Raskrinkavanje anketa: Zašto NDI istraživanja ne valjaju i zašto nikad nisu “pogodili”?

U zadnje vrijeme bosanskohercegovačka javnost se zabavlja predizbornim anketama koje navodno “mjere” snagu političkih stranka i “predviđaju” ishode oktobarskih izbora.

(naprijed.info)

Ankete: Stvarno stanje ili manipulacija? 

Jedni tvrde da su ankete relevantne, a drugi osporavaju njihovu vjerodostojnost, posebno kada je u pitanju istraživanja koja se rade po narudžbi NDI-a, organizacije koje vežu za poslovnu i financijsku povezanost sa određenim članovima nekih političkih stranaka u Bosni i Hercegovine, ali to ovom prilikom neće biti tema.

Druge ankete koje se provede u BiH ni u primisli nije moguće smatrati imalo ozbiljnima. To je upitno i sa ovakvom prezentacijom NDI-ovog istraživanja, što će biti objašnjeno u daljnjem tekstu.

Ono što, treba napomenuti posebno, da nikada nijedno istraživanje nije integralno objavljeno,pa ni ovo NDI-ovo, već su svi podaci što se plasiraju u medije polovični s nedostatkom najvažnijih parametara koji bi pokazali stepen objektivnosti tih anketa, ali i naučnu utemeljenost, pa je podložnost manipulaciji ogromna.

Svi oni koji su se ozbiljno bavili različitim istraživanjima, bila ta istraživanja “politička” ili “obična” istraživanja tržišta za neku npr. poslovnu firmu znaju da postoje naučno razrađene metode kako dobiti reprezentativno istraživanje sa vrlo malom statističkom greškom.

Kada su u pitanju istraživanja popularnosti političkih stranaka u evropskim zemljama, pa i zemljama okruženja nekoliko agencija i TV kuća su zaista “naučili” ,uslijed demokratskih procesa, da ta istraživanja provode na način koji je naučno utemeljen, a pogotovo da objektivno prezentiraju i tumače te rezultate.

U BiH to nikada niko nije proveo istraživanje koje bi bilo provedeno na pravi način  ili barem takvo istraživanje nikada nije javno objavljeno.

Zašto ne valjaju istraživanja NDI-a i zašto nikad nisu “pogodili”  rezultate izbora!?

Prije odgovora na ovo pitanje, dati ćemo uz mali uvod u kojem treba reći da je zaista u svakoj “normalnoj” zemlji  uz  “normalan”  izborni sistem (što se ne može reći za BiH), zaista moguće na relativno malom broju ispitanika (3500 – 5000 ljudi) uz stručno i znanstveno odabran demografski, teritorijalni, polni, dobni i dr. uzorak ispitanika “izmjeriti” rejting političkih stranaka u datom momentu sa malom statističkom greškom od par postotaka. 

Međutim, ovako kako to radi NDI ili po onome što dođe u javnost je apsolutno nemoguće, što će biti dokazano u daljnjem tekstu. Idemo redom po onome što je objavljeno u medijima.

Problem 1. 

“Predizborna anketa Nacionalnog demokratskog instituta u BiH (NDI), pravljena od 19. do 27. jula ove godine, na uzorku od 2.067 ispitanika, u Federaciji BiH (1.062) i Republici Srpskoj (1.005) “– prenijeli su mediji zadnjih dana.

Već sami uzeti broj ispitanika u BiH od 2.067  ispitanika je problematičan jer je daleko ispod naučno utemeljenog broja (3500-5000 – ne ulazeći u stratifikaciju uzorka) koji bi predstavljao relevantno istraživanje sa malom statističkom greškom. Uzorak je od 2067 ispitanika pogotovo za zemlju kao što je Bosna i Hercegovina je toliko mali da automatski mogućnost statističke greške prebacuje u “nebesa” na čak više od 20 posto, a možda i 30 posto. 

Problem 2. 

“Među ispitanicima, biračima koji su odlučili izaći na izbore, 31 posto svoj će glas dati DFBiH, za SDA se odlučilo 21 posto ispitanika, 11 posto za HDZ i SBB, osam posto za SDPBiH, a pet posto za HDZ 1990.” – objavljeno je u medijima.

Problem ovakve konstatacije je višestruk. Spominju se samo stranke iz FBiH, što znači da su na ovakvo pitanje odgovarali uglavnom onih  1.062 ispitanika iz FBiH.  Znači, uzorak je već prepolovljen i potpuno nerelevantan i naučno neutemeljen čak da su i svi ispitanici odgovorili na pitanje za “koga ćete glasati?”.

No, međutim uz taj problem ima još jedan vrlo veliki, a krije se u ovom dijelu rečenice: “Među ispitanicima, biračima koji su odlučili izaći na izbore …” . Očigledno je, naime, da onaj ko je plasirao ovakvo tumačenje istraživanja u medije svjesno prešućuje koji se to konkretno broj birača odlučuje da će izaći na izbore. Ali ako pretpostavimo, prateći ustaljenu praksu u BiH da se izlaznost na izbore uglavnom kreće oko 50%, logično je i realno zaključiti da je od 1062 ispitanika u Federaciji BiH nekih 500-ak i nešto odgovorilo i potvrdilo da će izaći na izbore. Među onima (njih 500 u FBiH)  koji su rekli da će izaći na izbore sigurno ima i određeni broj onih koji još nisu odlučili za koga će glasati ili će napraviti nevažeći listić , ali taj broj nije objavljen, pa ni postotak. Ovaj dio problema ćemo ovog puta zanemariti i pretpostaviti da će stvarno tih 500-ak glasati pravilno. 

Došli smo do znači do zaključka da je u FBiH na konkretno pitanje “Za koga ćete glasati?” koristeći dostupne objavljenje podatke odgovorilo nekih 500 ljudi i da su se oni podijeli na postotke “31 posto DFBiH,  SDA  21 posto , 11 posto za HDZ i SBB , itd.” 

Na primjeru postotka za DF od 31 posto sračunat ćemo da je to nekih otprilike 160 ljudi reklo da će glasati za tu stranku od ukupnog broja 500 koji su odgovorili na to pitanje u FBiH! (DF uzimamo kao primjer, isto se može uraditi za druge stranke).

Znači, 160 ljudi je reklo da će glasati za DF od ukupnog uzorka od 2.067 ispitanika za cijelu BiH!!!!!

Problem 3.

Još jedan veliki problem u ovim istraživanjima koje provodi jeste u tome što nije objavljeno u kojim kantonima je anketirano koliki broj ljudi konkretno?

To je jako važno jer FBiH ima kantone kao izborne jedinice za skupštine kantona i za federalni parlament. Odnosno kanton je izborna jedinica u ta dva slučaja, a izborne jedinice za državni parlament su praktično po 2 kantona spojena u jednu izbornu jedinicu koji daju odnosno šalju u parlamente tačno određen broj zastupnika, bez obzira na broj stanovnika  ili broj birača koji izađu na izbore

Istraživanja ovakvog tipa se uvijek provode na način da se obavezno uzima u raspodjelu uzorka u obzir broj stanovnika kantona, gradova, regija, općina…Ili bi barem tako moralo biti! Pretpostavimo da u NDI-u i agenciji koja provodi ovakva istraživanja nisu baš toliki “šarlatani” i da su stvarno uzeli u obzir broj stanovnika i pravilno ga odabrali.

To bi onda značilo da je od onih 1062  ljudi prema broju ispitanika u FBiH uzet proporcionalan broj u odnosu na ukupni broj stanovnika po kantonima pa ćemo doći do zaključka da je otprilike “ispitano” nekih 250 -300  u Kantonu Sarajevu, 150 -200 u tuzlanskom, možda po 100-ak u HNK, 50-ak u USK, a u ZHK, PK mozda po 10-20 …itd.  (Brojeve ovdje nismo računali, već ih dajemo kao primjer “poznavajući otprilike” odnos broja stanovništva)

Ako se vratimo na podatak da smo dokazali da je 500 ispitanika odgovorilo na pitanje “za koga ćete glasati?”  i da je od tih 500 po NDI-u njih 160-ak reklo da će glasati za DF  postavlja  se pitanje “zašto se ne objave svi rezultati po gradovima, kantonima, jer je teoretski moguće da se tih 160 ispitanika nalazi samo u jednom od velikih kantona ili čak u jednom gradu s obzirom na razlike u broju stanovnika?

Naravno, to se ne čini jer je uzorak smiješno mali, pošto bi se u okviru jedne izborne jedinice provelo vjerodostojno istraživanje ponovo je potreban pravilno raspoređen i odabran uzorak od barem 3500 ljudi koji bi mogao dati objektivne rezultate sa malom statističkom greškom.

Dopuštanje mogućnosti da se potencijalni odgovor 160 ljudi samo u jednom gradu ili regiji predstavlja kao podrška jednoj političkoj stranci na nivou Federacije BiH od 31 posto je više loš vic, nego rezultati bilo kakvog istraživanja.

Isto tako, ako biste npr. željeli vjerodostojno  “izmjeriti”, u okviru prihvatljive statističke greške,  popularnost političkih partija u npr. jednom kantonu, morali provesti istraživanje ponovo na barem 3500 ljudi, ali onih koji će potvrditi da će izaći na izbore, da će glasati i reći za koga će glasati. 

Da biste došli do prave projekcije sastava budućih skupština i parlamenata u BiH u svakoj izbornoj jedinici morali biste provesti istraživanje na 3500 uz korištenje specifičnih metoda odabira uzorka koje su naučno utemeljene, uz uvažavanje bh etničke strukture.

Nakon toga biste rezultate istraživanja morali “pretočiti” u mandate u pripadajućim parlamentima. 

Odgovornost NDI-a i medija

S obzirom na sve ovo gore navedeno i dokazano logičkim primjerima, što je samo mali doprinos raskrinkavanju manipulacija jer se o ovoj temi mogu napisati kilometri teksta, začuđujuće je što ozbiljna organizacija kakav bi trebao biti NDI-a, dopušta ovakvu manipulaciju njihovim istraživanjima.

Doduše, NDI se stidljivo oglasio prilikom objave njihovog prethodnog istraživanja izražavajući “nezadovoljstvo dostavljanjem medijima” njihovog materijala.

Zbog ovakvih tumačenja i manipulacije  njihovim istraživanjima, koja usput rečeno ne mogu dati pravu sliku zbog katastrofalno malog uzorka i političkog uređenja BiH,  NDI-u bi bilo za njihov kredibilitet bilo najbolje da sva istraživanja koja provode dostave medijima u integralnoj verziji sa svim podacima ili da ih nikako ne provode.

Sve drugo, u suštini predstavlja i njihovu “prešutnu” saglasnost za nastavak manipulacije preko određenih medija bliskih određenim političkim strankama, koje očito smatraju da je važno “predstaviti se pobjednikom” vodeći se valjda onom da “svijet voli pobjednike” i da ljudi danas čitaju samo naslove u novinama.

S druge strane, odgovornost medija je ogromna prilikom objave ovakvih polovičnih istraživanja. Međutim, novci koji na različite načine dolaze do medijskih kuća od strane određenih političkih stranaka, gdje su gotovo svi mediji pretvoreni u “plaćenike”, vrlo često diktiraju kakvi će biti naslovi, pa kada je i ova tematika u pitanju.

Znači, objave i tumačenja ovakvih istraživanja su čiste manipulacije!  Besmisleno trošenje novca koji se može potrošiti u nešto korisno!

B.M./ naprijed.info