Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 12. februar

12. februar (veljača) (12.2.) je 43. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 322 dana (323 u prestupnoj godini).

Događaji:

1998. – Intel je proizveo svoj prvi grafički čip i740.

2001. – Svemirska letjelica NEAR Shoemaker spustila se na površinu asteroida 433 Eros i postala prva svemirska letjelica koja je sletjela na neki asteroid.

Rođeni:

1768 – Franjo II, posljednji car Svetog Rimskog Carstva; car Austrije od 1804. pod imenom Franjo I.

1809 – Abraham Lincoln bio je američki predsjednik i političar.
Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zakleo se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u poznatom govoru napada Dogovor Kansas – Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine učestvuje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njen kandidat, 6. novembra 1860. izabran je za predsjednika SAD-a.
Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do marta 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo konfederaciju s Davisom Jeffersonom na čelu. U aprilu iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Sjevera i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864, a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu koji je na njega izvršio jedan fanatični Južnjak, John Wilkes Booth.

1809 – Charles Robert Darwin (fonol.:Čarls Robert Darvin) (12. februar 1809 – 19. april 1882) je britanski naučnik koji je udario temelje modernoj teoriji evolucije pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodne selekcije. Darwin je rođen u mjestu Shrewsbury, grofovija Shropshire 12. februara 1809. godine kao peto dijete dobrostojeće engleske porodice. Njegov pradjed s majčine strane bio je uspješni trgovac porculanskom i lončarskom robom Josiah Wedgwood, a pradjed s očeve strane bio je u 18. vijeku dobro znani psiholog i učenjak Erasmus Darwin. Godine 1839. oženio se svojom rođakinjom Emmom Wedgwood, a nešto kasnije preselio se na malo imanje Down House izvan Londona. Tamo je sa suprugom podizao desetoro djece, od koje je troje umrlo u ranom djetinstvu.
Nakon što se 1836. vratio u Englesku svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu Notebooks on the Transmutation of Species (Bilješke o transmutaciji vrsta). Darwin se u svome stajalištu o razvijanju organizama još više učvrstio nakon što je pročitao An Essay on the Principle of Population (Esej o principima populacije) iz 1798. godine, djelo britanskog ekonomiste Thomasa Roberta Malthusa. U tom djelu Malthus objašnjava kako je ljudska populacija ostala uravnotežena, naime autor je tvrdio kako povećanje izvora hrane nije jednoznačno s geometrijskom rastom broja stanovnika. Kao ključne faktore naveo je oskudice i bolesti te društvena događanja poput rata. Darwin je odmah Malthusove argumente primijenio na životinje i biljke i 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcija.
Naredna dva desetljeća radio je na ovoj teoriji i još nekim prirodno-historijskim projektima (Darwin je bio prilično bogat i nikada nije imao potrebu za dodatnim prihodima). Darwin je svoju teoriju prvi puta objavio 1858. godine u novinama, istovremeno kada je to učinio i Alfred Russel Wallace, mladi naturalist koji je nezavisno od Darwina došao do istog zaključka. Darwinova teorija je u cjelosti objavljenja 1859. godine pod naslovom On the Origin of Species (O porijeklu vrsta). Knjiga koju su nazvali knjigom koja je šokirala svijet, prodala se u potpunosti već prvi dan te je naknadno štampano još šest izdanja (Darwin ju je pripremao pune 22 godine).
Reakcija na Darwinovu knjigu bila je veoma brza. Neki biolozi spočitavali su Darwinu kako ne može dokazati svoje hipoteze. Drugi su kritizirali Darwinovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Međutim najžešći napadi na Darwinovu teoriju nisu dolazili od znanstvenika već od strane crkvenih predstavnika. Oni su mu spočitavali da teorija o prirodnoj selekciji poriče uticaj Boga na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama.
Ostatak života Darwin je proveo proširujući različite aspekte problema koji je postavio u svom djelu. Stoga je kasnije objavio još nekoliko knjiga u kojima je te probleme nastojao obrazložiti: The Variation of Animals and Plants Under Domestication (1868.; Promjenjivost životinja i biljaka pod domaćim uvjetima), The Descent of Man (1871.; Porijeklo čovjeka), The Expression of the Emotions in Animals and Man (1872.; Izražavanje emocija među životinjama i ljudima) i The Descent of Man and Selection in Relation to Sex (1872.; Porijeklo čovjeka i selekcija s obzirom na seks). Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi savremenici te je Darwin izbaran u Kraljevsko društvo (Royal Society) 1839. godine i u Francusku akademiju nauka (1878.). Odana mu je počast i mjestom pokopa u Westminster opatiji, nakon što je 19. aprila 1882. preminuo u mjestu Downe, grofovija Kent.

1828 – George Meredith, engleski književnik
1881 – Ana Pavlova, ruska balerina
1884 – Max Beckmann, njemački slikar i grafičar
1892 – Theodor Plievier, njemački književnik
1923 – Franco Zeffirelli, italijanski režiser
1933 – Constantin Costa Gavras, grčki režiser
1946 – Ajda Pekkan, turska pjevačica i glumica
1950 – Angelo Branduardi, italijanski kantautor
1980 – Christina Ricci, američka glumica

Umrli:

1538 – Albrecht Altdorfer, njemački slikar
1554 – Jane Grey, engleska kraljica
1690 – Charles Le Brun, francuski slikar
1763 – Pierre Carlet de Marivaux, francuski komediograf i romanopisac
1771 – Adolf Fredrik, švedski kralj 1751-71.

1804 – Immanuel Kant (22. april 1724 – 12. februar 1804), bio je njemački filozof, često smatran jednim od evropskih najutjecajnijih mislilaca i posljednjim velikim misliocem prosvjetiteljstva. On je imao veliki utjecaj na romantičke i idealističke filozofe 19. vijeka i njegov rad bio je polazna tačka za Hegela. Sa Hegelom, Fichteom i Schellingom pripadao je klasičnom njemačkom idealizmu ili u njegovom ličnom slučaju transcendentalnom idealizmu. Kantova filozofija može se podijeliti u dva perioda: “dokritički period” i “kritički period”.
U dokritičkom periodu Kant se bavi materijalističkim tumačenjem svijeta. Svoju teoriju o nastanku kosmosa iznio je u djelu Opća historija prirode i teorija neba (Allgemeine Naturgeschichte und Theorie des Himmels, 1755). U ovom djelu, on je predvidio postojanje planete Uran, koja će 1881. godine biti i otkrivena.
U kritičkom periodu on daje kritiku prethodne filozofije svojih prethodnika i potpuno prelazi na idealizam. U ovom periodu je napisao svoja najveća djela: Kritika čistog uma – o spoznaji, Kritika praktičnog uma – o etici i Kritika rasudne snage – Kritika moći suđenja o umjetnosti.

1834 – Friedrich Schleiermacher, njemački teolog i filozof
1878 – Alexander Duff, škotski misionar u Indiji
1929 – Lillie Langtry, britanski glumac
1976 – Sal Mineo, američki glumac
1979 – Jean Renoir, francuski filmski režiser
1989 – Thomas Bernhard, austrijski pisac
1994 – Donald Judd, američki umjetnik

Praznici:

Darwinov dan (1809.)
Dan neovisnosti: Čile

www.magazinplus.eu – Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close