Najviše smo izvozili automobilska sjedala, a uvozili naftu
Ukupna vrijednost izvoza iz BiH u prvom polugodištu 2015. godine iznosila je 4.494.595.497 KM, što je za oko četiri posto više nego u prvom polugodištu prethodne godine, navodi se u saopćenju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koje je dostavljeno Poslovnom portalu Akta.ba.
Ukupna je vrijednost uvoza u istom periodu iznosila 7.406.999.463 KM, što je za oko 0,4 posto manje nego u prvom polugodištu prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,68 posto.
Najveći izvoz u zemlje EU
Najveći izvoz ostvaren je na tržištima Njemačke (15,79 posto), Italije (13,56 posto), Hrvatske (10,26 posto), Srbije (9,34 posto) i Austrije (8,24 posto), a regionalno je najveći izvoz ostvaren na tržište Evropske unije, potom tržište CEFTA 2006. Na većini vodećih izvoznih tržišta ostvaren je blagi rast izvoza (od jedan do 11 posto), a najrespketabilniji na tržištu Turske, od čak 60 posto. Izvoz u Hrvatsku, međutim, je smanjen za oko pet posto.
Najveći uvoz je ostvaren sa tržišta Hrvatske (15,27 posto), Srbije (13,36 posto), Njemačke (10,52 posto), Italije (10,04 posto) i Slovenije (9,55 posto). Regionalno se i uvoz najvećim dijelom odnosi na tržište Evropske unije, koje slijedi CEFTA 2006.
Vrijednost uvoza, također je, većinom blago povećana na vodećim tržištima (od jedan do 10 posto), ali je osjetno smanjen uvoz iz Švicarske (37 posto) i Kine (22 posto), te Hrvatske (sedam posto). Bitno je napomenuti da se smanjenje uvoza iz Švicarske uglavnom odnosi na sirovu naftu, koja nije švicarskog već ruskog porijekla, ali se posredno uvozila u ranijem periodu, dok se smanjenje uvoza iz Kine odnosi na opremu za Termoelektranu Stanari, jer je najveći dio već uvezen u ranijem periodu.
Smanjenje obima vanjske trgovine sa Hrvatskom posljedica je njenog članstva u EU, odnosno njenog preusmjeravanja na unutrašnje tržište EU i ograničenja u trgovini koja su nastala promjenom statusa, odnosno njenim prestankom članstva u CEFTA 2006.
Šta smo izvozili?
U spomenutom periodu, vodeći izvozni proizvodi bili su: automobilska sjedala (320,8 miliona KM), sirovi aluminij (180,8 miliona KM), električna energija (171,5 miliona KM), drvo obrađeno po dužini/drvna građa (142,7 miliona KM) i dijelovi i pribor motornih vozila (127,3 miliona KM). Nije bilo značajnijih promjena vrijednosti izvoza navedenih vodećih izvoznih proizvoda.
Vodeći uvozni proizvodi bili su naftni derivati (411,9 miliona KM), sirova nafta (280 miliona KM), osobni automobili (194,9 miliona KM), lijekovi (137,4 miliona KM) i naftni plin (128,2 miliona KM). Znatno je smanjena vrijednost uvoza naftnih derivata i sirove nafte (primarno zbor razlike u cijenama, ali i količinskog smanjenja uvoza sirove nafte), a povećana vrijednost uvoza ostalih vodećih uvoznih proizvoda.
K.S.
