Srećko Latal: EU i Amerika već odavno izgubili strateški interes za Balkan

Nažalost danas je postalo apsolutno svejedno koje stranke se nalaze na vlasti na nekom nivou, jer se sve stranke ponašaju više-manje isto. Ono što je zaista bitno je šta će stranke raditi i kako će se ponašati kad dođu na vlast, a to se neće promijeniti sve dok se svi građani ove zemlje i svi segmenti društva – od analitičara, medija, intelektualaca do civilnog društva – ponašaju jednako nezainteresirano i neodgovorno kao i sami političari, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba Srećko Latal, urednik Balkanske istraživačke mreže (BIRN) za BiH i direktor analitičke organizacije SOS.

VIJESTI.BA: Nedavno ste izjavili da se odluka o provođenju referenduma u RS o radu Suda i Tužilaštva BiH nalazi isključivo u rukama velikih sila, Rusije i SAD. Možete li nam detaljno pojasniti svoj stav?

LATAL: Izjava na koju se pozivate je nažalost nepotpuno prenesena u novinama u koje su to objavile.

Činjenica je da velike sile, kao što su SAD, Rusija, ali također i EU i glavne Evropske zemlje, kao i uvijek imaju veliki uticaj na dešavanja u BiH, kroz svoju ulogu u Vijeću za implementaciju mira (PIC) koji nadgleda rad OHRa, ali i direktno kroz svoje diplomatske veze sa i u BiH i ostatku rejona.

Sa druge strane je jasno da se u ovom trenutku sudbina nove referendumske inicijative još uvijek nalazi u potpunosti u rukama domaćih institucija, prije svega Ustavnog suda RS, a ukoliko ova instanca odobri održavanje ovakvog referenduma, onda vjerovatno i Ustavnog suda BiH. Tek ukoliko bi Ustavni sud BiH zabranio održavanje ovog referenduma i ukoliko bi Predsjednik RSa Milorad Dodik osporio i ignorisao tu odluku, tada bi ovo pitanje izašlo izvan okvira BiH i postalo i ozbiljan izazov i prijetnja međunarodnoj zajednici koja je još uvijek garant implementacije Daytonskog sporazuma i samim tim mira i stabilnosti u BiH i čitavoj regiji.

VIJESTI.BA: Zvanična Moskva je podržala potez Milorada Dodika da se narod izjasni o Sudu i Tužilaštvu BiH, dok su Brisel i zapadne sile izričito protiv toga. U kojoj mjeri velike sile odmjeravaju političke snage i preko referenduma u Srpskoj?

LATAL: Nažalost, svedoci smo konstatnih političkih zaoštravanja na relaciji između Rusije i zapadnih sila, koja se kao i uvijek reflektuju na čitav svijet, pa tako i na BiH i rejon Balkana. Što se tiče Rusije, evidentno je da se njen stav prema BiH mjenja u zavisnosti od potreba ove opasne globalne utakmice. Tako je Rusija prošle godine pokušala blokirati objavljivanje uobičajenog Komunikea nakon sjednice Vijeća za implementaciju mira, a ove godine je gotovo identičan dokumenat prihvatila bez pitanja. Ubrzo zatim je Rusija podržala referendumsku inicijativu u RSu, mada se ona direktno kosi sa tekstom tog istog Komunikea.

VIJESTI.BA: S druge strane, Dodik u posljednje vrijeme ponavlja da, iako je odluka o referendumu donesena u Narodnoj skupštini RS, nije protiv kompromisa ukoliko se nađe rješenje za primjedbe koje je RS iznijela na rad Suda i Tužilaštva. Kako ocjenjujete zaokret u njegovoj retorici? Na početku je bio kategoričan da će referendum biti održan 100 posto. Šta je uzrok ove promjene?

LATAL: Evidentno je da g. Dodik pokušava da nađe izlaz iz neugodne situacije u kojoj se našao nakon što je opozicioni blok u RSu jasno odbio ovu inicijativu, i nakon što joj je i Premijer Srbije, g. Aleksandar Vučić javno uskratio podršku, te je u više navrata javno pozvao Dodika da odustane od održavanja ovog referenduma. Međutim imajući u vidu sve težu ekonomsku i socijalnu situaciju u BiH, i činjenicu da vladajuće stranke kako u RS tako i u BiH Federaciji koriste razne političke igre – kao što je ova sa referendumom – da odvrate pažnju građana, zadrže svoje lagodne pozicije i izbjegnu naporan rad na ozbiljnim reformama, bojim se da je pitanje održavanja ovog referenduma vrlo neizvjesno. Na žalost, g. Dodik kao i mnogi drugi političari u BiH posljednjih godina sve više vuku poteze koje nemaju nikakve veze sa interesom njihovog glasačkog tijela, pa ih je zato i teže analizirati i prognozirati.

VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Federaciji BiH? Intenzivno se govori o proširenju koalicije, a kao potencijalni partneri SDA i HDZ BiH pominju se SBB i HDZ 1990. Kakav rasplet situacije očekujete u Federaciji BiH?  Smatrate li da bi u tom slučaju moglo doći i do prekompozicije na državnom nivou?

LATAL: Po mom mišljenju se kompletna politička scena u BiH urušila nakon izbora 2010 godine, a izbori 2014 nisu nimalo promijenile tu situaciju. To urušavanje politika se vidi na sve većoj nefunkcionalnosti institucija vlasti na svim administrativnim nivoima, ali i na sve većoj nefunkcionalnosti svih političkih partija koje su sve više svedene na društvo jednog lica. U takvoj situaciji se fokus javnosti sve više prebacuje na konflikte između stranaka i njihovih lidera koji za ovakvu situaciju optužuju jedni druge a suštinski svi rade isto – koriste se ispraznom populističkom retorikom dok ne dođu na vlast na nekom nivou, a onda to koriste da zauzmu pozicije u institucijama i javnim preduzećima dok u potpunosti zanemare obečanja i interese svoj izbornog tijela i svih ostalih građana.

Dakle, moj konkretan odgovor na vaše pitanje bi bio: nažalost danas je postalo apsolutno svejedno koje stranke se nalaze na vlasti na nekom nivou, jer se sve stranke ponašaju više-manje isto.

Ono što je zaista bitno je šta će stranke raditi i kako će se ponašati kad dođu na vlast, a to se neće promijeniti sve dok se svi građani ove zemlje i svi segmenti društva – od analitičara, medija, intelektualaca do civilnog društva – ponašaju jednako nezainteresirano i neodgovorno kao i sami političari.

Također, smatram da trenutni raspored snaga na političkoj sceni u BiH ne može proizvesti funkcionalnu vlast niti na jednom administrativnom nivou. Također smatram da neki novi, prijevremeni ili redovni izbori ne bi ništa bitno promijenili, sve dok mi ne promijenimo vlastiti stav prema sebi i svom okruženju.

VIJESTI.BA: Nezaobilazna tema je i predstojeća konferencija EU – Zapadni Balkan, koja će okupiti sve zemlje regiona. Osim što predstavlja mogućnost za dobijanje EU sredstava, može li ova prilika biti i korak naprijed ka smirivanju i stabilizaciji političkih prilika na zapadnom Balkanu?

LATAL: Volio bih da to bude tako, ali na žalost u to ne vjerujem. Svi mi smo vidjeli već mnogo ovakvih konferencija i sličnih inicijativa, ali one su rijetko donosile bitnije promjene i nakon velikih rijeći i velikih obečanja lokalni lideri bi se brzo vraćali u svoje uobičajene uloge. Kao što sam već rekao, problem je što lokalni političari u BiH, ali i ustatku rejona, još uvijek misle da će ispraznim obečanjima i radikalnim i nacionalistićkim retorikama moći vladati ovim zemljama i ovim ljudima zauvijek. Problem je također da su i EU i Amerika već odavno izgubili strateški interes za Balkan koji je sada koristi kao lopta u prepucavanjima između globalnih sila. U takvoj situaciji je jedini izlaz je postepena promjena svjesti svih nas i naše aktivnije, odgovornije i pozitivnije uključivanje u kreiranje vlastite, prije svega lične pa onda i zajedničke bolje budućnosti.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)