TV1: Intervju Dragana Čovića
Gost Dnevnika TV1 bio je predsjednik HDZ BIH Dragan Čović. Govorio je o formiranju vlasti, obavezama novih partnera, pozicijama koje će tražiti HDZ BiH, relaksaciji odnosa u Federaciji.
TV1: Juče ste razgovarali sa Bakirom Izetbegovićem, a danas sa Miloradom Dodikom. Je li već sada izvjesno da će kičmu vlasti BiH činiti SDA, HDZ BiH i SNSD?
ČOVIĆ: Na osnovu razgovora koje smo obavili juče i danas, čini mi se da je to tako. Sa Izetbegovićem sam manje – više dogovorio pristup kada su u pitanju pobjednici između unutarbošnjačkog nacionalnog tijela, među Hrvata kako bi trebali raditi taj posao i već iduće sedmice imamo sastanak širih delagacija gdje bi trebali definisati osnove programskog djelovanja i da vidimo kako napraviti to partnerstvo na svim nivoima. Suština je da moramo imati strukturu istih stranaka na svim nivoima, kako bi ubrzano napravili tu vlast i kako bi ona mogla funkcionisati u punom kapacitetu.
Nakon razgovora sa predstavnicima SNSD i Dodikom, čini mi se da će i oni nešto moći uraditi u narednih dan, dva. Uvjerili su me da će do kraja 11. mjeseca imati osnovu ili kostur vlasti RS. Takođe, uvjeren sam da u pet kantona gdje mi imamo dominantnu većinu jednako tako možemo do kraja novembra završiti posao, s obzirom da je inauguracija članova Predsjedništva BiH 17.11. u 14.00 sati. Ako SDA sa svojim partnerima unutar bošnjačkog glasačkog tijela može nešto uraditi u preostalih pet kantona, onda smo na dobrom putu da do kraja godine imamo kostur izvršne vlasti na svim nivoima.
TV1: Kakvo je razmišljanje unutar SDA kada je u pitanju partnerstvo sa strankama iz RS? Jeste li o tome razgovarali sa Izetbegovićem?
ČOVIĆ: Naravno, o svemu smo razgovarali. Pitanje je šta je ko volio , šta priželjkivao prije izbora, nakon izbora imamo rezultate. Suštinski je da priznamo legitimitet rezultata izbora jednog, drugog i trećeg naroda. Sasvim je izvjesno da je to HNS i HDZ BiH unutar hrvatskog, SDA unutar bošnjačkog, a SNSD unutar srpskog korpusa. Bez obzira šta bi ko volio, evidentno je da ćemo na tom nivou napraviti vlast.
Sada treba da bez velikih špekulacija krenemo u to i izbjegnemo bilo kakve zamke da imamo potpuno različitu strukturu vlasti na različitim nivoima, koju smo imali protekle četiri godine, jer to je siguran neuspijeh. Mi želimo konačno napraviti zaokret na evroatlantskom putu, jačanju BiH, jačanju ekonomije, pravne države, a to možemo jedino ako vlast napravimo na ovakav način.
TV1: Nakon Vašeg razgovora sa Dodikom, moglo bi se zaključiti da su svi saglasni oko uspostavljanja simetrične vlasti na svim nivoima. Ostalo je pitanje koga će SDA pridobiti za partnera iz stranaka iz FBiH. I Vi ste kazali da je na Sarajevu da završi svoj dio posla. Šta očekujete?
ČOVIĆ: Nadam se da ćemo u utorak, kada se u Sarajevu nađemo sa predstavnicima SDA, imati odgovor i na ta pitanja. Siguran sam da će SDA dati odgovor i oko tog dijela, ali pni su na potezu. Rekao bih da će partnerstvo, koje je uz oscilacije bilo 20-ak godina između HDZ BiH i SDA, stvoriti preduslove da možemo krenuti sa snažnom izvršnom vlašću na svim nivoima, sa istim modelom organizovanja, vođenje BiH u potpuno novom pravcu.
TV1: Koga bi HDZ BiH volio vidjeti kao partnera SBB ili Demokratsku frontu ili pak obje ove partije?
ČOVIĆ: Činjenica je da je rezultat izbora takav kakav jeste na bošnjačkoj političkoj sceni, mada vjerovatno neki neće ni prihvatiti da su klasična bošnjačka stranka kao DF. Što se mene tiče, uvažavaću legitimitet izborne volje bošnjačkog, odnosno srpskog naroda, kao što očekujem da to uvažavaju kada je u pitanju hrvatski narod, a kako bismo izbjegli zamke koje smo imali 10-ak godina, posebno zadnje četiri godine u FBiH.
Privatno mogu priželjkivati jednog, drugog ili trećeg partnera kao pouzdanijeg, kvalitetnijeg, međutim, mjera je rezultat izbora. Imam odlične odnose sa liderom SBB Fahrudinom Radončićem, možda bolji nego sa drugim potencijalnim partnerima SDA, ali izbor SDA će za mene biti volja bošnjačkog naroda i ja ću je do kraja poštovati i krajnje se profesionalno odnositi prema tom izboru.
TV1: Izjavili ste da se od nove vlasti može očekivati zaokret u temama. No, niste precizirali o čemu se radi?
ČOVIĆ: Nova parlamentarna većina, koja uz sebe veže adekvatnu izvršnu vlast, mora odgovoriti na nekih šest, sedam pitanja. Mi smo ih postavili kao sedam odgovora, kada smo govorili o hrvatskim odgovorima. To je u suštini rješenje ključnih pitanja BiH.
U razgovorima sa SNSD, SDA i sa drugim strankama sa kojima sam do sada komunicirao, prepoznalo se da su to evroatlantski put, kandidatski status u naredne četiri godine, te izborni zakon i reorganizacija BiH sa naglaskom na žurnu izmjenu izbornog zakona, kako se ne bi desilo ono što danas imamo, kao i presuda “Sejdić – Finci”, grad Mostar i sve ono što imamo kao odluke naših ustavnih sudova i Suda iz Strasbura. Takođe, jačanje ekonomske situacije na domaćem planu, pokretanje BiH, otvarnje novih radnih mjesta.
Da bismo to uspjeli, potrebno je da mijenjamo zakonodavstvo, dajemo poticaje onima koji imaju realan privredni ambijent i koji znaju šta hoće u BiH kada je u pitanju investiranje, prije svega naši domaći ljudi, pa onda i inostrani partneri. Da bi se to ostvarilo, siguran sam da nam treba pravna država BiH, a to danas nije, te uvjerenje da postoji potpuna garancija za ličnu i sigurnost imovine, jer bez toga niko neće investirati. Treba nam nezavisno pravosuđe. Ostale su i druge teme, a ono što je prebitno za građane BiH je socijalna politika. Duboko sam uvjeren da na svim nivoima vlasti, u skladu sa nadležnostima koje proizilaze iz Ustava, moramo osigurati zaštitu od strane države i njinih institucija građana koji danas izuzetno teško žive, koji su u potrebi. Socijalna pitanja su ključ što ćemo kroz zajedničke programe onih koji budu na vlasti morati definisati. Postoje pitanja kao što su naši veterani, braniteljska populacija, odnos prema procesima revizije koju je provodila vlast na neustavan i nezakonit način, to želimo vratiti u okvire zakona. Ostalo je i mnogo drugih pitanja koje moramo međusobno definisati kojom dinamikom da ih usaglašavamo.
Ova pitanja: ekonomija, socijalna politika, pravna država, evropski put i uređenje BiH su nešto za šta smatram da imamo u kosturu zajednički cilj, odnosno da to moramo staviti kao prioritet i odmah se pozabaviti tim pitanjima. Duboko sam uvjeren da u prvih pola godine 2015. kada uspostavimo vlast, možemo dati dobar dio osnovnih odgovora na ova pitanja, barem kada je u pitanju evropski put, izborni zakon, odluka Suda u Strasburu, presuda Ustavnog suda za grad Mostar.
Ako nastavimo ovom dinamikom, ne vjerujem da postoji bilo kakva prepreka da do kraja godine imamo konture vlasti na svim nivoima. To bi bio optimizam za sve naše ljude da mogu vjerovati u novu vlast. Ostalo je da kroz naredne korake definišemo sitne detalje koji trebaju precizno definisati ovo što sam grubo kazao, te prepoznati prave ljude koji to mogu nositi.
TV1: Danas su novinari otvorili pitanja nekih pozicija, konkretno ministra vanjskih poslova BiH, a i Dodik je potvrdio da je razgovarano o toj temi. Hoće li HDZ BiH insistirati na ovoj poziciji tokom pregovora?
ČOVIĆ: To je jedno od pitanja koje nas opterećuje. Uvjeren sam da HDZ BiH i hrvatski narod trebaju imati ministra vanjskih poslova. Nismo ga imali od 1997. godine. Skoro da smo u tom diplomatskom segmentu potpuno nestali. Sigurno je da ćemo snažno zagovarati takav pristup, dakle da hrvatski narod ima svog ministra.
Naravno, ostajemo otvoreni za dogovore. Rekao sam u najgorem slučaju da imamo zamjenika ministra. Mi zagovaramo tri ministra i četiri zamjenika u Vijeću ministara. Mnogo važnije je da mi imamo jasan program kako neke stvari u četiri godine realizovati, posebno kada je vanjska politika u pitanju Evroatlantski put je prioritet. Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku, ali kroz institucije izvršne vlasti Vijeće ministara i Ministarstvo vanjskih poslova, uvjeren sam da tom moramo odgovoriti. Prebitna mi je i ekonomska diplomatija, koja će snažno otvoriti BiH. Danas je naš rejtong vrlo loš. HDZ BiH i stranke okupljene oko nas može ponuditi kadrove da upravo napravimo vidan zaokret kada je u pitanju vođenje vanjske politike. Zbog toga je to za nas jedan od prioriteta u Vijeću ministara BiH.
TV1: Neki analitičari govore da je krajnje vrijeme za relaksaciju odnosa Hrvata i Bošnjaka u FBiH. Jedni kažu daje krajnje vrijeme da Hrvati, nakon 20 godina, dobiju mjesto premijera u FBiH, drugi da Mostar treba da postane glavni grad u FBiH kako bi cijela Hercegovina ekonomski ojačala, treći da se Bošnjaci u Čapljini osjećaju kao svoj na svome, da se Hrvati isto tako osjećaju u Sarajevu. Kakav je vaš stav, odgovor na sve ove teze?
ČOVIĆ: Taj odgovor sam dao prije godinu, dvije. Sjetite se mog pristupa da sa SDA napravimo strateško partnerstvo. Ono je snažno zagovarano zadnje dvije godine. Iz određenih političkih okolnosti, bolesti predsjednika SDA, to je malo u zastoja. To je naš pristup – do kraja relaksirati odnose između bošnjačkog i hrvatskog naroda jer ne vidim nijedan razlog da oni nisu na mnogo boljem nivou u odnosu na današnje. To bi riješilo puno pitanja koja ste pomenuli. Uvjeren sam da su stvoreni preduslovi za takvo nešto. Bićemo do kraja zagovornici politike relaksiranja odnosa Bošnjaka i Hrvata. Tu je sadržan i Mostar, Sarajevo, Travnik i mnogo drugih pitanja kojima trebamo potpuno drugačije prići. Bio sam zagovornik ideje da HNK i SBK budu asimetrija. To su dva kantona sa izraženim multietničkim strukturama.
Predan sam takvom projektu. Prvi razgovori sa Izetbegovićem ukazuju da za to imamo prigodu. Moramo vrlo odgovorno pristupiti tom projektu. Ako uspijemo u prvih godinu dana uvjeriti naše ljude da to istinski provodimo na terenu, a ne da se samo retorički zalažemo, onda smo uspjeli.
Postoji strah od crtanja granica kada se govori o izbornom zakonu… Kada govorim o federalizaciji, odmah je nekoga strah je li to novi pristup, nova podjela. Nemojte potcijeniti da je Mostar već odavno definisan skoro kao glavni grad FBiH. Prije četiri, pet godina počeli smo graditi novu zgradu Federalne vlade u Mostaru. Čim je došla druga vlast, to je zaustavljeno. Imamo pet ministarstava koja su morala imati svoja sjedišta u Mostaru. Ko od ministara stvarno djeluje i živi u Mostaru? Ne možete na takav način zakidati Hercegovinu. Moramo se zalagati za jednak razvoj svih krajeva BiH. u tom duhu, siguran sam da odnos Hrvata i Bošnjaka treba biti na mnogo većem nivou. Odgovornost za to snosim ja i politika koju predvodim, kao i predstavnici bošnjačkog naroda koji će biti u vlasti.
Otvoren sam za strateško partnerstvo koje bi trebalo definisati budućnost BiH, bez bilo kakvih podjela, njen evroatlantskih put, ali isto tako i apsolutnu jednakopravnost unutar BiH, demokratizaciju odnosa unutar BiH, tako da možda za četiri pet godina nacionalna pitanja ne budu na dnevnom redu. Ako ih riješimo, nema potrebe da se bavimo njima, već isključivo kvalitetom života svih građana BiH.
(Vijesti.ba/TV1)
