“Ne postoji alternativa reformi islama”

Diplomirani psiholog iz Berlina, Ahmad Mansour želi pomoći mladim muslimanima da se oslobode konzervativnog i radikalnog tumačenja svoje religije.

(DW.DE)

Deutsche Welle: Gospodine Mansour, nedavno ste u jednom eseju objavljenom u nedjeljniku Spiegel zatražili da muslimani koji žive u Njemačkoj reformiraju svoje shvatanje islama. Šta pod tim podrazumijevate?

Ahmad Mansour: To je jedan proces kojem je potrebno vrijeme. Pri tome mladima moramo pokazati islam koji nema ništa sa radikalizmom. Islam mora biti oslobođen straha od predodžbi o ‘Bogu koji kažnjava’. Pored toga, moramo se osloboditi tabuiziranja seksualnosti i našu religiju ne razumijevati samo patrijarhalno, kao naši očevi, već moramo dozvoliti da se izreknu sumnje i postavljaju pitanja, kako bi se od vjerske dogme došlo do različitih, individualnih interpretacija.

To su ambiciozni ciljevi. Ali ko treba pokrenuti inicijativu? Utjecajan reformista ili čak ‘islamski Martin Luther’ koji se uzaludno traži. Vodeću riječ imaju tvrdolinijaši kao što je propovjednik u Kataru Youcef Al-Qaradawi.

To je zaista najvažnije pitanje. Al-Qaradawi je prepreka, kao i mnogi drugi imami, koji islam vide kao monopol i svoje sopstveno razumijevanje islama kao ono pravo. Time na koncu rade upravo ono što na drugi način rade “Islamska država” i Al Kaida koje koriste islam kao politički instrument. To ne smije biti tako!

Islamska pedagogija straha

Mi ovdje ne živimo u Jordanu, Saudijskoj Arabiji ili Gazi, gdje su možda zabranjena kritična pitanja. Živimo u Njemačkoj, u jednom demokratskom sistemu. Kada bi smo mlade muslimane uspjeli osloboditi te ‘pedagogije straha’, onda bi smo do njih možda mogli i bolje doprijeti.

Ahmad Mansour (desno) u intervjuu za Deutsche Welle

Rekli ste, mi ovdje ne živimo u arapskom svijetu. Ali, mi živimo u doba interneta. Da li se ti negativni utjecaji o kojima govorite u jednom globaliziranom svijetu mogu ublažiti?

Ne može se naravno izbjeći da različita mišljenja, među kojima su i radikalna, vidimo na stranicama Facebooka. Mladi trebaju moći vidjeti i alternative. Ako nauče da postavljaju kritična pitanja, onda na njih neće samo utjecati takvi video snimci na internetu.

Saudijskoj Arabiji, Kataru i drugim zemljama se često prebacuje da sa mnogo novca podržavaju politički konzervativne islamske organizacije. Da li to na osnovu Vaših zapažanja utječe na mlade muslimane u Njemačkoj?

Mladi od tog novca nemaju ništa jer im se kroz njega u Evropi predstavlja islam koji katarski i saudijski šeici smatraju dobrim. Ne uče o alternativama. Ali, u Njemačkoj svakako postoje mogućnosti da se stvore alternative. Ovdje naprimjer postoji novac koji bismo mogli investirati u preventivni rad, kako bi neutralizirali takve utjecaje.

Kako i s kojim partnerima bi se to moglo postići?

Naše partnere moramo iznova sortirati. Većina muslimanskih udruženja koje imamo ovdje u Njemačkoj se uvijek iznova izjašnjava protiv radikalizma i za to dobijaju podršku. Moje mišljenje je da ta ista udruženja olakšavaju i širenje radikalizma jer određene sadržaje ne dovode u pitanje. Ona održavaju kontakte u inostranstvu i najčešće nisu u stanju da postavljaju kritična pitanja.

Muslimansko bratstvo dovodi pametne ljude

Ako mi kao većinski dio društva naše partnere dobro izaberemo onda ćemo naći ljude koji zaista žele reformirati islam i stvoriti demokratske strukture. Pitam se naprimjer također zašto se borimo protiv IS-a, a ni jednu riječ ne gubimo o Muslimanskom bratstvu. Muslimansko bratstvo je mnogo aktivnije u Njemačkoj.

Mislite da se ovdje Muslimansko bratstvo potcijenjuje?

Nažalost da, definitivno. Zbog neznanja. Ali i zbog toga što se sada u prvom redu žele suzbiti selefije.

Poziva na reformu islama ima i u arapskom svijetu i Evropi i to već godinama. Svi dosadašnji pokušaji su propali…

Ne radi se o propadanju i ne propadanju. Jednostavno ne postoji nikakva druga alternativa, nego da reformiramo našu religiju. U protivnom ćemo i dalje morati gledati kako se sve veći broj mladih radikalizira i odbija vrijednosti ovog društva.

Ali, do sada je bilo više demonstracija muslimana protiv IS-a, čak i ovdje u Njemačkoj…

Kämpfe um Kobane 15.10.2014Borbe IS-a i kurdskih milicija u gradu Kobane u Siriji

Da, ali ovog ljeta smo ponovo doživjeli jedan rat u Gazi. Tada je stotine hiljada ljudi izašlo na ulicu kako bi protestiralo protiv Izraela. To je sasvim u redu – i ja sam bio protiv tog rata! Pitam se međutim gdje su te stotine hiljada kada se radi o IS-u? Gdje je ta strast? Osjećam dvostruki moral, jer kroz IS je stradalo mnogo više ljudi nego kroz izraelske napade. Drugo pitanje glasi: kome pomaže da ponovo sluša rečenice kao što je naprimjer ‘To sa islamom nema veze.’ To nas ni centimetra ne vodi dalje. Izbjegavanjem debate stvaramo bazu za dalju radikalizaciju.

Smatrate li da islamska udruženja treba da reaguju?

Da. Ljudi koji prakticiraju vjeru, sa IS-om nemaju nikakve veze. Ali ljudi koji određene sadržaje vide kao dio svoje religije, pospješuju radikalizaciju. To su sadržaji koje sam već naveo, naprimjer predodžba o ‘Bogu koji kažnjava’, tačnije rečeno s tim povezani strah.

Naša religija se ničim ne može uništiti

S obzirom na to ne treba se čuditi kada mladi misle: Bog će me svakako kazniti i zato je možda bolje da odem u Irak i umrem kao paćenik. Ili naprimjer da neki kažu: Ne želim više biti žrtva – sada hoću da se borim za “Islamsku državu” i priključim IS-u. Ako želimo ići dublje, moramo biti u situaciji da takve poruke dovodimo u pitanje. Naša religija na taj način neće biti uništena već će postati mnogo jača!

Za ovakve teze ne dobijate samo pohvale?

Dobijam zaista mnogo e-mailova koji su ružni, ali me to ne zastrašuje.

Neki muslimani kritikuju da Vi slično kao i Hamed Abdel-Samad – svjesno igrate ulogu prosvijetljenog muslimana i kritičara islama, na način na koji to priželjkuje većina njemačkog stanovništva.

Ne. Ja želim čuti još više kritičnih glasova, ali ja nisam Hamed Abdel-Samad. Ja sam musliman i radim s mladima. To je moj svakodnevni posao, moja strast i to ću raditi i dalje. Moj cilj je da se govori o stvari, a ne da postanem poznat. I nije mi uopšte važno da kažem da je islam loš ili da se ne može reformirati. I ja sam musliman. Mladima želim pokazati jedan islam sa kojim mogu živjeti u Evropi, zajedno sa drugim kulturama i religijama, a da se pri tome ne radikaliziraju.

Ahmad Mansour je rođen 1976. kao Arap u Izraelu. On je diplomirani psiholog i radi na raznim projektima s mladim muslimanima na teme: islamizam, radikalizacija i ravnopravnost muškarca i žene. Sredinom septembra mu je u Berlinu za angažman dodijeljena nagrada “Moses-Mendelssohn”.

  • Datum 16.10.2014
  • Autor Ibrahim Mohamad / Belma Šestić
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close