Predizborna razračunavanja: I poslije Ramiza Ramiz

Zahuktala predizborna kampanja prilika je da se aktaulne vladajuće strukture u političkim strankama obračunaju s oponentima ili onima koji im više ne trebaju, kako bi na njihova mjesta u posljednji čas postavili svoje poslušnike.

Prvi na listi bio je Ramiz Džaferović, direktor razvojne banke FBiH. Najprije blizak SDA, kome je mandat istekao 2012. godine, no, od smjene ga je, nakon brojnih optužbi za pokušaj iznude na račun dojučerašnjih bliskih stranačkih kolega i njihovih koalicionih partnera, spasio premijer FBiH i SDP-ov kadar Nermin Nikšić, za kojeg je Džaferović godinama prije bio, u najmanju ruku, sumnjiv.

Milost koja je trajala dvije godine okončana je ponovno optužbama za iznudu, kriminal i politički pritisak, ovaj put na račun SDP-ovog premijera. Kome je trebao Džaferović, za kojeg se godinama vežu kriminalne aktivnosti, i ko će umjesto njega sada dirigovati novcem kojim su se do sada finansirali stranački, familijarni i prijateljski poslovi?

Za razvoj stranačkih, prijateljskih i porodičnih poslova – tome ponajprije već godinama služe razvojne banke u oba bh entiteta. S obzirom da njima upravljaju vlade, nerijetko se uz adekvatnu intervenciju dobije i povoljan kredit, čija je otplata najčešća sumnjiva.

Jedan od najeklatantnijih primjera je i onaj kada je od  Investiciono-razvojne banke RS kredit dobio sin aktualnog predsjednika Milorada Dodika.

Isti princip vlada i u Razvojnoj banci FBiH, gdje su politički zvaničnici i njihovi prijatelji dobijali milionske kredite za kompanije koje su ili propale ili su potpuno beskorisne s aspekta razvoja privrede, poput tornja Fahrudina Radončića ili kredita familiji Selimović, čije su firme odavno propale ili prodate.

Direktor ove banke, Ramiz Džaferović, nedavno je smijenjen, dvije godine nakon što ga je od smjene spasio premijer FBiH Nermin Nikšić, kojeg danas optužuje za pokušaj pljačke banke u iznosu od od preko 35 miliona eura.

Dan pred smjenu, u kasnim noćnim satima, Džaferović je naredio da se iskopiraju određeni dokumenti, te da se iznesu iz banke. Među njima je i dokumentacija o kreditima vogošćanskog Pretisa. Samo za Pretis je, tvrdi Džaferović, vladin fond oštećen za desetine miliona, bez ijednog projekta.

„Da je već nastala šteta izdvajanjem sredstava iz fonda, sedam i po miliona, prema Pretisu iz Vogošće, i da će slijediti sljedeća šteta ukoliko to budu radili, međutim, oni su je ignorirali i ipak odobrili još dvanaest i po miliona maraka, tako da je danas šteta koja je nastala po vladine fondove i koje su pale na teret Federacije  BiH, iznose negdje oko dvadeset  miliona, samo na Pretisu.“

Tajnu noćnu operaciju, za koju Džaferović tvrdi da je pokušaj da se spase dokazi koji bi mogli biti uništeni, pokušao je da spriječi zaštitar u banci Dragan Azinović. Ekspresno mu je, istu noć, uručen otkaz.

„Nazvao me gospodin Ramiz Džaferović, nazvao me đubretom, ko sam ja da suzbijam iznošenje dokumentacije“, kaže Azinović.

A Nikšić je od spasitelja postao kriminalac.

„Prije nego što sam ja postao ‘kriminalac’, kad je dolazio ovdje i tražio i molio da ostane direktor, odnosno predsjednik uprave, bili su neki drugi odnosi.“

Nikšićevu naklonost Džaferović je stekao nakon što je optužio pojedine ministre iz aktualnog saziva federalne vlade, ali i vrh SDA, za pritiske pri dodjeli kredita.

„Vi ste tražili da dam i odobrim Lijanoviću pet miliona maraka, kako bi Lijanovići ostali u vlasti. Tražili ste od  mene da se odobri kredit, i sve je činjeno da se to radi preko predsjednika Nadzornog odbora, gospodina Jučića, da se odobri kredit Selimovićima, dvadeset miliona maraka, i reprogram deset miliona maraka.“

Nakon toga, sve kritike koje je kao poslanik u Federalnom parlamentu upućivao na njegov račun i platu od preko 15.000 eura, premijer Nikšić je progutao, a Džaferovićev rad okarakterisao kao primjeran.

„Čovjek, kao predsjednik Uprave, u potpunosti je ispoštovao sve odluke Skupštine Razvojne banke. Nisam imao nijednu primjedbu da se nešto radilo mimo zakonski obavezanih odluka.“

Tako je činjenica da su revizorski izvještaji iz godine u godinu puni materijala o nezakonitostima dovoljnim bar za nekoliko krivičnih prijava, najblaže rečeno, izignorisana. Jednako kao i činjenica da je Džaferović godinama bio u sukobu interesa jer je njegova revizorska kuća radila reviziju klijentima banke kojima su potom odobravani krediti.

Do jučer ‘uzorni’ direktor, 2000. godine je smijenjen s pozicije direktora poreske uprave FBiH odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča jer je  “svojim neprofesionalnim radom ugrozio napore koji se poduzimaju u oblasti ekonomske reforme“. Ranije je i osuđivan za milionsku utaju poreza, a iz banke je istjerivao i finansijsku policiju ometajući ih u kontroli. Još davno je glavni federalni finansijski inspektor Zufer Dervišević upozorio:

„Šta reći o osobi koja je, gdje god je došla, sve to uništila, devastirala, a sve za svoj lični interes i interes svojih zaštitnika?“

Ključno pitanje je zašto Džaferović o pritiscima i neregularnostima progovara tek kad mu se uzdrma fotelja. Iako sam tvrdi kako je već upozoravao na probleme, iz Transparency International BiH navode kako ih takva praksa ne čudi. Šute dok ih se ne dira, navodi Ivana Korajlić.

„I sama situacija sukoba interesa gospodina Džaferovića, da ne govorim o drugim situacijama gdje su se dodjeljivali krediti istaknutim političkim funkcionerima i njihovim firmama, mada te iste firme nikada kredite nisu ni vraćale.“

Politička egzekucija zbog neposlušnosti ili pred izbore je neminovna, navodi direktor antikorupcijske mreže Account Eldin Karić, koji kaže da će i poslije Ramiza doći novi Ramiz.

„Džaferović je radio ono što su od njega političke stranke očekivale. S druge strane imali smo problem da je Razvojna banka bila neka vrsta privatne banke vladajuće političke elite. Našim javnim parama ljudi su upravljali kao da je njihovo, bez ikakve odgovornosti, bez ikakvih sankcija. S druge strane, stvarala se neprincipijelna koalicija na tržištu. Ja mislim da će umjesto Džaferovića doći neki drugi Džaferović“, ocjenjuje Karić.

Bilo bi logično da tačku na trakavicu zvanu Razvojna banka stavi pravosuđe, ali ono se ni nakon ozbiljnih optužbi od prije dvije godine nije oglasilo, iako je još davno navedeno kako će im među prioritetima biti slučajevi poput ovog. Po svemu sudeći, epilog i ove afere glasi – nastaviće se…

RSE – Dženana Halimović