Promocija knjige Anisa Bajrektarevića: ‚Geopolitika – Europa Sarajevo 100 god. poslije‘

Midhat Hajdarević 2015-05-11

Izdavačka kuća DOBRA KNJIGA poziva Vas na predstavljanje knjige prof. dr. Anisa Bajraktarevića
“Geopolitika – Evropa Sarajeva 100 godina poslije
i drugi spoljnopolitički eseji”

13.05.2015. godine (srijeda) u 1900 sati
u Umjetničkoj galeriji BiH, Zelenih beretki 8

Promotori :
– prof. dr. Dubravko Lovrevnović, moderator
– prof. dr. Zdravko Grebo,
– Zlatko Dizdarević, publicist, novinar, bivši ambasadro BiH u Hrvatskoj i Jordanu

Povodom promocije knjige Anisa Bajrektarevića: ‚Geopolitika – Europa Sarajevo 100 god. poslije‘

Za njegovu prethodnu knjigu ‘Geopolitika Tehnologije – Ima liŽivota poslije Fejsbuka’ koju je izdao Njujorški Adleton, bivši austrijski Ministar spoljnih poslova, Peter Jankovič je – između ostalog rekao: „Višeslojna, omamljujuća i originalna, ova je knjiga zapravo uzbudljivo putovanje po svim raskrižjima geopolitike. Ovo je također ‘big-thinking’ propi-tivanje manje istraženih aspekata discipline, i zasigurno neće ostaviti nikoga ravnodušnim. Ispisana od strane iskusnog stručnjaka prava i bivšeg karijernog diplomate, ova nas knjiga vješto propituje kako to zapravo vidimo svijet, te nam takopomažeda otvorimo oči.“

A Podpredsjednik World Security Network, umirovljeni brigadni general Njemačke i blizak suradnik bivšeg Gen-Sekretara NATO-a Manfreda Vernera , autor 5 knjiga na temu sigurnosti, Dieter Farwick bilježi slijedeće: „ Sadašnjost i budućnost globaliziranog, umreženog svijeta postala je toliko brza i kompleksna da se danas mnogi ustručavaju čak i pokušaja da to razumiju. No, profesor Bajrektarević jedan je od rijetkih koji nadomješta tu prazninu sa briljantnim analizama skupljenim u ovoj izuzetnoj knjizi. Ovo je obavezno štivo za svakoga tko stremi razumjevanju i želji da pomogne ovom svijetu da bude mjesto boljeg i sigurnijeg življenja.

Svatko tko se bavi unaprijeđenjem geopolitičke discipline cijeniće ovu knjigu, jer donosi iznimno korisne poglede na kritična pitanja sadašnje gepolitičke i geo-gospodarske tranzicije. Prof. Anis tretira tehnologiju, klimatske promjene, suverenitet, energiju i multikulturalizam na posve originalan i fascinantan način – zaključuje Tiberio Graziani, Predsjednik rimskog Instituta za Napredne geopolitičke studije.

O njegovoj novoj knjizi ‚Geopolitika – Europa Sarajeva 100 godina poslije‘ (Dobra Knjiga, bilingulano englesko-bosanski) koja se pojavila uz nedavno održani sarajevski sajam knjige, Doktor nauka Yelskog sveučilišta, prof. filozofije povjesti Emanuel Paparella veli:„Prije godinu dana ili više počeo sam sa čitanjem i proučavanjem političkih rukopisa profesora Anisa Bajrektarevića. Previše stvari za razmišljanje, još uvijek ih čitam. Ono što me privuklo njima bila je nepromjenljiva jasnoća i koherentnost misli, poduprijeti razumnim i izbalansiranim logičkim argumentima koji kulminiraju pronicljivim zaključcima. Ovo se vrlo rijetko sreće danas, a kad ga nađete dođe kao dašak osvježenja. Ono što dominira u današnje vrijeme jesu političke rasprave, koje su tu da promoviraju ideologiju – onu i onakvu koja se fanatično i svim silama brani od dijaloga i kritičkog promišljanja. Kako bi se uvjerio u sve ovo, ono što čitalac treba da uradi je da uzme Bajrektarevićevu knjigu i počne da čita. Sigurno neće biti razočaran.”

Član Savjeta Sigurnosti Ruske Federacije, prof. političkih nauka sa Lomonosov univerziteta u Moskvi, Andei Manoylo o knjizi bilježi:“Kako izgleda trenutna geopolitička konstelacija u Evropi i širom svijeta? Kako možemo definisati trenutni međunarodni poredak i snagu konstelacije? Da li je to multilateralni svijet ili je Pax Americana (,,Američki mir”)? Ili doživljavamo ,,kraj historije” poslije sloma bilateralnog svijeta? Sva ova pitanja su detaljno ispitana u knjizi prof. Anisa Bajrektarevića koja je kompleksna studija o geopolitičkim pitanjima u Evropi u njenim historijskim dimenzijama. To je sažeti opis paradigmatskog preokreta u međunarodnoj agendi tokom posljednjih 100 godina. Knjiga nam daje neohodan ključ za razumijevanje porijekla panevropskih ideja koje su temelj Evropske Unije.“

I dok bivši kanadski Ministar Pravde, (i Trezora u drugom sazivu), i dugogodišnji Gen-Sekretar OECD-a, Donald J. Džonstonističe: „Zavidim ti na nepresušnoj energiji da svaki put istražuješ sve šire i dublje“, prof. Noam Chomski, akademik gotovo legendarnog statusa, poručuje autoru: „čestitam ti na hrabroj kontranaraciji. Volio bih da se ne složim sa tobom, ali za to nemam argumente. Mnoge su prave šanse zbilja propuštene, sa tragičnim rezultatima… Tvoj glas je tako potreban u ovim vrtoglavim vremenima. Ljudima treba orijentir i vodilja/smjer.”

Konačno, urednik ove knjige, jedan od vodećih europskih stručnjaka za Srednji vijek Balkana, akademik Lovrenovic zaključuje:

„Malo je ko, poput profesora Bajrektarevića, na ovaj način osvijetlio raspad ne samo Jugoslavije, nego i jednog vrijednosnog sistema. Budući da tekstovi koji slijede donose neophodan geopolitički kontekst, a tu je autor svoj na svome, ključan u razumijevanju bihejvioralnih političkih praksi liberalnih demokratija od početka devedesetih naovamo, mogu nam pomoći na putu vraćanja samopouzdanja i samopoštovanja – onih kategorija bez kojih nema smislene ljudske egzistencije. Ako smo to i bili zaboravili, dolazi nam ova knjiga kao naš podsjetnik… Autor dekodira odnose velikih sila, ulogu energenata u modeliranju svjetskih odnosa i u nastanku aktualnih kriznih žarišta, sudbinu blisko-istočnih zemalja koje plaćaju visoku cijenu svog geopolitičkog položaja, njega zanimaju davni i dubinski historijski procesi koji u svjetlu današnjice dobivaju svoj puni smisao, evropski i svjetski mirovni ugo-vori, konstante i varijable povijesti: domino-efekti moderne historije. Njegovi pogledi na suvremenu povijest Evrope i Svijeta uklopljeni su u evolucijske tokove čovječanstva, nudeći nam jednu sasvim specifičnu sliku razvoja ljudske vrste i Planete koju ona nastanjuje. Trošimo bahato i neodgovorno u ime profita, nekontrolirano proizvodeći ugljik, povijest budućnosti. “Kako smo“ – pita se autor – „razvili ovu nekrofilnu opsesiju? Kako smo uspjeli da koncentriramo naš ljudski i gospodarski razvoj na ugljiku, i uporno razvijamo tzv. ‘tehnologije’ koje nas, očito, vode u direktnu koliziju sa svemirom i sa svime što okružuje našu biosferu?“… Naša je povijest, tvrdi profesor Bajrektarević, povijest “geopolitičkog imperativa”. “Drugim riječima“ – ističe autor – „naša kriza ne može biti samo ekološka, kao što ona nikada nije ni bila samo finansijska – naša kriza mora biti moralna.“ Trebala nam je jedna ovakva povijest Jugoistoka Evrope, u sklopu povijesti Svijeta, da raširimo sužene perspektive i, bar na trenutak, smanjimo tjeskobu tranzicije koja – da li to iko zna? – vodi: kuda?

Živimo u Evropi genocida i ujedinjenja: od WWI do www. kako kaže autor, golub pismonoša zamijenjen je internetom ali, koliko smo se sami u sebi promijenili i osposobili za tehnološki napredak bez kojeg je naš život preko noći postao nezamisliv? Uspoređujući psihološke posljedice Gulaga i Googla autor konstatira: „Ovo stаnište zapravo je gvozdena cyber-krletka: sjаjno, аli usmjereno i instrumentаlizovаno, egoistično i аutistično, hlаdno i brutаlno mjesto; nesposobno za viziju, empаtiju, inicijаtivu ili akciju. Ono samo pojačava odsustvo naše veze sa sobom i ostatkom. Ako je, i dok je to tаko – moramo se pitati dа li uopće postoji rаzlikа između Gulaga i Goo(g)laga – jer su obа zatvori slobodnog umа?“ Sva ova, i brojna druga pitanja, nalaze svoj smislen odgovor na stranicama koje slijede. Nekadašnja – dojučerašnja – historijska pitanja u autorovoj interpretaciji postaju današnja, sutrašnja – egzistencijalna, planetarna: pitanja prijetećeg ekološkog holokausta. U tome je, u izbalansiranoj kombinaciji mikro i makro perspektiva, u interdisciplinarnom pristupu kompleksnoj povijesnoj materiji, veličina i neodoljiva privlačnost ove knjige. Od prve do zadnje stranice čitalac osjeća erudiciju Wissenschaftlera živo zainteresiranog za znanstveni pogled na svijet, ali pogled koji se ne zadržava na razini deskripcije nego nudi konkretna rješenja. Autorovo znanje plijeni: historiografija, povijest ideja, religijâ, civilizacijâ, umjetnosti, književnost, poezija, moderne tehnologije – dubinski uvidi u povijesne sklopove predstavljeni na jednostavan i prosječnom čitatelju pristupačan način, sve to s „nepomirljivošću prema licemjerju i falsifikatima svetinja”, u duhu Erazma Roterdamskog. “Zašto mi tvrdoglavo insistiramo na neadekvatnoj civilizacijskoj navigaciji?!“, pitanje je koje zadire u samu srž naše napredne, ali etički posrnule civilizacije. Čovjek je, čini se, stvorio historiju koju više ne može kontrolirati nego, upravo obrnuto, ona pod kontrolom (zarobljenog geopolitičkim imperativom) drži njega – to je jedan od zaključaka koji se nameće nakon čitanja knjige profesora Bajrektarevića. „Kaos ili kosmos“ – kaže autor – „jednostavan izbor.“

Anis H. Bajrektarević, šef katedre i profesor Međunarodnog prava i globalnih političkih studija Univerziteta IMC-Krems u Austriji. Rođeni sarajlija, pored djela koje vam je u rukama, objavio je knjigu FB – Geopolitika Tehnologije (Addleton, 2013 New York), a u pripremi mu je knjiga Nema Azijskog vijeka. Samo na predmetu Geopolitika – koji na matičnom univerzitetu predaje pored ostalih predmeta kao što su Politički sistemi, Međunarodno i EU pravo, Samoodrživi razvoj (instrumenti i ustanove), ima preko 1000 sati predavanja na svim meridijanima svijeta. Autor je stotina publikacija objavljenih u pedesetak zemalja svijeta na svih pet kontinenata. Radovi su mu prevedeni na dvadesetak jezika. Živi u Beču.