Sporazum EFTA stupa na snagu 1. januara: Otvoreno tržište od 13 miliona stanovnika
Od 1. januara 2015. za BiH na snagu stupa EFTA sporazum o slobodnoj trgovini, čime će biti omogućen plasman industrijske robe i poljoprivrednih proizvoda iz BiH na tržišta zemalja članica ove ekonomske grupacije, tačnije u Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn.
Privrednici u BiH jedinstveni su u stavu da je ovo prilika koju bh. privreda ne smije propustiti i koju bi trebalo što bolje iskoristiti, jer nam se otvara tržište od 13 miliona stanovnika.
Ograničena liberalizacija
BiH je u pregovorima sa EFTA obezbijedila asimetriju u liberalizaciji tržišta robom, što podrazumijeva da EFTA danom stupanja na snagu Sporazuma ukine sve carinske dažbine na uvoz industrijskih, kao i prerađenih poljoprivrednih proizvoda i ribe porijeklom iz BiH, a da BiH u određenom prelaznom periodu izvrši snižavanje carinskih dažbina. U oblasti baznih poljoprivrednih proizvoda dogovorena je vrlo ograničena liberalizacija, te je značajan broj strateških poljoprivrednih proizvoda trajno zaštićen.
“Uzimajući u obzir da je uvoz iz zemalja EFTA gotovo zanemariv u ukupnom uvozu BiH, ukoliko izuzmemo uvoz sirove nafte koja dolazi preko Švicarske, zaključivanje sporazuma neće značajnije uticati na tržište u BiH. S druge strane, očekujemo da će otvaranje tržišta zemalja EFTA i dogovorena asimetrija u liberalizaciji dati značajan podsticaj bh. privredi za povećanje izvoza”, kazao nam je Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, dodajući da je, kako bismo iskoristili ovu prednost, neophodno intenzivirati aktivnosti na harmonizaciji propisa i standarda u poljoprivrednoj proizvodnji sa standardima EU, jer EFTA zemlje imaju Sporazum o evropskom ekonomskom prostoru (EEA) sa EU koji predviđa uključivanje zakonodavstva EU.
Inače, kako je kazao Egrlić, prema statističkim podacima, od četiri zemlje EFTA, BiH najveći obim robne razmjene ostvaruje sa Švicarskom, te Norveškom. Tako je prošle godine u Švicarsku izvezeno robe u vrijednosti od 135.318.071 KM, dok je uvoz iznosio 1.349.854.627 KM, u Norvešku je izvezeno robe u iznosu 13.526.210 KM, a uvoz je bio 3.470.186 KM. Švicarska je posebno interesantna jer gotovo 40 posto potreba stanovništva za prehrambenim proizvodima podmiruje iz uvoza, što pruža potencijalnu mogućnost za plasman bh. poljoprivrednih proizvoda na ovo tržište.
Da su ove dvije zemlje najinteresantnije bh. privredi smatra i Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH, koji je naglasio kako su metaloprerađivačka i alatna industrija samo neki od sektora u kojima se ogleda buduća saradnja BiH i zemalja EFTA.
– Kako bi se osigurao što bolji nastup bh. privrednika na ovim tržištima, ali i kako bi se članice EFTA upoznale sa potencijalima bh. tržišta, trebali bi se osigurati poslovni susreti u što skorije vrijeme, smatra Jašarspahić.
Finansijski centri
Upravo to je razlog, kako su nam kazali u Ambasadi Norveške u BiH, da naredne godine, tačnije u februaru 2015. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organizuje seminar za promociju trgovine zajedno sa EFTA sekretarijatom, a na njemu će se poslovna zajednica upoznati sa izvoznim mogućnostima u EFTA zemlje.
– Prema podacima norveške agencije za statistiku, BiH već izvozi oko deset puta više u Norvešku nego što uvozi iz nje, te Norveška očekuje da će ovaj sporazum još više koristiti BiH. Među vaše glavne izvozne artikle u Norvešku spadaju mašine, namještaj i poljoprivredni proizvodi iz Hercegovine, a vjerujemo da postoji potencijal i za mnoge druge, kazali su nam u Ambasadi Norveške u BiH.
Na kraju, kako je istakao Egrlić, imajući u vidu da su EFTA zemlje, poput Lihtenštajna i Švicarske, međunarodno poznati finansijski centri i sjedišta multinacionalnih kompanija, dok su norveška preduzeća poznata po značajnim investicijama širom svijeta, jedna od potencijalnih prednosti ovog sporazuma je i u privlačenju kapitala ovih zemalja u BiH, uz korištenje svih mogućnosti koje pruža dijagonalna kumulacija porijekla robe.
Oslobođenje
