Svako šesto domaćinstvo u BiH je siromašno

Društvo Crvenog križa Bosne i Hercegovine (DCKBiH) danas je organizovalo konferenciju pod nazivom “Aktivno starenje u funkciji unapređenja zdravlja i samostalnog života” posvećenu brizi o starijim osobama u BiH u kontekstu globalnog trenda demografskih promjena-produženja životnog vijeka stanovništva i povećanog broja starijih osoba u ukupnoj populaciji.

Fena

Kako je od iznimne važnosti pravovremeno odgovoriti izazovima populacijskog starenja DCKBiH je okupio sve relevantne aktere, predstavnike vladinih i nevladinih organizacija iz BiH, Srbije, Crne Gore, koji djeluju na polju brige o starijima da bi sagledali trenutno stanje u ovoj oblasti u BiH i korake koje BiH treba poduzeti da bi osigurali da svako u trećoj dobi ima dobar kvalitet života.

Glavni tajnik DCKBiH Branko Leko je u izjavi za medije kazao da se starije osobe ili osobe treće životne dobi susreću s nizom problema, a jedan od njih je i ugrožavanje osnovnih ljudskih prava, a kao primjer naveo je da često stariji ljudi nisu u mogućnosti da dođu čak ni do biračkih mjesta, da glasaju na izborima.

“Cilj konferencije je da promovira važnost i ulogu Društva Crvenog križa BiH i brizi o starijima. Razmijenit ćemo iskustva i vidjeti što nam je raditi da bismo doprinijeli da taj život bude što kvalitetniji, jer ćemo svi danas ili sutra biti u istoj poziciji, tako da ono što radimo danas za stare, radimo i sutra za sebe”, kazao je Leko.

Pomoćnica ministra za ljudska prava BiH Saliha Đuderija je istakla da je ovo ministarstvo posljednjih godina lobiralo ovo pitanje i pokušali su da okupe stručnu grupu koja bi uradila neki okvirni dokument za stare osobe.

“Nažalost, nismo dobili saglasnost oba entiteta, tako da se ministarstvo sa svoje strane, pored toga što smo pitanje problema starijih osoba uvrstili u naše izvještajne jedinice, da upozorimo da imamo problema s potrebama ovih ljudi i da se kod njih krše neka ljudska prava”, rekla je Đuderija.

Dodala je da će uraditi dokument, smjernice, kako i na koji način da se poboljšaju ljudska prava ovih osoba.

“Činjenica je da je BiH sve starija i starija i da je veliki broj ovih ljudi na margini društvenih dešavanja, a može sasvim obratno. Ove osobe mogu biti korisne zajednici, a potrebno je da se poboljšaju pristupi osnovnim servisima zdravstvenog osiguranja, kao i usluge drugih servisa, što se tiče njihovih rehabilitacija, podrške njihove i ono što je uvijek problem, a to je siromaštvo”, naglasila je Đuderija.

Prema anketi u 2011. godini, a koju je danas prezentirala doc.dr.sc. Nusreta Kepeš, u BiH je bilo 17,09 posto stanovnika koji žive u relativnom siromaštvu. Siromašno je svako šesto kućanstvo u državi. Prag relativnog siromaštva iznosi 416,40 KM mjesečno po ekvivalentnoj odrasloj dobi.

Osim 87 posto starijih osoba koje imaju primanja (310 KM) s kojima jedva preživljavaju, postoji u BiH pet posto, odnosno 31.677,38 starijih osoba koje nemaju nikakva osobna primanja, a samo četiri posto od njih prima socijalnu pomoć.

Rezultati ukazuju da svaki drugi umirovljenik oko 160 KM izdvaja za režijske troškove i ogrjev, 50 KM za lijekove i druge zdravstvene usluge, dok iznos od 100 KM ostaje na hranu i odijevanje.

“Ako se ima u vidu da je BiH najsiromašnija zemlja Evrope s BDP-om koji iznosi tek 28 posto evropskog prosjeka, zasigurno možemo reći da su stariji ljudi iz BiH najugroženija populacija u Evropi”, kazala je Kepeš.

Dodala je da ono što posebno zabrinjava jeste da ne postoji državna, entitetska strategija ni zakon koji bi na sustavan način regulirao pomoć starijim osobama.

Prema mišljenju doc. Kepeš, potrebno je, pored ostalog, uvesti dodatak za starije osobe u stanju socijalne potrebe, kao novog mehanizma zaštite od siromaštva, koji bi osiguravao minimum socijalne sigurnosti starijim građanima, uvesti socijalne/državne mirovine čiji bi primatelji bili najsiromašniji i u ovom slučaju bi to bila zamjena za trajnu socijalnu pomoć.

Prenoseći pozitivna iskustva iz Republike Srbije, predstavnica Crvenog krsta Srbije psihologinja Nataša Todorović, koja radi na programu brige o starijima u CK Srbije, istakla je da je Srbija jedna od najstarijih zemalja u svijetu.

Pojasnila je da oko 17,2 posto stanovništva u 2010.godini bilo je starijih od 65 godina. A neke projekcije su da će do 2060. u Srbiji 30 posto stanovništva biti starije od 65 godina.

“Neophodna je reakcija odmah. Neophodno je da cijelo društvo radi na ispunjavanju potreba starijih osoba, s obzirom na to da aktivno starenje počinje od djetinjstva, potrebno je edukovati djecu kako da zdravo stare, ali motivirati starije da budu aktivniji i preuzmu odgovornost za svoj život”, kazala je Todorović.

Dodala je da CK Srbije ima nekoliko projekata, pomoć starijim i najugroženijim s kojima rade volonteri, a posebno je značajan program u ruralnim područjima.

“Drugi program je ‘Grupa samopomoći’ iz koje imamo dobre primjere prakse. U Kragujevcu je grupa samopomoći uspjela da riješi jedan problem zlostavljanja starijih u svojoj lokalnoj zajednici, a u Općini Mionica su utvrdili da u njihovoj lokalnoj zajednici ima puno plastičnih boca. Oni su animirali školu koja je uradila reciklažu, od čega su djeca išla na ekskurziju”, naglasila je Todorović.

Zaključila je da stariji ne rješavaju samo svoje probleme kada su motivirani nego i probleme u svojoj ulici i svom gradu.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close