Više od 11 miliona otišlo je na ugovore o djelu

Federalni ministar pravde pravdeno je dijelio budžetski novac. Prvo sebi, pa onda ostalima. Na ugovore o djelu potrošio je stotine hiljada maraka. Ugovarao je poslove sam sa sobom. No, nisu ni drugi federalni zvaničnici štedjeli – više od 11 miliona otišlo je na ugovore o djelu.

Mnogo šta se može promijeniti u poslovanju federalnih organa vlasti, ali sistem ugovora o djelu ostaje. Od početka 2010. do kraja 2012. godine, federalne institucije potrošile su više od 11 miliona KM za 7.500 ugovora o djelu. Od toga gotovo trećina zaključeno je u Federalnom ministarstvu prostornog uređenja. Vrijednost – milion i 770 hiljada KM. Najviše su zaradili oni koji već imaju dobro plaćen posao u nekim drugim institucijama, obavljaju političke funkcije ili su već stalno zaposleni službenici ovog ministarstva.

Tako je Denis Zvizdić, tokom 2011. i 2012, u vrijeme kada je obavljao funkciju predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, imao dva ugovora o djelu sa Ministarstvom prostornog uređenja Desnice Radivojevića. Prvi se odnosio na rad u stručnom odboru za poslove ocjene validnosti dokumentacije neophodne za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova projektovanja i izvođenja radova. Vrijednost 12.000 KM. Za drugi ugovor, rad u odboru za poslove ocjene validnosti dokumentacije neophodne za izdavanje ovlaštenja za energetsku efikasnost, Zvizdić je naplatio 18.500 KM, dakle ukupno za 2011. godinu više od 30.000 KM. Za iste poslove ugovor o djelu Zvizdić je imao i 2012. godine, vrijednosti 25.000 KM. Ako niste izračunali, to je 55.000 za dvije godine. Pored primanja u Predstavničkom domu. No, nije Zvizdić rekorder.

Tako je bivši federalni ministar prostornog uređenja Salko Obhođaš za dvije godine, za rad samo u jednom odboru po ugovoru o djelu, inkasirao 57.000 hiljada KM.

Može i više. Ferid Bučo, bivši ministar u vladi Bosansko-podrinjskog kantona za dva ugovora o djelu 2011. i 2012. godine naplatio je 59.000 hiljada KM.

Važan kriterij za ministra Desnicu Radivojevića prilikom odabira za dobro plaćeno sudjelovanje u navedenim odborima očito je bila i stranačka pripadnost. Tako su svoje mjesto našli i još neki SDA kadrovi, poput Hamdije Efendića sa 57.000, Fahrudina Solaka sa 47.000 te Jasmina Buče sa 39.000 KM vrijednim ugovorima o djelu.

Ministru Radivojeviću problem nije ni to što ugovore o djelu zasnivaju i uposlenici njegovog ministarstva. Tako je stručni savjetnik Admir Karišik za dva ugovora o djelu naplatio 23.000 KM, sekretar ministarstva Adnan Efendić više od 16.000 KM, koliko i službenica ministarstva Jasmina Katica te Silva Kovačević sa nešto više od 12.000 KM. Naravno, sve u radno vrijeme i na račun ministarstva gdje su već zaposleni.

Opravdanje za utrošena sredstva u ovom ministarstvu vide u tome što investitori uplaćuju sredstva po osnovu dobijanja radnih dozvola u ovoj oblasti. No, zaboravljaju da je ovdje riječ o malom krugu osoba s kojima se sklapaju vrijedni ugovori, iako ih u okviru struke ima znatno veći broj.

Slično je obrazloženje iz Ministarstva pravde Federacije, drugom na listi broja ugovora o djelu. Tu već dominiraju osobe iz pravosuđa, a predvodi ih ministar Zoran Mikulić. Tako je ministar Mikulić sam sebe imenovao u Komisiju za polaganje pravosudnog ispita. Sam je sebi potpisao honorar po ugovorima o djelu za 2011. i 2012. godinu, vrijednosti gotovo 14.000 KM.

Od gotovo pola miliona maraka, koliko je u 2012. godini Federalno ministarstvo pravde platilo po ugovorima o djelu, najviše novca potrošeno je za stručne komisije. Na listi suci, tužioci, uposlenici Ministarstva pravde.

Predsjednica Ustavnog suda Federacije Kata Senjak je za tu godinu naplatila 11.200 KM, a u prethodnoj godini nešto više – 12.600. Bivši pomoćnik ministra pravde, sada notar Džemaludin Mutapćić za isti period naplatio je gotovo 20.000 KM. Istu sumu ostvarili su i suci Malik Hadžiomeragić i Venceslav Ilić.

Predsjednik Vrhovnog suda Federacije Amir Jaganjac zaradio je 14.000, dok je donedavni pomočnik ministra pravde za opću upravu Ivan Matešić prihodovao 15.500 KM. Nije Matešić kao tadašnji uposlenik ministarstva rekorder po primanjima na osnovu ugovora o djelu sa ministarstvom u kojem radi. Tu je i referent za vođenje registra udruga i fondacija Ministarstva pravde Zorica Hrnjez, koja je uz radno vrijeme ostvarila više od 17.000 KM honorara. Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić ima 12.000, a njen kolega iz Vrhovnog suda Federacije Hajrudin Hajdarević oko 16.500 KM za članstvo u komisiji. Tek onda slijedi Šahbaz Džihanović sa skromnih nešto više od 10.000.

No, Komisija za polaganje pravosudnog ispita nije najprofitabilnija. Komisija za utvrđivanje liste vještaka posebna je priča. Tako je glavni federalni tužilac Zdravko Knežević za osmomjesečni rad u ovoj komisiji naplatio 16.000, koliko i advokatica Danijela Osnek Saller. Na listi je ponovo predsjednik Vrhovnog suda Federacije Amir Jaganjac sa 16.000, čime je zaokružio godinu na 30.000 KM prihoda po ugovorima o djelu. 16.000 maraka za osam mjesečnih ugovora o djelu imao je i stručni savjetnik za normativno-pravne poslove Federalnog ministarstva pravde Sanin Pačariz. Nešto manji utržak imali su ekonomisti Meliha Bašić, Boris Tihi i Željko Šain, koji su za tromjesečni ugovor dobili po 4.500 KM.

Rad u Komisiji za utvrđivanje prijedloga liste tumača bio je, čini se, isplativiji prethodne godine, kada je profesorica Meliha Hrustić za dva mjeseca po ugovoru dobila 9.250 KM. I na tom spisku su dva uposlenika Ministarstva pravde – Ivana Boban, šefica kabineta ministra Zorana Mikulića, za dva mjeseca ugovorila je 6.360, koliko i Dalibor Matić, upravni inspektor državnog Ministarstva pravde. Ukupno gledano, za dvomjesečni rad ove komisije za devet članova isplaćeno je gotovo 60.000 KM.

Tu nije kraj liste uposlenika Federalnog ministarstva pravde koji su sklapali ugovore o djelu sa ministarstvom u kojem rade. Za dvomjesečni rad u Komisiji za utvrđivanje prijedloga liste tumača Jagoda Krdžović, načelnica Odjeljenja za opće i kadrovske poslove, naplatila je 6.120, a Amela Ramović, viši referent/operater, te Mara Mandić, referent za finansijske i računovodstvene poslove, po 4.080, Mirsada Mujanović, stručni savjetnik za upravu, 6.120, te isto toliko ponovo Ivana Boban, šefica kabineta ministra Mikulića. Šefica Boban imala je vremena i za rad u trećoj komisiji, onoj za polaganje stručnih ispita pa i četvrtoj, za pomilovanja. Tako je njen honorar uz redovni rad dosegao sumu od 18.400 KM.

Da Ministarstvo pravde ima zaista vrijedne službenike, govori i podatak da su tokom 2011. i 2012. godini u Komisiji za uvjetni otpust bile honorarno angažovane i načelnica Službe za finansijske i računovodstvene poslove Aida Jasika te Meliha Smajić, referent za finansijske i računovodstvene poslove, sa po 5.200 KM honorara. Tu je i pomoćnik ministra za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija Hidajet Trako sa 6.700 KM za ugovore po djelu, potom savjetnik ministra za izvršenje kaznenih sankcija Haris Kovačić sa 4.850 KM honorara.

Našlo se mjesta i za državnu tužiteljicu Vesnu Budimir sa 4.700 KM honorara pa i dopredsjedavajuću Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Miru Grgić sa, u odnosu na navedene, skromnih 3.780 KM po ugovoru o djelu.

Ne toliko spektakularni po visini honorara, ali po sebi zanimljivi su ugovori o djelu evidentirani u uredima predsjednika i potpredsjednika Federacije. Analizom imena uočljivo je da je dobar dio ugovora o djelu koristio kao nagrada stranačkim kadrovima.

Kako objasniti angažman savjetnika, bez obrazloženja za koje potrebe, samo za jedan mjesec 1.700 KM. Tako su i neki advokati plaćani pod stavkom savjetnici za rekonstrukciju ustava, što izaziva osnovanu sumnju da je u pitanju naknada za privatne usluge. Ili, primjera radi, šta znači isplata honorara za potrebe ureda Odžak predsjednika Federacije Živka Budimira, osim da je riječ o nagradi stranačkih kadrova. Nije Budimir prezao ni da honorariše, primjera radi, profesora Envera Kazaza za navodne poslove analize u vezi s provođenjem Aneksa 7, a u praksi je to bila naknada za moderaciju na konferenciji Budućnost Bosanske posavine, koju je organizovao upravo Budimir. Ima i ugovora poput onih koje je sklapao potpredsjednik Federacije Mirsad Kebo. Plaćao je navodno vozača, a u suštini to je bila nagrada za treninge karatea. I to je moguće.

www.magazinplus.eu – Federalna.ba

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close