logo
VGT

Dogodilo se na današnji dan – 13. august

Objavljeno prije 4 mjeseca . u sub, avg 12th, 2017

13. august (kolovoz) (13. 8) jeste 225. dan godine po gregorijanskom kalendaru (226. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 140 dana.

Događaji

1905 – Norveška postaje nezavisna nakon referenduma na kojem se skoro 100% građana izjasnilo za osamostaljenje od Švedske.
1913 – Harry Brearley izumio nehrđajući čelik.
1954 – Radio Pakistan prvi put emitira himnu Pakistana.
1960 – Centraloafrička Republika proglašava nezavisnost od Francuske.
1961 – Vlasti DDR-a (Istočne Njemačke) zatvaraju sve granične prelaze prema Zapadnom Berlinu i počinju izgradnju Berlinskog zida.
2001 – Potpisan Ohridski sporazum nakon kratkotrajnih oružanih sukoba u Makedoniji.

Rođeni

1752 – Marija Karolina Austrijska, napuljsko-sicilijska kraljica

1899 – Alfred Hitchcock (čit. Hičkok) je bio britansko-američki filmski režiser.
Majstor je kriminalističkog žanra. Slijedeći mnoge konvencije žanra, Hitchcock je u svojim trilerima nadišao standarde koji zadovoljavaju publiku, postigavši ujedno popularnost ravnu glumačkim zvijezdama. I pored velike popularnosti, nikada nije dobio Oscara, iako je imao pet nominacija, i zato se danas često navodi kao kultni režiser kome Američka filmska akademija nije odala počast.
Postaje kultni režiser i svrstava se u red najvećih eksperimentatora filmskog izraza, te je proglašen originalnim stilistom, koga često citiraju i imitiraju. Preciznost kadriranja u njegovim djelima dovedena je do savršenstva. Karakteristike njegovih filmova jesu sklonost montaži ili pokretima kamere, crni humor, ironija i cinizam, napetost i šok, izmjena komičnih i tragičnih elemenata, te atraktivna, uzbudljiva i napeta fabula kao maska za dublju, misaonu podlogu djela. Bio je poznat po kameo ulogama u svojim filmovima.

1918 – Frederick Sanger (rođen 13. augusta 1918. u Gloucestershire, Engleska, umro 19. novembra 2013. u Cambridgeu) je bio engleski biohemičar i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1958. i 1980. godine. On je bio četvrta osoba na svijetu koja je dobila dvije Nobelove nagrade i jedini koji je dobio dvije Nobelove nagrade za hemiju.

1926 – Fidel Castro (Mayarí , Kuba 13. august 1926. – ), kubanski revolucionar, generalni sekretar Komunističke partije Kube i predsjednik Kube.
Fidel Castro rođen je 13. augusta 1926. (prema nekim izvorima – 1927.) u mjestu Mayarí na obiteljskoj plantaži šećerne trske u blizini mjesta Biran u provinciji Oriente. Castrov otac bio je vlasnik plantaže od 23.000 ari na kojoj je kao mladić radio i Fidel. U mladosti je Fidel pohađao dvije jezuitske škole – Lasalle i Dolores, obje u Santiagu. Godine 1942. upisao se u jeziutisku školu Belen u Havani i uspješno je završio 1945. godine. Godine 1948. oženio se Mirtom Diaz-Balart, ali je brak završio razvodom 1954. godine.
Castrov sin Fidel Castro Diaz-Balart, koji je potekao iz tog braka, rođen je 1949. godine. Dolaskom oca na vlast najmlađi Castro obnašat će dužnost šefa kubanske komisije za atomsku energiju. No, Castro se još ženio. Trenutno je oženjen Daliom Soto Del Valleom i s njom ima pet sinova čija imena redom počinju na slovo A. Fidel Castro je 1950. godine doktorirao pravo na Sveučilištu u Havani. Nakon završenog fakulteta Castro je planirao kandidirati se za mjesto zastupnika u kubanskom parlamentu na izborima zakazanim za 1952. godinu, ali je general Fulgencio Batista u državnom udaru zbacio vladu i predsjednika Carlosa Prio Socarrasa i otkazao izbore. Castro je stoga protiv Batiste uložio tužbu sudu zbog kršenja ustava, ali je sud tužbu odbacio. Castro je zato sa grupom istomišljenika 26. jula 1953. godine napao vojarnu u mjestu Monacada. Međutim taj napad je završio neuspjehom i Castro je utamničen. U zatvoru je ostao sve do 1955. godine. U to doba njegove političke ideje bile su: nacionalizam, antiimperijalizam i reformacija i nije bio član Komunističke stranke. Nakon puštanja iz zatvora Castro je otputovao prvo u Sjedinjene Države, a potom u Meksiko gdje je organizirao revolucionarni pokret nazvan 26. juli.
Fidel Castro je dolaskom na vlast bio veoma neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama, a koje su se prijateljski odnosile spram Batiste i često se miješale u unutarnje poslove Kube dok je on bio na vlasti. Nakon što je Castrova vlada nacionalizirala rafinerije nafte, šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Države su prestale kupovati kubanski šećer te su uvele ekonomski embargo prema Kubi. Sjedinjene Države neuspješno su pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica zbaciti Castra s vlasti 1961. godine u tzv. invaziji na Zaljev svinja.

1961 – Borjana Krišto, bosanskohercegovačka političarka
1968 – Gibonni, hrvatski kantautor
1970 – Alan Shearer, engleski nogometaš
1984 – Niko Kranjčar, hrvatski nogometaš

Umrli

1863 – Eugène Delacroix bio je francuski slikar i najznačajniji predstavnik romantizma. Nastavio je tradiciju Rubensa i venecijanskih slikara. Sljedbenik je Théodora Géricaulta.
U 17. godini stupio je u atelje Pierre-Narcissea Guérina, koji je svojim strogim akademskim shvatanjima mogao malo utjecati na Delacroixa.
U pariškom je “Salonu” debitirao 1822. djelom “Dante i Vergilije u paklu”, kojim je obilježen prijelom između akademskog klasicizma i novog naziranja, koje se istodobno s književnim romantizmom, borilo za slobodu likovnog izraza. Slika je nastala pod uticajem Géricaultove slike Splav meduze.
Godine 1832. putuje u Alžir i Maroko, gdje dozrijeva njegov smisao za jake kolorističke ekspresije. Delacroix je velikom upornošću radio skice i studije svega što je vidio. Slikao je velike kompozicije, u kojima je prikazivao dramatske momente iz historije i savremenih zbivanja. Radio je i portrete, posebno likove muzičara. Time što je rehabilitirao boju kao počelo slikarske kreacije, nagovijestio je impresionizam.
Uz slike, ostavio je i dnevnik u kojem je iznio dragocjena zapažanja o slikarstvu.

1910 – Florence Nightingale, britanska bolničarka i humanitarna radnica
1917 – Eduard Buchner (München, 20. maj 1860. – Foscani, Rumunija, 13. august 1917.), njemački hemičar. Dobitnik je Nobelove nagrade za hemiju 1907. godine.
1946 – Herbert George Wells, engleski književnik
1984 – Tigran Petrosjan, sovjetski i ermenski šahovski velemajstor
1999 – Jaime Garzón, kolumbijski novinar

www.magazinplus.eu – Wikipedia

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh