logo
bios

Dogodilo se na današnji dan – 13. februar

Objavljeno prije 3 mjeseca . u uto, feb 13th, 2018

13. februar (veljača) (13.2.) je 44. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 321 dan (322 u prestupnoj godini).

Događaji:
1633. – Italijanski astronom Galileo Galilej stigao je u Rim za suđenje pred Inkvizicijom zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca. Osuđen je na kućni pritvor na svom malom imanju nedaleko od Firence. Umro je u 77. godini života iznemogao i slijep, 8. januara 1642. Vatikan je tek 359 godina kasnije (1992) priznao svoj poraz.

1895. – U Parizu braća Lumière patentirali filmski projektor.

1945. – Odigrala se najkontroverznija epizoda iz rata saveznika protiv Njemačke, kada je stotinak britanskih bombardera započelo bombardovanje Drezdena, istorijskog grada u istočnoj Njemačkoj. Drezden nije bio ni industrijski ni vojni centar, i prije ovog vazdušnog napada nije bio meta saveznika. U ovom bombardovanju uništene su dvije trećine grada a poginulo je između 35.000 i 135.000 ljudi.

1959. – Barbika je puštena u prodaju.

Rođeni:

1682 – Giovanni Piazzetta, italijanski slikar

1787 – Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac.
Bošković je rođen u Dubrovniku kao šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković (preselio iz sela Orahova Dola u Dubrovnik oko 1688. – Dubrovnik, 1721.) i Paola Bettera (Dubrovnik, 1674. – Dubrovnik, 1776.). Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovačko Papinsko sveučilište Gregorianu i 1732. godine završava filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen za svećenika i stupio je u isusovački red. Godine 1740. postaje profesor matematike.
Njegova slava je zasjenila njegove, za hrvatsku kulturu vrijedne spomena braću i sestre: Petra, Bara i Anicu. Pritom valja napomenuti da je Ruđer Bošković i među predcima imao hrvatske pjesnike: unuk je religijskog pjesnika Bara Bettere.
Ruđer Bošković se bavio mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug.
U raspravi De aestu maris (1747.), prvi među matematičarima govori o neeuklidskoj geometriji, u kojoj se s krivuljama radi isto kao i s pravcima, te predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se i danas upotrebljava.
Bavio se i astronomijom i objavio pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Mjerila nisu konstantne duljine i smanjuju se u pravcu kretanja. Kao metodu za pronalaženje skretanja svjetlosne zrake pri prolazu kroz razne sredine, preporuča pokuse s dva dalekozora od kojih je jedan ispunjen vodom. Ispitujući krivulju astronomske refrakcije, prvi određuje visinu troposfere. Iz tri opažanja Sunčevih pjega određuje rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, koju su kasnije prihvatili Olbers, Lagrange, Opolcer i Wilkens. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom tvari, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka.
U geodeziji, 1741. Ruđer Bošković je iznio ideju o geoidu kao obliku Zemlje. U knjizi De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV (1755.) prvi obraća pažnju na skretanja okomica, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje. U tu je svrhu 1750. izveo mjerenje meridijanskog luka između Rima i Riminija zajedno s Christopherom Maireom i razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski 1770. godine.
Stranica iz Boškovićeve knjige Teorija prirodne filozofije s crtežima krivulja koje se danas nazivaju Boškovićeve krivulje sile.
U optici je poznat po instrumentima poput prizme s promjenljivim kutom i kružnog mikrometra.
U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Po njemu je materija sastavljena od istih čimbenika, samo je različiti zakoni čine različitom. Bohrov model atoma je izravna posljedica Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).
Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav. Bio je vrlo ugledna ličnost tog vremena. Godine 1761. astronomi su se pripremali promatrati prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britansko Kraljevsko društvo šalje u Carigrad kako bi mogao promatrati taj prolaz. Ruska akademija znanosti ga prima za člana u Sankt Petersburgu. Francuska ga je 1773., kad je ukinut isusovački red, imenovala ravnateljem optike za mornaricu. Bio je poznat i kao inženjer, pjesnik i diplomat. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV. napravio je planove za popravku apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat odlazi u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva primljen i u londonski Royal Society.
Ruđer Bošković je umro 13. veljače 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.

1801 – Janoš Kardoš slovenački evangelistički svećenik, pjesnik, pisac, prevodilac i političar u Mađarskoj
1873 – Fjodor Ivanovič Šaljapin, ruski operski pjevač
1888 – Georgios Papandreou, grčki političar i državnik

1900 – Ivo Šeremet (13. februar 1900 Livno – juli 1991 Sarajevo) poznati bosanskohercegovački likovni umjetnik impresionističkog izraza.
Završava osnovnu školu u rodnom Livnu. 1912. Šeremet odlazi u Sarajevo gdje pohađa realku. 1919. školovanje ga dalje vodi u Zagreb, a potom i u Beč, odnosno Krakov, gdje završava likovnu akademiju. Do početka Drugog svjetskog rata Šeremet živi i stvara u Beogradu, a potom od 1941. do 1948. opet u Zagrebu, odakle se ponovo vraća u Sarajevo, gdje ostaje do kraja života.
O njegovoj “sarajevskoj fazi” likovni kritičar Miloš Radić u uvodu kataloga velike samostalne izložbe u Livnu 1980. godine piše. “…Šeremet je nastavio da intenzivno prati oblike u prirodi, služeći se bogatim ranijim iskustvom, ali uvijek i sa ponekom notom novine i osvježenja. Uz strogost oblika, zadržavanu još u portretima i mrtvim prirodama, primjećuje se izvjesno “razmekšivanje” forme i šire shvaćeni impresionistički postupak u slikanju pejzaža, pa bi se ova nova faza mogla nazvati- faza impresionizovanog realizma, u kojoj se forme donekle razlažu u vidljivije, kraće ili duže poteze kistom…”
Bio je profesor Državne škole za likovnu umjetnost u Sarajevu. Od 1951 – 1965. godine radi kao direktor Umjetničke galerije, gdje je znatno obogatio fond umjetničkih djela. Radio je na osnivanju Umjetničke kolonije u Počitelju. Bio je član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Dobitnik brojnih društvenih priznanja i nagrada.

1903 – Georges Simenon, belgijski književnik
1933 – Kim Novak, američka glumica
1946 – Liza Minnelli, američka glumica i pjevačica
1947 – Bogdan Tanjević, crnogorski košarkaš i trener
1950 – Peter Gabriel, engleski muzičar
1955 – Zlatan Čolaković, bosansko-hrvatski književnik
1974 – Robbie Williams, engleski pjevač i zabavljač
1944 – Jerry Springer, američki televizijski voditelj

Umrli:

1542 – Katherine Howard, peta supruga Henrika VIII
1662 – Elizabeta Stuart, kraljica Češke

1883 – Wilhelm Richard Wagner (22. maj 1813. u Leipzigu – 13. februar 1883. u Veneciji u Palazzo Vendramin-Calergi) je bio njemački kompozitor.
Njemački kompozitor, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovini 19. vijeka. Richard Wagner je rođen u Leipzigu, gdje je i studirao muziku (kod Ch. T. Weinliga). Na njegovo formiranje utjecala je ponajprije najuža sredina (njegov očuh, a po nekima i pravi otac Ludwig Geyer – glumac, dramski pjesnik i slikar), Beethovenova muzika te romantička literatura i muzika. Kao otac Richarda Wagnera vodi se Carl Friedrich Wilhelm Wagner (1770. – 1813.), iako se (kako je ranije spomenuto) smatra da je njegov pravi otac Ludwing Geyer, s kojim je Wagnerova majka Johanne Pätz (1774. – 1848.) bila u braku.
I sam Wagner je dva puta stupao u brak. Prvi puta s Minnom Planer (1809. – 1865.) s kojom nije imao djece. A nakon toga supruga mu je bila kćerka Franza Liszta – Cosima von Bülow (1837. – 1930.) s kojom je imao troje djece (s tim da je Cosima već imala dvoje djece iz braka s Hansom von Bülowom) – Isoldu (1865. – 1919.), Evu (1867. – 1942.) i Siegfrieda (1869. – 1930.). Wagner vrlo rano pokazuje interes za antički teatar, Shakespearea, starogermansku mitologiju i srednjovjekovne kršćanske legende, što mu je dalo odlučne stvaralačke impulse. Poslije kratkotrajnih dirigentskih aranžmana po njemačkim pozorištima i neuspjelog pokušaja afirmacije u Parizu, Wagner je od 1843. godine dirigent drezdenske Dvorske opere. Godine 1848. aktivno učestvuje u revoluciji, a 1849. u drezdenskom ustanku. Nakon pada Drezdena bježi preko Weimara i Pariza u Zürich. Ondje, uz prekide, ostaje do 1858. godine.

1942 – Fehim ef. Spaho, bosanskohercegovački reisu-l-ulema
1967 – Forough Farrokhzad, iranska književnica i režiserka

www.magazinplus.eu – Wikipedia

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh