Vijesti.ba – Šaćir Filandra: Hrvatsko pitanje zapravo nije pitanje vlasti i moći, nego pitanje teritorije i rekonceptualizacije zemlje

Trenutak formiranja postojećih vlasti na svim nivoima daleko bolji je od onoga prije četiri – pet godina, a evropska ruka sada je malo duža, malo otvorenija, malo iskrenija i toplija. U kratkom vremenskom periodu bilo bi valjano pojaviti se pred različitim evropskim tijelima i institucijama sa određenim privrednim, infrastrukturnim, komunikacijskim i sličnim projektima, koji se tiču Srba, Bošnjaka, Hrvata i cijele zemlje i svih građana, kao takvih, te dokazati tim ljudima da samo ozbiljan partner i da možemo, kada su u pitanju investicije i boljitak svih građana, prevazići etničku distancu koja je svima postala omča oko vrata, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.

VIJESTI.BA: Američki analitičar Edvard P. Džozef nedavno je upozorio da bi Balkan mogao postati žarište nove krize, koju generišu nacionalizam i nacionalističke ideologije u BiH i zemljama regiona. U svojoj analizi navodi da su srpski i hrvatski političari u BiH nedavno i zvanično saopštili svoju posvećenost podjeli države, te da radikalni islam i ruski uticaj dodatno pogoršavaju ionako loše međuetničke odnose. Slažete li se sa ovim navodima? 

FILANDRA: Imao sam priliku da pročitam taj tekst. U osnovi se ne slažem sa njegovom analizom. Ne mora značiti da je analiza spoljnopolitičkih analitičara objavljena u američkom magazinu sveto slovo! Radi se o dosta provincijalnom pristupu cijeloj stvari. Neki od elemenata buduće krize, koje navodi, prisutni su danas. Tu ne vidim nikakvu novinu.

Ključni problem cijelog područja je korupcija, a on to nigdje nije ni naveo. Korupcija je posljedica nekonsolidovanih demokratija na cijelom području, nedostatka izgrađene, jake i nezavisne javnosti, kao i nedostatka parlamentarne kontrole javnog sektora, a što je posljedica izostanka podrške iz Brisela i Vašingtona. Nedostatak njihove ozbiljne podrške regionu je nevidljiv, jer se objektivno zadnjih 10 – 15 godina ovdje ništa ozbiljno u tom smislu nije desilo.

S druge strane, cijeli region, suprotno toj analizi, u procesu je evroatlantskog pozitivnog osjećaja. Ljudi, ali i političke elite, bez obzira kakve su, spremni su na zajednička pravila igre. No, taj proces je bio dosta uslovljavan. U BiH konkretno presudom “Sejdić – Finci”: tražili su dugo godina jedan zahtjev kao prioritetan, pa su se nakon toga sjetili da isti proglase sekundarnim. Dakle, moglo je i prije pet godina drugačije. Hrvatska je postala članica EU, Srbija ide ubrzanim koracima, Crna Gora postaje članicom NATO-a. Drugo je ozračje ovdje, mnogo pozitivnije no što je to bilo prije nekih šest godina. Treba još malo pritiska sa strane na domaće aktere, ali i uozbiljenja domaćih aktera da se stvar konsoliduje.

Određeni ekscesi su prisutni i biće uvijek prisutni. Ovo je Balkan, a ne protestantska Evropa. Drugačiji su temperamenti ovdje, drugačije prilike, drugačija istorija… Od toga ne bih nadalje pravio neke kataklizmičke teorije.

VIJESTI.BA: Pomenuti analitičar navodi da EU i SAD odustaju od insistiranja na promjenama Ustava BiH, koji je razlog većine zastoja, te sada insistiraju na ekonomskim promjenama koje se čine lakšim za ostvarivanje. Je li ovo dobar pravac EU prema našoj zemlji?

FILANDRA: Pa to treba pitati nekog iz EU, odnosno onoga ko kreira stav. S druge strane, evidentno je da je redoslijed poteza ovdje uvijek bio pogrešan. Poslije toliko pokušaja radikalnije promjene Ustava BiH, koja nikada nije bila moguća niti će u skorije vrijeme biti moguća kao radikalnija promjena, bez obzira šta o tome mislili, EU je promijenila smjer i više se insistira na socio – ekonomskim zahtjevima. Zapravo, insistira se više na onome što je običnim ljudima zajedničko, a izbjegava se ono što je različito. To su, na neki način, socio – ekonomske reforme u vidu dobijanja inostranih novaca, razvijanje zajedničkog tržišta i zajedničkih potreba, nešto što je zajedničko cijelom regionu. Ta politika je u principu ok.

S druge strane, ne radi se dovoljno na pripremanju političke klime, političkih pretpostavki za neke ozbiljnije ustavne aranžmane. U sadašnjoj situaciji govor o bilo kakvim ustavnim promjenama krajnje je iluzoran, krajnje ekscesan. Problem je što civilno društvo, javnost, akademska zajednica, ali i međunarodna zajednica ne rade na dugoročnom uspostavljanju političke klime međusobnog povjerenja, tolerancije, uvažavanja različitosti na način koji bi prekoračio nivo priče. O tome se razgovara dovoljno, mnogi iz civilnog sektora na osnovu te priče uzimaju novac, a u praksi se zapravo ne miču. Trebalo bi se raditi mnogo drugačije da se stvore pretpostavke za nadopune Ustava, koji je sam po sebi generator krize.

VIJESTI.BA: BiH danas preuzela predsjedavanje Vijećem Evrope. Koliko je ta uloga značajna i može li doprinijeti poboljšanju imidža naše zemlje?

FILANDRA: Imidž je generalno negativan i njegova promjena velikim dijelom zavisi od nas. Ne bih bio pretjerani pesimista, na to nemamo pravo zbog dolazećih generacija. Mislim da je trenutak formiranja postojećih vlasti na svim nivoima daleko bolji od onoga prije četiri – pet godina, te da je evropska ruka sada malo duža, malo otvorenija, malo iskrenija i toplija. S druge strane, smatram da je uspostavljena dobra koalicija na nivou Vijeća ministara BiH i državnom Parlamenta, ali to nije dovoljno u dobrom smislu valorizirano u javnosti. To je dobro pozitivan iskorak, s obzirom na heterogeni nacionalni sastav te koalicije. Recimo, SDA i SDS su najbliži saveznici na državnom nivou. Ta koalicija i dobar rad Predsjedništva države, koji je zbilja dobar, daju neke pretpostavke za pozitivnija očekivanja po pitanju korištenja trenutne pozicije u Brisela. U kratkom vremenskom periodu bilo bi valjano pojaviti se pred različitim evropskim tijelima i institucijama sa određenim privrednim, infrastrukturnim, komunikacijskim i sličnim projektima, koji se tiču Srba, Bošnjaka, Hrvata i cijele zemlje i svih građana kao takvih, te dokazati tim ljudima da samo ozbiljan partner i da možemo, kada su u pitanju investicije i boljitak svih građana, prevazići etničku distancu koja je postala omča oko vrata svima.

VIJESTI.BA: Danas je i okončana kriza u Vladi FBiH. Ipak, određeni analitičari smatraju da će se problemi u vlasti množiti zbog različitog političkog koncepta federalnih partnera, a pojedini upozoravaju čak i da ovakav sastav u Vladi neće dočekati ni 100 dana rada. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju

FILANDRA: Sve je moguće. Koalicija je svakako uska i neprincipijelna i neprogramska. Skovana „s brda s dola“ od ljudi koji se niti poznaju niti uvažavaju. Opterećena je starim, nerješenim problemima. Prije svega hrvatskim pitanjem, bez obzira šta neko o tome mislio. To pitanje se neće moći rješiti izlaženjem u susret zahtjevima HDZ-a za većim udjelom u vlasti, većim udjelom u novcu… Imali smo te probleme i u bivšem sazivu Vlade, kada HDZ nije sudjelovao. Hrvatsko pitanje zapravo nije pitanje vlasti i moći, nego pitanje teritorije i rekonceptualizacije zemlje. Ono će opterećivati ovu Vladu sve vrijeme. Problem je nedovoljno izgrađen status DF-a kao stranke koja je trebala biti jedan stožer između nacionalnih stranaka. Nisu uspjeli da dođu dovoljno do vlastitog prostora, jer dozvoljava da je dvije jake stranke – HDZ i SDA s vremena na vrijeme potapaju. Svaka Vlada, bez obzira na sastav koalicije, u poslijeratnom periodu je bila u krizi. Kriza je jedno permanentno stanje.

Nisam pesimista što se tiče ove Vlade, jer može ići da se promjeni koalicija, ne bi to bila tragedija. Ljudi koji se bave politikom, koji hoće da imaju kontrolu nad javnim resursima, a takvi su svi koji izlaze na izbore u okviru političkih stranaka, na kraju se uvijek dogovore. To je ono što treba da imamo na umu. To nije utješna činjenica. Da li je to za nas dobro ili nije, to je druga stvar. Oni alarmiraju javnost, prave vještačke krize, bombastično nastupaju, vrlo neodgovorno i vrlo neozbiljno. Imaju zacrtane svoje ekonomske interese i ljde koji će doći na određene pozicije. Nije to ništa novo, ali ni nikakav napredak ili nazadak u odnosu na prethodni saziv Vlade koji se formirao godinu dana.

VIJESTI.BA: Interesantna stvar je i u Narodnoj skupštini RS. Upitna je većina u entitetskom parlamentu, jer su zakoni o javnom okupljanju i radu neprofitnih organizacija oboreni udruženim snagama opozicije i dijelova vladajućih struktura u RS-u. 

FILANDRA: To je jedna pat pozicija i vrlo uska premoć za SNSD. To nadglasavanje će trajati sve vrijeme, kao priprema za lokalne izbore, pa onda i za opće. To je jedna dosta mrtva trka, gdje će svaki zahtjev pozicije imati opoziciju i obrnuto. Naravno da je postojeći zahtjev SNSD-a iznenađujući i kontra duhu vremena, retrogradan i lako ga je oboriti. S druge strane, ako SNSD od njega odustane, pravi vlastitu političku štetu. Mislim da će taj politički prostor u entitetu biti u znaku jedne neprincipijelne borbe između SDS-a i SNSD-a. Građani i entitet će ozbiljnije ispaštati.

VIJESTI.BA: Za kraj pitanje o osnivanju nove političke partije u RS. Naime, članovi asocijacije Stvaraoci RS najavili su da će uskoro formirati novu političku stranku, čiji će cilj, između ostalog, biti oživljavanje SDS-a iz 90-ih godina. Sve češće upućuju kritike na račun aktuelnog rukovodstva SDS-a, a posljednja je da joj Bakir Izetbegović, lider SDA, determiniše političke projekte i procese. Šta mislite o ovoj ideji? 

FILANDRA: To je dobra vijest. Dokaz je činjenice da gluposti u BiH nikada nije dosta. Da sve prolazi a glupost ostaje. To je tipična ultranacionalistička reakcija na proces političke modernizacije SDS-a. SDS je stranka koja ima izuzetno sposobno rukovodstvo, koje je uspjelo redefinirati svoje pozicije. Modernizirati se, okrenuti građanima i sasvim je normalno da dožive takvu ultranacionalističku reakciju. To je za SDS pozitivno, a ti ljudi, naravno, neće ništa postići. Postat će jedna minorna konzervativna stranka. SDS-u ni na koji način neće naštetiti. To je dokaz da SDS dobro radi.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)