Obilježena 11. godišnjica Memorijalnog centra Potočari

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti žrtvama genocida danas je obilježena 11. godišnjica otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari – Spomen obilježje i mezarje žrtava genocida iz jula 1995.

(Anadolija)

Ovom prilikom otvoren je Sense – Dokumentacioni centar Srebrenica u sobi za audio-video prezentacije Memorijalnog centra. Cilj Dokumentacionog centra je da uz pomoć iskaza svjedoka i drugih dokaza sa suđenja prikaže kako su događaji iz jula 1995. istraženi, rekonstruisani i procesuirani u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.

Zločin planetarnih razmjera

Istinom opominjemo i podsjećamo na genocid koji se ovdje dogodio, činimo to sa nadom da se zlo nikada i nikome više ne ponovi, istakao je Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine danas u Potočarima.

“Genocid u Srebrenici je zločin planetarnih razmjera. Srebreničku lekciju moramo naučiti i zapamtiti, nevine srebreničke žrtve zaslužuju smiraj i istinu, preživjele porodice trebaju pravdu. Dok smo živi, nećemo posustati da zločince privedemo pred lice pravde”, kazao je Izetbegović.

Otvaranje Dokumentacionog centra važno je samo po sebi. Obimna dokumentacija koja je danas priložena Memorijalnom centru Potočari uveliko će pomoći za buduće generacije da se tačno vidi šta se desilo i da se nikome i nikada ne ponovo Srebrenica, poruka je Sadika Ahmetovića, predsjednika Upravnog odbora Mermorijalnog centra Potočari-Srebrenica.

“Obilježavamo genocid nad Bošnjacima svakog 11. jula za buduća pokoljenja. Cilj je da stvorimo muzejski i edukativni sadržaj koji će jasno i precizno pokazati svakom posjetiocu šta se ovdje desilo. Nakon toga, niko neće sa ovog mjesta otići ravnodušan”, kazao je Ahmetović.

Prateći  suđenja, agencija SENSE je prikupila obimnu dokumentaciju: nekoliko hiljada sati snimaka svjedočenja preživjelih, očevidaca i počinitelja zločina, dokumentarne snimke iz jula 1995, fotografije mjesta zločina nad Bošnjacima Srebrenice, snimke iz zraka, vojne dokumente zaplijenjene u štabovima jedinica koje su u julu 1995. sudjelovale u napadu na ovu, tada zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija.

Argumenti koji potvrđuju istinu o genocidu

“Zahvaljujem Memorijalnom centru koji je shvatio našu ponudu i prihvatio je i omogućio da je ostvarimo. Sve što smo željeli da kažemo rečeno je u ovoj sobi, na videozidu i na velikim ekranima koji pokazuju različite segmente srebreničke priče”, istakao je Mirko Klarin, direktor agncije Sense Tribunal.

Prema riječima načelnika Opštine Srebrenica Ćamila Durakovića, istina se mora dokazivati svakodnevno. Napomenuo je da se žrtve srebreničkog genocida svakodnevno susreću sa onima koji negiraju ono što se desilo, “prvi argument je uspostava ovakvog dokumentacionog centra”.

“Svakodnevno ćemo moći da uzimamo argumente koji potvrđuju našu istinu, a nadam se da će to svijetu biti doboljno da saznaju da je istina o Srebrenici veliko zlo koje je neko počinio u 20. vijeku. Šaljem poruku danas, odavde, da se Srebrenica nikome i nikada ne desi”, poručio je Duraković.

Zločini koji su u julu 1995. godine počinjeni u Srebrenici bili su predmet devet suđenja u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, istakao je Carmel Agius, potpredsjednik Međunarodnog krivičnog suza sa bivšu Jugoslaviju.

“Svakako da ne postoji bolja lokacija za smještaj ove zbirke od mjesta na kojem smo se danas okupili, ovog mjesta tužnih sjećanja na sve što se dogodilo u Srebrenici, stravičnih zločina za koje je Međunarodni sud, u predmetu Krstić, utvrdio da predstavlja djelo genocida. Mnogi smatraju stravične događaje u Srebrenici najstrašnijim zvjerstvima počinjenim u Evropi nakon Drugog sjetskog rata. Međunarodni sud je podigao optužnice protiv 20 lica za zločine počinjene nakon pada srebreničke enklave 1995. godine”, istakao je Agius u obraćanju.

Srebrenička hronika se u Dokumentacionom centru predstavlja na dva nivoa. Prvi je multiekranska projekcija hronologije događaja iz jula 1995, praćena s osam videoprezentacija ključnih segmenata ”srebreničke priče”.

Projekat značajan za buduće generacije

Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja „Srebreničke majke”, istakla je da će ovaj projekat biti značajan za buduće generacije.

“Memorijalni centar je naša Meka, naše hodočašće, tu je ono što se ne može gumicom izbrisati, zato je važno otvaranje ove dokumentacione sobe. Ona će da opominje sve one koji imaju drugačija mišljenja i namjere”, istakla je Mehmedović.

Onima koji žele da se detaljnije  upoznaju o iskazima pojedinih svjedoka ili da analiziraju dokumente uvedene u dokaze, na raspolaganju je “Srebrenička kolekcija” u bazi podataka Dokumentacionog centra.

Podsjećamo, prva dženaza u Potočarima obavljena je 31. marta 2003. godine. Tada je u Memorijalnom centru ukopano 600 posmrtnih ostataka žrtava srebreničkog genocida. Te godine obavljene su još dvije dženaze, a Centar je zvanično otvorio, 20. septembra, bivši američki predsjednik Bill Clinton.

Smiraj duše u Potočarima u proteklih 11 godina našla je 6.241 žrtva. Najmlađa žrtva genocida, beba Have i Hajrudina Muhića, Fatima Muhić, ukopana je zajedno sa 408 identifikovanih žrtava prošle godine. Hava Muhić djevojčicu je rodila u bazi holandskog UNPROFOR-a, nakon pada Srebrenice, u noći sa 12. na 13. jula 1995. godine.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close