Štednja u BiH se za deset godina u učetverostručila

Piše: Borivoje SIMIĆ
indikator.ba

Na prvi pogled zvuči gotovo nevjerovatno, ali s ekonomske strane je vrlo logično: građani BiH nikada više nisu štedjeli novac u bankama.
Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, u novembru prošle godine depoziti stanovništva prvi put su premašili devet milijardi KM zabilježivši impresivan rast u odnosu na prošlu godinu veći od 10 posto.
U teškoj situaciji ekonomske krize, u kojoj 60 posto stanovništva živi na granici ili ispod granice siromaštva, štednja raste nesmanjenim tempom.
Čak i uprkos tome što su prosječne kamatne stope na depozite u padu te se sada uglavnom kreću oko 1,5 posto nakon nekadašnjih oko 2,5 posto.

Objašnjenje je logično, u vrijeme krize štednja je najsigurnija investicija.
Banke su “sigurno utočište” za slobodni raspoloživi novac Bosancima i Hercegovcima, kao što su to investitorima valute – franak, dolar jen ili robe – zlato i srebro.
Mnogi su se u vrijeme “berzanskog balona” 2007. godine opekli ulazeći u špekulantske berzanske poslove bez prethodnog znanja te su mahom izgubili, pa su očito shvatili da je najbolje držati se banaka i sigurnog prinosa na kamate.

Ako se osvrnemo malo u prošlost dolazimo da frapantnih podataka.
Depoziti stanovništva prije deset godina, dakle 2004, godine, iznosili su svega 2,33 milijarde KM, što znači da su se u međuvremenu učetverostručili.
Samo u periodu ekonomske krize depoziti građana porasli su za oko 3,2 milijarde KM ili za oko 55% posto budući da su septembra 2008. u pretrkrizno vrijeme iznosili 5,8 mlrd KM.

Nesumnjivo da je veliku ulogu u očiglednom povjerenju koje bh. građani imaju u banke doprinio institut osiguranja depozita.
Ovih dana kada se pokazalo da su osigurani depoziti za klijente propale Bobar banke sigurni, da je Agencija za osiguranje depozita BIH odgovorila zadatku, mnogi građani mogli su se uvjeriti da njihov novac do limita koji garantuje država neće propasti.
Bilo bi dobro da vlasti BiH razmisle o podizanju limita osiguranja na 75.000 KM ili 100.000 KM, što bi bio dodatni oslonac za štediše.

No, kao što je pohvalno što postoji povjerenje u bankarski sektor, tako s druge strane nije dobro što se novac u vrijeme krize toliko štedi.
To znači da se on ne oplođuje, da se ne investira i da nije stavljen u funkciju razvoja.
Upravo ovih dana u prvom intervjuu u funkciji budućeg federalnog premijera, Fadil Novalić je između ostalog, ukazao na potencijal koji leži u depozitima pohranjenim u bankama.
Ali, ono što sigurno kvari skoro savršenu sliku oko depozita jeste njihova ročnost, jer je većina kratkoročnih, a što nije “investicijski pogodan materijal”.

To u krajnjem smeta bankama, kojima u situaciji kada je presušilo finansiranje iz inostranstva, između ostalog i od banki-majki (podaci regulatora govore od početka krize čak za 50%), depoziti predstavljaju glavni izvor finansiranja. Na njih otpada čak tri četvrtine ukupnih izvora sredstava.
No, s kratkotočnim novcem ( više od 70 posto oročenih depozita je na period od jedne do tri godine) ne možete raditi na aktivnoj strani nešto dugoročnije, dakle ne možete investirati.

Čak su regulatori uočili jednu anomaliju koja je upravo proizvod ove situacije. Budući da nemaju novca za dugi rok, banke odobravaju kratkoročne kredite koji se obnavljaju, odnosno zatvaraju novim kratkoročnim plasmanima, što suštinski znači dugoročno kreditiranje iz kratkoročnih izvora.
Ovo, prema mišljenju regulatora, može predstavljati ozbiljan problem u narednom periodu i potencijalnu opasnost za likvidnosne pozicije banaka.

Nakon svega, očito je da premisa da novac koji građani drže u bankama predstavlja ogroman potencijal u suštini i ne vrijedi jer je uglavnom riječ o “pasivnom” kapitalu u smislu investicija.
Ipak, bi dakle bilo dobro da novac što manje stoji, da je što više u opticaju jer bi to značilo da je u funkciji rasta, razvoja i stvaranja novih vrijednosti.

To pogotovo važi za novac koji banke drže u Centralnoj banci BiH iznad obavezne rezerve, a koji je dostigao iznos od čak 2,4 mlrd. KM.
S ozbirom da su za neki novi investicioni cklus zainteresovani i država i banke, trebalo bi razgovarati o načinima kako da se on aktivira.