Težeći ka sreći pravimo ovih 9 grešaka

Dok usvajanje “srećnih” navika može biti način da budete zadovoljni u svakodnevnom životu, moguće je da vam one donose više štete nego koristi kada je u pitanju naša ukupna, dugoročna satisfakcija – a da toga niste ni svjesni. 9 najčešćih grešaka koje vjerovatno pravite, a koje su štetne po vašu sreću.

U svom govoru na TED-u o “moći ranjivosti”, profesorica sa Univerziteta u Hjustonu Brené Brown tvrdi da bježanjem od loših emocija zapravo umanjujemo sebi mogućnost da osjetimo sreću. Kada bježimo od teških osjećanja, kaže Brown, “zatomnjujemo radost, zahvalnost i sreću.” Naša prirodna težnja da izbjegnemo bol, drugim riječima, mogla bi biti razlog što ne postižemo ultimativno zadovoljstvo.

Postavlja se pitanje: Jesu li neki od naših odbrambenih mehanizama  – čak i male, svakodnevne navike koje formiramo – prepreka na putu ka sreći?

Dok usvajanje “srećnih” navika može biti način da budete zadovoljni u svakodnevnom životu, moguće je da vam one donose više štete nego koristi kada je u pitanju naša ukupna, dugoročna satisfakcija –  a da toga niste ni svjesni. 9 najčešćih grešaka koje vjerovatno pravite, a koje su štetne po vašu sreću.

Stavljate preveliki naglasak na ispunjenost.

Prevelika fokusiranost na postizanje sreće može vas zapravo činiti nesrećnijim. Prema istraživanju sprovedenom na Univerzitetu u Denveru, težnja ka sreći vas može još više udaljiti od sreće. Studija je otkrila da se oni koji vrše veći pritisak na sebe da bi bili srećni osjećaju usamljeniji na dnevnoj bazi od onih koji to ne čine. Lični pritisak – iz bilo kojeg razloga – dovoljan je da proizvede stres i utiče na našu clelokupnu sreću i zdravlje.

Držite sve u sebi.

Dok je pozitivno razmišljanje ključno za vaše blagostanje, neuspjesi u životu su neizbježni – iako treba da nastavite da budete optimistični, suzbijanje osjećanja tokom teških perioda može vam škoditi. Plač je emocionalni odgovor tijela na spoljne okidače, dobre ili loše. Suzbijanjem plača, možete ugroziti svoje mentalno i fizičko zdravlje, koji su ključni za vašu sreću.

Previše dijelite.

Christopher McCandless je jednom rekao da “je sreća prava samo kad se dijeli,” ali u novoj, digitalnoj eri to možda nije uvijek slučaj. Previše dijeljenja – čak i ako se radi o postavljanju srećnog statusa – na Facebooku može izazvati sukob u romantičnoj vezi, tvrdi istraživanje objavljeno na Univerzitetu u Kanzasu. Granica između onoga što dijelite sa vašim parnerom i onoga što dijelite sa ostatkom svijeta postaje sve nejasnija, a iznošenje previše detalja iz vašeg života može ih učiniti manje posebnim za vašu vezu.

Sve vrijeme ste na Facebooku (i na smartfonu).

Uvezanost sa drugim ljudima možda jeste ključ za sreću, ali ako je u pitanju ona preko Facebooka to vam vjerovatno šteti. Nedavna studija Univerziteta u Mičigenu predviđa da će veliki angažman na društvenim mrežama umanjiti ukupno blagostanje i pozitivno stanje duha. Istraživanje je otkrilo da što više vremena učesnici provedu na Facebooku, to su se gore osjećali. Korisnici koji su proveli najviše vremena pregledajući news feeds takođe su imali najniži nivo satisfakcije tokom studije.

Biti konstantno konektovan može takođe umanjiti vašu sreću. Propuštanje važnih trenutaka u životu pokušavajući da ih zabilježite ne pomaže vam. Time što se ne odvajate od svog smartfona, možda stvarate opasan krug koji ubija vašu satisfakciju i produktivnost.

Pokušavate da imate sve.

Možda mislite da će vam nastojanje da sve postignete – posao, druženje, kućni poslovi, školske priredbe – donijeti ultimativni osjećaj ispunjenost, ali to vam zapravo čini upravo suprotno. Ustvari, pokušavajući da imate sve brzo srozava vaša osjećanja sreće – naročito ako ste žena. Istraživanje objavljeno 2011. Godine pokazuje da zaposlene žene koje pokušavaju biti “supermame” izložene većem riziku za depresiju zbog ogromnog pritiska koje vrše same na sebe . One koje imaju realniju sliku balansiranja posla i  kuće bile su značajno srećnije. Predsjednica Barnard koledža Debora Spar, čiji stav je da ne treba “imati sve” već ono što je bitno, najbolje je to sumirala grupi studenata na Kolumbija univerzitetu: “Ne možete imati sve u životu, ali možete imati stvari koje su vam važne.”

Ne osvrćete se na prošlost.

Živjeti u prošlosti nije ključ za sreću, ali prepuštanje osjećanju nostalgije može vas odvesti u dobrom pravcu. U studiji iz 2012. godine o nostalgiji i emocijama, učesnici su nalazili utjehu kada su razmišljali o prošlosti. Nostalgija takođe stvara fizički osjećaj topline, koji vas čini srećnijim.

Ne krećete se.

Nije tajna da je zdrav način života – fizički i mentalni – bitan faktor za sreću. Međutim, mnogi od nas ga ne praktikuju. Nešto tako jednostavno kao što je šetnja može biti lako rješenje i višestruko je korisno. Šetnja vam može pomoći da bolje razmišljate, da povećate svoju kreativnost i dobijete neke od najvažnijih vitamina. Pokretanje stopala dovodi do izlučivanja endorfina i osjećanja sreće.

Opirete se promjenama.

Recimo da su vaša karijera i vaše lične okolnosti upravo onakve kakve želite. Vaš život vam se čini prilično savršenim i želite da tako i ostane – ali opiranje promjenama za krajnji rezultat može imati nezadovoljstvo. Prema studiji o psihološkom izboru, ljudski mozak prirodno nastoji izbjeći gubitak – ali to opiranje može izazvati mnogo stresa. Samo zbog toga što ste zadovoljni sadašnjim životom, ne znači da treba da bježite od promjena. Bilo da se radi o strahu od nepoznatog ili strahu da ćete izgubiti ono što trenutno imate, pritisak da se držite sadašnjosti u konačnici može biti štetan za vašu sreću u budućnosti.

Ne meditirate.

Veliki broj istraživanja povezuje meditaciju sa srećom – i to sa razlogom. Odvajanje vremena za meditiranje može podstaći pozitivne misli i učiniti vas pametnijim, prema istraživanjima sa UCLA-a. Meditacija može fizički obnoviti mozak, povećavajući emocionalnu inteligenciju i omogućavajući brže usvajanje informacija. Meditacijom opuštate tijelo, njegujete osjećanje zahvalnosti i smanjujete nivo stresa – a sve to je ključno za osjećanje sreće.

Za BUKU prevela i prilagodila Milica Plavšić

Autor: BUKA