Poplave u BiH: Tko je zakazao?

Usprkos obilnim poplavama 2010. godine, koje su uništile domaćinstva uz rijeke, posebno na području Bijeljine, lekcija nije naučena. Da, poplava ima i u svijetu ali se pripreme za obranu od njih rješavaju na vrijeme.

Prije nekoliko dana, početkom svibnja, tijekom velikih poplava na području cijele BiH, stanovništvu su po tko zna koji put uništeni usjevi, voda je ušla u domaćinstva…štete su bile neizmjerne. Posebno se to odnosi na priobalne dijelove uz Drinu i Savu, gdje su i 2010. godine zabilježene nezapamćene poplave. Ilustracije radi – tijekom posljednjih poplava prije nekoliko dana jedan mještanin naselja oko Gradiške, ogorčen jer mu je voda po treći put poplavila cijelo imanje, rekao je jednu zanimljivu činjenicu: „Prije sto godina tamo gdje je sada autoput Banjaluka-Gradiška, ljudi su napravili kanal koji je odvodio tu vodu. To su uradili pametni ljudi. I sada se našle budale da zatrpaju taj kanal jer drugačije nisu mogli napraviti nadvožnjak, i normalno je da voda nema kuda otići“.

Ovo je problem države

U ovoj jednoj rečenici zapravo nalazi se pravo stanje stvari u cijeloj BiH gdje se stvari rješavaju u hodu a ne prave se nikakve preventivne mjere kako bi se spriječila katastrofa širih razmjera, barem koliko je to moguće. Duško Vejnović, stručnjak za pitanje sigurnosti kaže da je problem postojanje kaotičnog sustava gdje svatko radi po svom nahođenju umjesto da postoji jedan sustav iz kojeg bi se upravljalo kriznim situacijama: „Moramo ovdje gledati BiH kao državu. Izvanredne okolnosti, izvori i oblici ugrožavanja ljudi su u povećanom obimu. Uvijek su postojali planovi zaštite i sigurnosti građana kao što postoji i za obranu države kao cjeline. To je problem države. U zadnjih 48 sati osim verbalne humanosti nedovoljno je došla konkretna solidarnost u smislu planova upotrebe zaštite i sigurnosti obrambenih jedinica u BiH, kao i koperativna povezanost po potpisanim ugovorima i konvencijama regionalnog karaktera unutar EU-a“.

Izvanredno stanje u pola države bez obzira na situaciju

 

Vlada Federacije BiH je proglasila izvanredno stanje na cijelom teritoriju ovog entiteta ali je ostalo nejasno zbog čega to nije učinila i RS, iako za to ima osnova. Špekulira se da su razlozi ti što se u tom slučaju mijenja struktura odlučivanja i sve se odvija po režimu izvanredne situacije.

U Civilnoj zaštiti RS tokom nedavnih poplava rekli su da je jedan od bitnih uzročnika poplava ljudski čimbenik s obzirom da, osim velikih padavina, problem predstavlja i nebriga prema kanalskom sustavu, što je opet u nadležnosti službi koje se bave tim pitanjima.

Selo Lazarevo pored Banjaluke

Vejinović ne želi direktno optuživati nekog ali kaže da lekcija iz 2010. nije naučena. Postoje, tvrdi on, planovi zaštite sigurnosti obrane i planovi za izvanredne okolnosti, samo ih treba netko primjeniti: „Najveću aktivnost odradili su mediji i novinari. Dobro su informirali narod. Ovo je izvanredno stanje ali mora se angažirati više ljudstva i materijalno tehničkih sredstava. Mislim da su zakazale i neke države EU-a“.

Ne funkcionira sustav

Stanje na terenu pokazuje nažalost, kaže Vejinović, da ne funkcionira sustav i da je država trebala reagirati na vrijeme. Potreban je kaže viši stupanj solidarnosti, učinkovitosti i odgovornosti a nema dileme da su političke elite te koje rješavaju ova pitanja: „Izvanredne sitguacije se i zovu izvanredne jer su iznenadne, ne može vas izvanredna situacija ne iznenaditi, što samo znači da nije bilo spremnosti. Postoje planovi koji treba preventivno biti u pripremi i da se stave u funkciju onoga trenutka kada izvanredna situacija nastupi“.

Rezime je da BiH nema adekvatan odgovor na izvanredne situacije što se pokazuje sada ali i ranije tijekom požara i drugih izvanrednih situacija. Najveći problem je nedostatak novca ali je i činjenica da se na kraju sva pomoć svodi na onu ljudsku, mještana ugroženih područja. Bez adekvatne opreme, a pitanje je i s kakvim zalihama robnih rezervi raspolaže BiH, teško da se može bilo koji plan za izvanredne situacije realizirati. Do sada je ovakav sustav nekako funkcionirao ali će, s obzirom na dosadašnju praksu, taj sustav morati doživjeti ozbiljne promjene, ukoliko se želi pomagati stanovništvu na ugroženim dijelovima zemlje, bez obzira o kakvoj se izvanrednoj situaciji radi.

 

| Analizu prenosimo s portala Deutsche Welle-a, dw.de |