija islama (Nation of Islam).
Nedugo nakon što je postao član Nacije Islama promijenio je svoj prezime u X. To je učinio u znak poštovanja prema svojim neznanim afričkim precima koji su dovedeni u Ameriku kao robovska radna snaga. Poslije toga otputovao je na hadž u Meku. Nakon povratka u Sjedinjene Države odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio. Potom je Malcolm X osnovao vlastitu organizaciju nazvanu Organizacija Afro-američkog jedinstva. Nakon osnivanja ove organizacije Malcolm X je promijenio svoje ime u El-Hajj Malik El-Shabbazz (El Hadž Malik El-Šabaz).
Godine 1965. Malcolm je smrtno ranjen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijah Muhammada. Malcolma su ubila tri muškarca za koje se ispostavilo da su članovi Nacije Islama. Sva trojica su osuđena i zatvorena.
1984 – Mihail Šolohov, ruski književnik, autor romana Tihi Don
1991 – Margot Fonteyn, engleska balerina, jedna od najvećih balerina 20. vijeka. S izvanrednim uspjehom interpretirala je širom svijeta glavne uloge u baletima Giselle, Labudovo jezero, Začarana ljepotica, Žar-ptica. Gostovala je u Beogradu 1954.
Praznici
2000 – UNESCO-v međunarodni dan maternjeg jezika
www.magazinplus.eu – Wikipedia
