Nove poplave u BiH: Najviše stradala zapadna Bosna
Opština Cazin donijela je odluku o proglašenju stanja prirodne nesreće. Zbog obilnih padavina i izlijevanja podzemnih i oborinskih voda, u nekoliko
naselja u ovoj opštini došlo je do nezapamćenih poplava. Pod vodom su na
desetine stambenih i drugih objekata, putne komunikacije, ogromne
poljoprivredne površine.
Drugi put u nepunih sedam dana kuća Rasima Harbaša iz cazinskog naselja Mutnik je poplavljena.
„Ja rješenja nemam, jedino uz pomoć nekih nadležnih. Ako mi šta pomognu, pomognu, ako ne, trpit’ to kao do sad. Nije nam lako, nikome.“, reći su Rasima Harbaše.
Teško stanje je i u Pjanićima, Tržačkim Raštelima, Ćoralićima. Ekipe Civilne zaštite od četvrtka uveče pokušavaju pomoći stanovništvu u odbrani od poplava. Said Mujić, šef Službe CZ:
„Cijelu noć vatrogasna jednica, građani i pripadnici Službe za civilnu zaštitu bili su na terenu. Međutim, jako je teško provoditi mjere odbrane od poplava na ovakav način, kad su ogromne plavne površine, kada je razbacanost pojedinačnih objekata. Ispada da se svaki objekat mora pojedinačno braniti. To je faktički nemoguće. I danas je najkritičnije u naselju Tržac, u centru MZ Tržačka Raštela i u MZ Pjanići.“
Pripadnici Vatrogasne jedinice Cazin postavili su na hiljade vreća pijeska. Danas ispumpavaju vodu iz poplavljenih objekata. Komandir jedinice, Sabit Ružnić:
„Specifičan je teren, tako da voda pridolazi sa sve četiri strane. Veoma je, veoma teško ovdje kontrolisati vodu zbog samog položaja kuća i domaćinstava.“, kaže Ružnić.
Na vanrednoj sjednici Štaba civilne zaštite općine Cazin donesena je odluka o proglašenju stanja prirodne nesreće izazvanog poplavama i klizištima. Načelnik Općine Cazin Nermin Ogrešević:
„Donijeli smo konkretne mjere, prije svega da se već danas obiđu svi poplavljeni objekti i poplavljena područja, da se maksimalno angažuju materijalno-tehnička i ljudska sredstva. Pošto se najavljuju padaline u narednom periodu, naredba je da se poduzmu preventivne mjere i da se sagleda objektivno gdje se može intervenirati da se spriječi plavljenje.“, izvjestio je Ogrešević.
U prekidu je saobraćaj na magistralnom putu u Ostrošcu zbog odrona, a poplavljen je i regionalni put u naselju Pjanići.
U Kostajnici problemi zbog obilnih padavina
Istovremeno, velike količine kiše koje su u četvrtak padale uzrokovale su nove poplave u opštinama Kostajnica i Novi Grad, te na područiju Prijedora i Bihaća.
Nakon jakih padavina na području opštine Kostajnica, ponovo su se izlile rječice Tavija i Bubnjarica i poplavile dio grada. Rijeka Una i dalje raste, te je poplavila dio priobalnog područja, a proglašeno je i vanredno stanje, kaže portparol Opštine, Aleksandar Pašić.
„Po nekim našim procjenama, one su poplavile, nije bilo stambenih objekata koji su poplavili, već nekih radnji, pomoćnih objekata i slično. Sinoć u devet sati je proglašeno vanredno stanje. Rijeka Una raste konstantno i u jedanaest sati je vodostaj bio 367 centimetara. Ona se izlila iz korita i poplavila poljoprivredne površine uz rijeku Unu.“,rekao je Pašić.
Bujične vode u Crnoj Rijeci kod Novog Grada poplavile su šest stambenih i dva pomoćna objekta, a u prigradskom naselju Vidorija u četvrtak uveče je zaplavljeno dvadesetak kuća, a prema riječima načelnice Snježane Rajilićtrenutno najveći problem je izlivanje riječice Japre.
„Ja sam jutros bila u selima Suhača, Hozići, Crna Rijeka. Ova voda bukvalno teče kilometar preko puta, negdje i preko tridesetak centimetara. Kuće su potopljene. Jednom dijelu tih kuća se apsolutno ne može prići.“, prenosi Snježana Rajlilić.
Obilne kiše uzrokovale su i izlivanje manjih riječica u nekoliko naselja na područiju grada Prijedora. Načelnik štaba za vandredne situacije u Prijedoru,Dušan Vranješ:
“Došlo je do naglog rasta manjih pritoka i bujičnih vodotoka, prije svega rječica Miloševice i Puharske, tako da je došlo do plavljenja jednog značajnog broja objekata, odnosno njihovog zaplavljivanja i prodora plavne vode u podrumske prostorije.“, kaže Vranješ.
Osim rijeke Une, u porastu su i nivoi Sane i Save, pa ukoliko bude obilnijih padavina postoji opasnost od njihovog izlivanja, kaže Branka Klarić iz Republičke uprave Civilne zaštite.
„U porastu je rijeka Sana na hidrološkoj stanici Prijedor. Trenutni vodostaj je 382 centimetra. Rijeka Sava je u blagom porastu, ali još uvijek ispod kvote redovne odbrane od poplava.“
Sve službe civilne zaštite su u pripravnosti jer prema prognozama meteorologa danas u toku dana i noći se očekuju nove obilnije padavine.
U Bihaću ugroženi stanovi
Najteža situacija bila je u naselju Mali i Veliki Lug. Čalkići, Luke i Ripač Zabarage kanali su za oborinske vode bili začepljeni i prepuni vode, te su ugrozili veći broj stambenih objekata.
„Voda je došla dovde, pa se povukla. Došli vatrogasci, došla Civilna zaštita, svi su tu došli, ublažili su to malo, ali, bogami, bilo je vode. Purice su nam tamo, preko Jarge. Još nismo tamo išli, ne možemo od vode.“. pričaju meštani.
Na terenu su cijelu noć bili pripadnici Civilne zaštite, Komrada, Vodovoda, a angažovani su i pripadnici Oružanih snaga, te mehanizacija ovdašnjih privrednih subjekata. U četvrtak uveče očišćen je veći broj spornih kanala, a sanacija se nastavlja, kaže Fuad Dedić, načelnik Štaba CZ Općine Bihać.
„Bilo je ugroženo 26 stambenih jedinica, od toga je šest pomoćnih objekata, a dvadeset je kuća. Niko nije bio evakuiran jer nije bilo potrebe.“, , kaže Dedić.
Ono što u ovom trenutku zabrinjava stanovnike općine Bihać svakako su najave obilnijih padavina u poslijepodnevnim satima, kao i činjenica da vodostaj Une raste, kako u Bihaću tako i u Kulen Vakufu, doduše slabijim intenzitetom nego sinoć, ali je ipak u Kulen Vakufu dostigao nivo od skoro dva i po metra, kaže komandant CZ gradonačelnik Emdžad Galijašević, ponovo aktuelizirajući problem nemogućnosti korištenja sredstava Civilne zaštite i ovakvim okolnostima. Birokratske blokade ovakve vrste, smatra, hitno se moraju ukloniti.
„Imate nekakve naredbe Federalne civilne zaštite da moramo ovo, moramo ono, a onda nam kažu: ‘Vi ne smijete koristiti pare Civilne zaštite’. Stoje pare na računu, ne smijete uložiti u vatrogasce, ne smijete uložiti u vozila, ne smijete uložiti u poplave, čistiti kanale. Ja se zaista pitam: čemu te pare uopšte služe!?“, zaključuje Galijašević.
