Više od 100.000 ljudi traži posao duže od pet godina

Naći posao po završetku škole, studija, magisterija ili pak doktorata u našoj zemlji gotovo je nemoguće. Statistike pokazuju da tisuće stanovnika posao čekaju duže od 61 mjeseca.

Po anketi o radnoj snazi u BiH (ARS), koju je provela Agencija za statistiku BiH (BHAS) u travnju ove godine, kako bi prikupila podatke o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovništva za 8837 kućanstava, oko 115 tisuća anketiranih, kako žena tako i muškaraca, traži posao dulje od pet godina. Inače, čak 84,7 posto nezaposlenih traži posao duže od jedne godine, što je, kako objašnjavaju statističari, posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije ekonomije u našoj zemlji. Samo 14,8 posto nezaposlenih osoba traži posao kraće od 12 mjeseci. Posao je najviše tražila mlađa populacija.

Aktivno stanovništvo

Prema podacima u BiH, radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1,120.000 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1,445.000 osoba. U okviru radne snage bilo je 812.000 zaposlenih i 308.000 nezaposlenih osoba. U okviru zaposlenih osoba bilo je 32.000 neplaćenih pomažućih članova kućanstva, priopćeno je iz BHAS-a. Po provedenoj anketi, postotak nezaposlenosti iznosio je 27,5 posto, od čega je 25,2 posto za muškarce i 31,2 posto za žene, a stope se nisu znatno promijenile u odnosu na podatke iz ankete u prošloj godini.

“Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do 24 godine. To je iznosilo 62,7 posto (61,0 posto za muškarce i 65,4 posto za žene). Stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 43,7 i 31,7 posto. Stope su bile značajno više za muškarce nego za žene. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najviše u starosnoj skupini 25 do 49 godina (73,2 i 53,3 posto)”, podaci su ARS-a. Inače, ispod polovice radno sposobnog stanovništva (43,7 posto) čine aktivne osobe, odnosno one koje se na tržištu rada javljaju kao zaposlene i nezaposlene osobe. Što se pak obrazovne strukture zaposlenih tiče, ona pokazuje da najveći udio (63,7 posto) ima završenu srednju školu, a zatim slijede zaposleni s akademskim obrazovanjem (19 posto) i 17,3 posto osoba s osnovnom školom ili nižim obrazovanjem. Nezaposlene osobe imaju donekle sličnu obrazovnu strukturu. Tako 68,3 posto osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, 19,7 posto su osobe s osnovnim obrazovanjem ili niže, dok je 12 posto njih završilo višu školu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat.

“Istodobno, podaci iz ankete pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina, među njima je gotovo 59,3 posto osoba sa završenom osnovnom školom ili niže, 36 posto su osobe sa srednjom školom, a preostalih 4,7 posto su akademski obrazovane osobe”, pokazala je anketa.

Anketa nezaposlenih

Usporedba između registrirane (prema izjašnjenju ispitanika u anketi o prijavi na zavodima za zapošljavanje) i ILO (anketne) nezaposlenosti, pokazuje da postoji značajna razlika između ova dva podatka. 92,4 posto ILO (anketno) nezaposlenih osoba je, kako dodaju statističari, također bilo i registrirano kao nezaposleno. Broj registriranih osoba koje se vode kao nezaposlene osobe u zavodima za zapošljavanje je veći za 313.000 osoba od ILO nezaposlenih osoba.

“U strukturi ukupno registriranih osoba, prema statusu u ARS-u 2014., 45,9 posto je bilo ILO (anketno) nezaposlenih, dok je anketno zaposlenih bilo 18,9 posto i anketno neaktivnih osoba 35,3 posto”, zaključuje se u izvješću.

Dnevni list

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close