Tražili ruku spasa, dobili samo aplauz

Na današnji dan Republika BiH primljena u članstvo UN-a

Na preporuku Vijeća sigurnosti UN-a kojim je predsjedavala Austrija prije 23 godine Republika Bosna i Hercegovina primljena je u redovno članstvo Ujedinjenih naroda, koji su tada brojali 175 zemalja članica.

Tadašnji predsjednik 47. zasjedanja Generalne skupštine, saudijski ambasador Samir Šihabi (Shihabi) uoči glasanja najavio je 20 minuta pauze da bi se na platou ispred zgrade UN-a, bez odlaganja za drugi datum, odmah upriličila svečana ceremonija isticanja državnog znamenja.

Spriječena sabotaža

No, uoči podizanja zastava iza scene se odvijala istinska drama. Prema kazivanju prvog ambasadora RBiH u UN-u Muhameda Šaćirbegovića, zvanična molba Republike Bosne i Hercegovine za prijem u UN jednostavno je “nestala” u Sekretarijatu UN-a. A kad su je nekako pronašli, neki UN birokrati su doveli u pitanje originalnost potpisa tadašnjeg predsjednika RBiH Alije Izetbegovića zbog toga što je molba poslana faksom u Njujork.

Šaćirbegović se prisjeća kako su on i tadašnji ministar vanjskih poslova RBiH Haris Silajdžić sastavili novu molbu, koju je Silajdžić lično potpisao, te su s originalnom aplikacijom požurili na 38. sprat u kancelariju generalnog sekretara UN-a da dostave novu dokumentaciju, koja je morala biti prihvaćena.

U međuvremenu, predsjednik Generalne skupštine UN-a Šihabi poručio je Šaćirbegoviću da tog dana bez Bosne u UN neće biti primljene ni Hrvatska ni Slovenija. Tako se desilo da je Republika Bosna i Hercegovina bila primljena u članstvo UN-a nekoliko minuta prije Hrvatske, a njena zastava s ljiljanima podignuta je na jarbol UN-a iza slovenske, ali prije hrvatske trobojke.

Ostat će zapamćen govor Harisa Silajdžića u Generalnoj skupštini, koji je odmah nakon prijema RBiH u članstvo UN-a poručio da je tim činom naša zemlja postala “slobodna od opresije, ali ne i agresije”.

Tom prilikom Silajdžić je pozvao svijet da “zaustavi teror nad multietničkom RBiH”. Prvi put i sasvim na vrijeme Silajdžić je upozorio svijet da se u Bosni počinje događati genocid nad njenom kulturom suživota i pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da aktivira Poglavlje 7. Povelje Ujedinjenih naroda, koje dozvoljava međunarodnu vojnu intervenciju radi očuvanja regionalnog mira i stabilnosti.

No, iako su delegati Generalne skupštine gromko aplaudirali ministru vanjskih poslova RBiH, UN se uglavnom oglušio na patnje bh. naroda. Sve do sramne izdaje tzv. UN zaštićenih zona i predaje civila u Srebrenici vojsci RS 1995., nakon čega je počinjen genocid nad Bošnjacima u istočnoj Bosni.

Nenaučene lekcije

Kada danas razmišljamo o tom historijskom datumu, 22. maju 1992., ne možemo da se ne prisjetimo tih fatalnih promašaja koje su BiH koštale više od sto hiljada života i više od milion protjeranih i raseljenih osoba. Na političkom planu ostaje i gorko saznanje da je ona građanska odrednica – republika – pod kojom je BiH i primljena u UN, “misteriozno” nestala iz političkog diskursa, kao što je i RS na velika vrata 1995. godine uvedena u ovo bh. tavorenje, koje traje 20 godina.

Mjesto u Skupštini

U delegaciji RBiH prilikom prijema u UN, osim ministra Silajdžića i ambasadora Šaćirbegovića, bili su još i Irfan Ajanović i Nedžib Šaćirbegović. Oni su prvi zauzeli dodijeljeno mjesto u Generalnoj skupštini UN-a ispred kojeg je pisalo “The Republic of Bosnia and Herzegovina”.

Autor: Erol Avdović
(Od stalnog dopisnika “Dnevnog avaza” iz Njujorka)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close