Poboljšanja za radnike koje donosi novi prijedlog Zakona o radu
Analizirajući tekst prijedloga Zakona o radu Federacije BiH, utvrđenog od strane Vlade FBiH, i uspoređujući odredbe istog u odnosu na zakonska rješenja definirana važećim Zakonom radu pravni savjet Udruženja poslodavaca FBiH utvrdio je znatna poboljšanja koja idu u korist zaposlenika.
Navode da ova analiza pokazuje da ovih dana iznesene neargumentirani izjave najviših dužnosnika Saveza samostalnih sindikata BiH da se novim Zakonom o radu znatno smanjuju prava radnika, ne stoje.
”Evidentno je da je Vlada FBiH, prilikom utvrđivanja Prijedloga Zakona o radu, nastavila tendenciju sveukupne zaštite prava radnika, te nije prihvatila prijedloge poslodavaca da se naše zakonodavstvo uskladi sa europskim ili bar sa zakonodavstvom susjednih nam država”, navode iz Udruženja poslodavaca Federacije.
Pregled poboljšanja u korist radnika u novom prijedlogu Zakona o radu u odnosu na važeći zakon
1. Članovi 8., 9., 10., 11., 12. i 13.
Uvođenje zabrane diskriminacije, mobinga, uznemiravanja i nasilja na radu. Novim Zakonom se po prvi put uvodi pravo zaposlenika odnosno radnika da putem suda ostvari zaštitu u slučaju diskriminacije, mobinga, uznemiravanja i nasilja na radu. Na ovaj način radnici su znatno bolje zaštićeni od poslodavca a posebno ako uzmemo u obzir da je odredbama definisano da je, u navedenim slučajevima, teret dokazivanja na poslodavcu. Odredbe koje su veoma nepovoljne za poslodavce jer su tako široko definirane da ih pojedini neodgovorni radnici mogu zloupotrebljavati.
2. Član 18.
Novim Zakonom se uvodi poboljšanje uslova za djelovanje sindikata kod poslodavca. Uvode se dodatna sindikalna prava i mogućnost sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu sa poslodavcem da mogu pristupiti kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti. Također uvodi se obaveza poslodavcu da uz pisanu saglasnost radnika obračunava, obustavlja i uplaćuje na račun sindikata iz plaće radnika sindikalnu članarinu.
3. Član 22.
Važno je napomenuti da je u članu 22. novog Prijedloga ZoR-a i dalje ostalo kao i dosadašnje rješenje da se Ugovor o radu može zaključiti na određeno i neodređeno vrijeme. Ono što je u novom Zakonu promjena je da se Ugovor o radu na određeno vrijeme za razliku od postojećeg rješenja gdje se ovaj ugovor zaključuje najduže dvije godine povećano na tri godine. Ova novima je u skladu sa rješenjima u EU i to uopšte ne predstavlja nesigurnost za radnika, čak možemo reći da je i ova promjena u interesu radnika, posebno imajući u vidu da na ovaj način radnik koji je do sada mogao raditi najduže dvije godine sada to, ukoliko ne postoji potreba za njegovim stalnim zaposlenjem, njegov angažman se može produžiti za još jednu godinu.
4. Član 24.
Ukida mogućnost usmenog zaključivanja ugovora o radu koja postoji u važećem Zakonu o radu. Dakle na ovaj način u potpunosti se Štiti interes radnika i ukida mogućnost zloupotrebe od strane poslodavca kao i nemogućnost rada bez ugovora.
5. Član 26.
Uvodi se mogućnost rada izvan prostorija poslodavca što do sada nije bilo. Na ovaj način sigurno će doći do povećanja zaposlenosti.
6. Član 28.
Uvodi se obaveza poslodavcu da uz pisani dokaz radniku dostavi fotokopije prijava na obavezno osiguranje u roku od 15 dana od dana zaključivanja ugovora o radu, odnosno početka rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tiče radnika. Dakle, radniku se na ovaj način daje mogućnost da bude informiran o svim promjenama koja se tiču osiguranja te se također uskraćuje mogućnost da radnici ne budu prijavljeni na osiguranje.
7. Član 36.
Uvodi se mogućnost da se kolektivnim ugovorom, zakonom, ugovorom o radu može utvrditi i kraće puno radno vrijeme od 40 sati sedmično. Zatim u cilju poboljšanja zaštite maloljetnika, radno vrijeme za maloljetnike se ograničava na 35 sati sedmično.
8. Član 41.
Uvodi se posebna zaštita radnika koji rade noću. Zaštita radnika je znatno poboljšana. Poboljšanje ide u smislu da ovi radnici uživaju posebnu zaštitu u skladu sa standardima zaštite na radu (oprema, periodični Ijekarski pregledi, ukoliko se smatra da mu rad noću šteti zdravlju može biti raspoređen na druge poslove i si.)
9. Član 47.
Minimalni godišnji odmor povećan je sa 18 na 20 radnih dana.
10. Član 52.
Uvodi se obaveza poslodavcu da u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku koji nije
iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca. Ovo rješenje nije bilo u važećem Zakonu.
11. Član 53.
Proširuju se slučajevi u kojima radnici imaju pravo na plaćeno odsustvo. Novim Prijedlogom uvodi se pravo na plaćeno odsustvo radniku za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada kao i dobrovoljnom davaocu krvi koji za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva.
12. Član 57.
Novim Prijedlogom Zakona uvedeno je poboljšanja zaštite prava maloljetnika i u smislu da se uvodi obaveza poslodavcu da najmanje jednom u dvije godine snosi troškove Ijekarskog pregleda maloljetnika, što do sada nije bilo.
13. Član 59. i 60.
Jedno od značajnijih rješenja Zakona o radu jeste zaštita žena, što je definirano članom 59. Prava žena su ostala nepromijenjena, a novim Zakonom integrirana i proširena kroz druga četiri člana. Tako po novom Zakonu, osim obavezne naknade koju isplaćuju županije, poslodavac, ukoliko želi može isplaćivati naknadu tokom porodiljskog dopusta.
14. Član 62.
Ovaj zakon po prvi put uvodi i pravo na porođajno odsustvo radnika – oca djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.
15. Član 74.
Povećanje visine otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti. Otpremnina se za ove radnike određuje se u visini od 50% što je znatno više i kvalitetnije poboljšanje u odnosu na postojeće zakonsko rješenje.
16. Član 75.
Novi prijedlog Zakona direktno definiše osnovnu plaću što je do sada bilo predmet kolektivnog pregovaranja.
17. Član 77.
Pored već navedenih članova kojima se ostvaruje zaštita žena, prava žena ogledaju se i u članu 76, jednakost plaća, što podrazumjeva jednake plaće za rad jednake vrijednosti bez obzira na nacionalnu, vjersku, spolnu, političku i sindikalnu pripadnost, a što do sada nije bilo regulisano u važećem Zakonu o radu. Novina koja nije postojala u sadašnjem zakonodavstvu a koja je svakako u interesu sindikata.
18. Član 78.
Poboljšanja su također uvedena i u odredbama koje se odnose na najnižu plaću. Do sada je način i uslovi usklađivanja bilo predmet Kolektivnog ugovora. Novim Zakonom uvodi se obaveza Vlade da u konsultacijama sa socijalnim partnerima jednom godišnje usklađuje najnižu platu. Prema važećem Zakonu to je bilo predmet Kolektivnog ugovora.
19. Član 96. stav 3.
Novim Zakonom uvodi se obaveza poslodavcu da ponudi ugovor radnicima koji su dobili otkaz zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, ukoliko nakon otkaza zaposleniku poslodavac u narednoj godini namjerava zapošljavati zaposlenika sa istim sposobnostima i istim stepenom stručne spreme na istom radnom mjestu. Do sada je ta obaveza postojala samo u slučaju kolektivnog otpuštanja a novim Prijedlogom Zakona je uvedena dodatna obaveza poslodavcu i za pojedinačnog radnika.
20. Član 97.
Kada je u pitanju otkaz poslodavca bez poštivanja otkaznog roka također postoji poboljšanje u smislu da je u slučaju lakših prijestupa ponovljeni prijestup ograničen u roku od šest mjeseci. Dosadašnje rješenje je bilo da ukoliko radnik učini lakšu povredu radnih obaveza poslodavac može dati otkaz u slučaju ako se takav prijestup ponovi. Novim rješenjem je ograničeno u smislu ,,ako se takav prijestup ponovi u roku od šest mjeseci” Dakle opet u korist radnika jer ukoliko ponovi povredu Iz radnih obaveza nakon sedam mjeseci, to praktično znači da se istom ne može otkazati ugovor o radu.
21. član 98.
Uvode se decidno nabrojani neopravdani razlozi za otkaz što u važećem Zakonu nije postojalo.
22. Član 100.
Rok za otkaz bez poštivanja otkaznog roka u odnosu na važeći Zakon sa 15 dana povećan je na 60 dana od dana saznanja za činjenicu odnosno jednu godinu od učinjene povrede.
23. Član 103.
Novim Prijedlogom Zakona uvodi se dodatna zaštita sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik pored toga što ne može dobiti otkaz bez saglasnosti federalnog ministarstva nadležnog za rad što je trenutno i u važećem Zakonu, sindikalni povjerenik ne može se staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na radno mjesto prije nego što je imenovan na funkciju sindikalnog povjerenika a što do sada nije bilo definisano. Također, precizno je definisano ko se smatra sindikalnim povjerenikom, odnosno da je to svaki ovlašteni predstavnik radnika a što do sada nije bilo definisano.
24. Član 109.
Znatno poboljšanje u slučaju zbrinjavanja viška radnika. Uvodi se obaveza poslodavcu da u slučaju otpuštanja najmanje petorici radnika zbog ekonomskih, tehničkih i organizacijskih razloga da se konsultira sa vijećem zaposlenika i sindikatom, kao i da mora pripremiti poseban pismeni akt o zbrinjavanju viška zaposlenika. Važeća zakonska odredba takvu obavezu utvrđuje za poslodavca koji namjerava otpustiti više od 10% zaposlenih, ali najmanje petoricu zaposlenika. U odnosu na važeći zakon novo rješenje ukida procente otpuštanja radnika a što će posebno predstavljati problem za kompanije sa velikim brojem zaposlenika. Za firmu koja zapošljava 150 ili 300 zaposlenika (ili više) je opterećenje da provodi cjelokupnu proceduru zbog toga što će otpustiti pet zaposlenika.
25. Član 117.
Znatno poboljšana prava radnika odnosno preciznije definisane odredbe koje se odnose na prava radnika u slučaju promjene poslodavca. Prema novom Prijedlogu Zakona radnici zadržavaju sva prava iz radnog odnosa koja je stekli do dana prenosa ugovora o radu. Također uvodi se obaveza poslodavcu, pravnom prethodniku, da o prenošenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike čiji se ugovori o radu prenose. Ova obaveza nije bila u važećem Zakonu.
26. Član 148.
Prava radnika u slučaju promjene poslodavca ogledaju se u članu 148. kojim se stečena prava ne ukidaju. Dakle, prema ovom članu, u slučaju promjene poslodavca odnosno djelatnosti daje se pravo radniku da se u slučaju promjene poslodavca primjenjuje Kolektivni ugovor koji je primjenjivan prije promjene poslodavaca.
27. Član 170., 171. 1172.
Znatno su povećane kazne za poslodavce u slučaju prekršaja u odnosu na postojeća rješenja.
Akta.BA
