Proljetna sadnja krompira – koju sortu zasaditi?

Proljeće je vrijeme sjetve i sadnje. Ljudi koji shvataju značaj zdrave, organske i bezbjedne hrane počinju se baviti poljoprivrednom proizvodnjom

Piše: Nermin Rakita, mr. poljoprivrednih nauka
novovrijeme.ba

Neiskustvo i nedostatak adekvatnih informacija može prouzokovati probleme u poljoprivrednoj proizvodnji. Svako ko se bavi proizvodnjom mora posjedovati osnovne informacije o tome kako se radi i koje sorte izabrati. Trenutno je aktuelna sjetva i sadnja luka, krompira, špinata, mrkve, graha, graška i drugih poljoprivrednih kultura. Jedna od najzastupljenijih biljaka koje se sade u BiH je krompir (Solanum tuberosum). Krompir je biljka koja se u našim krajevima uzgaja od 18 stoljeća.

U poljoprivrednim apotekama zastupljene su slijedeće sorte: Dezire, Kenebek, Jerla, Agrija, Aladin, Rudolf, Kondor, Lista, Adora, Rivijera, Karera… Ono što poljoprivredne proizvođače stavlja u nedoumicu jeste koju sortu iz gore navedenih izabrati? Krompir se može podijeliti prema morfologiji (oblik, boja, krupnoća…), načinu upotrebe (stona upotreba, industrijska, proizvodnja skroba i dr.) Stone sorte se obično upotrebljavaju za kuhanje i salatu. Krompir se prema dužini vegetacije djeli na rane sorte (dužina vegetacije 70-90 dana), srednje rane (dužina vegetacije 90-120 dana), srednje kasne (dužina vegetacije 120-135 dana) i kasne sorte (dužina vegetacije 140-160 dana).

Rane sorte su namjenjene za potrošnju u svježem stanju dok su kasnije sorte namjenjene za čuvanje i kasniju upotrebu. Rane sorte karakteriše da imaju više bjelančevina u odnosu na industrijske sorte.

Rane sorte u odnosu na srednje rane i kasne sorte imaju manje prinose i većinom su stone sorte, a tu spadaju: Jerla, Karera, Adora, Rivijera i dr.

Srednje rane sorte su u pogledu uzgoja i prinosa najprikladnije za šire područje BiH. U srednje rane sorte spadaju Kenebek, Amorosa, Viktorija, Igor, Maja i dr.

Srednje kasne sorte su slične srednje ranim ali u prosjeku daju veće prinose. U srednje kasne sorte spada: Dezire, Kondor, Kardinal, Laura, Bintije…

Kasne sorte nisu najprikladnije za uzgoj na širem području BiH zbog dužine vegetacije. Zbog prinosa i kvaliteta sve su više zastupljenije u uzgoju. U kasne sorte spadaju Agrija, Viktorija, Bronka, Eba i dr….
Rane sorte krompira

Jerla pripada grupi veoma ranih sorti, kod kojih dužina vegetacije traje oko 85 dana, i često se kupuje kao mladi krompir. Upotrebljava se u svježem stanju i veoma je ukusna sorta sa malim sadržajem škroba. Preporučuje se za krompir salatu, pire i pomfrit. Ova sorta je otporna prema suši, raku i plemenjači lista i gomolja.

Rivijera pripada grupi veoma ranih sorti kod kojih dužina vegetacije traje 80-85 dana. Preporučuje se za proizvodnju u plastenicima. Koristi se za svježu potrošnju.

Adora je veoma rana sorta kod koje vegetacija traje do 80 dana. Gomolji su lijepi okruglasto-ovalnog oblika. Manje tvrd gomolj, ne raspada se nakon kuhanja, za lešo, pečenje, gulaše, pomfrit, a i salate.

Karera je rana sorta čija dužina vegetacije traje oko 90 dana, koristi se za svježu potrošnju. Preporučuje se nešto dublja sadnja, zbog sortne odlike da gomolje formira u gornjem dijelu stabla. Broj gomolja po jednoj biljci je 11. Nije preporučljiva previše radna sadnja.
Srednje rane sorte krompira

Kenebek je sorta ovalnog oblika, svijetložute pokožice, bijelog mesa i plitkih okaca. Ovo je američka sorta koja ima vegetaciju od 115 dana. Odlična je za kuhanje, čips, pečenje i preradu u pire. Gomolj brzo pozelene kada se izloži svijetlosti.

Amorosa, sorta lijepe crvene pokožice i svijetlo žutog mesa. Dužina vegetacije je od 95 do 100 dana. Ima manji broj velikih gomolja ovalnog oblika i nije pogodna za duže skladištenje. Prevelika vlažnost izaziva pucanje krtola. Gomolj se ne raspada nakon kuhanja, koristi se za lešo, pečenje, gulaše, pomfrit i salate.

Igor je slovenačka sorta krompira koja je priznata 1963 godine. Sorta se odlikuje dobrim prinosom i kvalitetom.
Srednje kasne sorte

Dezire je srednje kasna sorta idealna za zimnicu. Ima krupne, pomalo izdužene ovalne gomolje te crvenu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ima voštanu te pomalo vlažnu i brašnatu strukturu, pomalo se raskuhava, ali još je uvijek čvrst. Slovi kao sinonim za crveni krumpir i primjerena je za kuhanje, pečenje i prženje.

Kondor je sorta krompira koja je veoma prilagodljiva uslovima, vegetacija je dužine 115 dana. Formira 7-8 krupnih krtola, kod kojih je pokožica crvena, a meso svijetlo žute boje.

Laura spada u skupinu srednje ranih sorti, crvene boje pokožice. Ima vrlo visoku rodnost i visok postotak suhe tvarišto je dobro za skladištenje. Gomolji su izrazito žute boje mesa. Izuzetno kvalitetna sorta pogodna za sve vrste upotrebe u kulinarstvu, pogodna za čuvanje, atraktivnog izgleda i boje.

Bintije je stara, vrlo popularna i kvalitetna sorta krumpira. Ima ovalno izdužene gomolje, svijetlu, blijedožutu pokožicu i svijetložuto meso. Nakon kuhanja ovaj krumpir ima voštanu, malo vlažnu strukturu te još uvijek čvrsto meso. Ova sorta krumpira se koristi za kuhanje, pečenje i prženje, a posebno se preporučuje kuhan na lešo, za pire, pomfri i čips.
Kasne sorte

Agrija je srednje kasna visokoprinosna sorta, pogodna za duže skladištenje. Odlična za proizvodnju pomfrita i široku upotrebu u domaćinstvu. Gomolj je izduženo-ovalnog oblika sa žutom bojom mesa. Obično ga karakteriše mali broj krupnih gomolja. Sorta je otporna na nematode, Y virus i plamenjaču krtola, a srednje otporna na običnu krastavost. Agrija je pogodna za preradu u pomfrit, čips, pire i za stonu upotrebu.

Lusa je sorta sa tamno crvenom pokožicom. Dužina vegetacije 130 do 135 dana. Odlični su prinosi na različitim tipovima zemljišta i različitim klimatskim uslovima. Preporučuje se dobro zagrtanje, navodnjavanje i zaštita protiv plamenjače. Lusa je otporna na visoke temperature.

Eba je holandska sorta. Dobre prinose daje na lahkim i pjeskovitim zemljištima.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close