Mirna Alibegović, studentica Pravnog fakulteta u Tuzli sa pedeset desetki u indeksu!
Mirna Alibegović, dobitnica priznanja “Zlatna plaketa Univerziteta u Tuzli za postignut uspjeh u studiju”, diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli u julu 2014. god. i ostvarila prosječnu ocjenu od 9,82. Mirna je Pravni fakultet okončala sa ukupno pedeset desetki u indeksu, od ukupno 55 ispita u toku studija.
U toku svog četverogodišnjeg studija dobitnik je i brojnih priznanja i nagrada kako na bosanskohercegovačkoj, tako i na međunarodnoj sceni. Između ostalog, 2013. god. od strane OSCE-a proglašena je za najboljeg govornika na „Javnoj debati na temu diskriminacije u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine“, a iste godine na Državnom debatnom takmičenju izabrana je za najboljeg debatanta i tako postala predstavnik Bosne i Hercegovine na Svjetskoj debatnoj konferenciji i takmičenju u Irskoj.
U razgovoru za portal Tuzlanski.ba Mirna se osvrnula na svoje školovanje, na kvalitet obrazovanja u BiH kao i za naredne planove. Razgovor prenosimo u cjelosti.
Šta za Vas predstavlja Zlatna plaketa Univerziteta u Tuzli?
Najprije bih istakla da Zlatna plaketa nije samo jedno u nizu priznanja koje krasi zidove mog doma. Na ovom komadu papira uklesana je svaka moja neprespavana noć i svaka strepnja da li će ustvari doći dan kada ću biti nagrađena za svoj rad. Zaista sam duboko uvjerena i da sama činjenica da se ovakva priznanja i dalje dodjeljuju, predstavlja dovoljan dokaz da akademska zajednica i javnost još uvijek imaju sluha za trud i zalaganje mladih ljudi, za koje je naročito bitno da već na početku dobiju potvrdu i podršku u svojim nastojanjima da je obrazovanje temelj za bolju budućnost.
Kako je tekao Vaš put do sticanja ovog Priznanja i šta je po vama ključ uspjeha?
Svaki put koji vodi do određenog uspjeha, naročito onog zlatnog, trnovit je i pun lijepih, ali i onih manje lijepih i stresnih momenata. Međutim, uspjeh se i ne mjeri onime što smo postigli, nego preprekama koje smo morali prevazići da bi došli do konačnog cilja. Konkretnije kada je u pitanju studentski uspjeh, smatram da inteligentcija definitivno nije presudna. Faktor sreće je sasvim sigurno poželjan, ali sam po sebi isto tako nije dovoljan. Ono što predstavlja ključ i recept za uspjeh je nešto što svaki čovjek nosi u sebi, a to su vjera u samog sebe i što je najvažnije predan rad.
Šta je to što je za Vas predstavljalo najveću motivaciju i podršku?
Kada je riječ o podršci, na prvom mjestu to je moja porodica i jedna posebna osoba u mom životu, koji su me naučili da na ovom vremenu, čovjek čovjeku može sve uzeti, osim znanja. Posebnu zahvalu dugujem svojoj majci, bez koje danas ne bih bila ono što jesam. Ono što me najviše motiviralo da se posvetim pravnoj nauci je možda i trenutno stanje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi, te moja uvjerenost da se rješenje upravo krije u mladim ljudima i inovativnim idejama, koje će našu državu odvesti u neku bolju budućnost.
Kakvo je Vaše mišljenje o kvaliteti obrazovanja u BiH?
Kroz konferencije i seminare u toku studija, imala sam priliku susresti se sa kolegama iz brojnih evropskih država i ono što je nepobitna činjenice jeste da Bosna i Hercegovina zaista ima vrlo visok stepen kvalitete u obrazovanju. Svakako da su ulaganja drugih država na tom polju nesrazmjerno veća, ali mladi ljudi koji dolaze iz naše države i imaju čast da je predstavljaju na međunarodnim skupovima, uvijek budu ocijenjeni pozitivnim kritikama. Ono čemu treba posvetiti pažnju u budućnosti, kada je riječ o podizanju kvalitete obrazovanja u BiH, jeste praktični dio nastave. Pohvalna je činjenica da su bosanskohercegovački univerziteti već počeli graditi saradnju sa stranim univerzitetima i organizacijama u pogledu projekata za studente, što je iz mog vlastitog iskustva, pored čvrste teoretske podloge, ključni elemenat u pripremi za početak buduće karijere i rada u praksi.
Kakva su Vaša iskustva kroz obrazovanje na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini?
Ranije sam istakla da univerziteti u BiH pružaju čvrstu teoretsku podlogu, a kroz vannastavne aktivnosti imala sam mogućnost i da steknem svoja prva praktična iskustva u pravnoj nauci. U oktobru ove godine, zajedno sa gdinom. Mirsadom Crnovršaninom, imala sam priliku biti dio organizacije III BH Državnog takmičenja u simulaciji suđenja u oblasti krivičnog prava, u okviru kojeg se studenti upoznaju sa radom pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini, ali im se istovremeno pruža mogućnost i da nauče tumačiti i primjenjivati kako zakonske propise na nivou BiH, tako i konvencije koje je BiH potpisala i ratifikovala i koje predstavljaju sastavni dio Ustava BiH. Preporučujem svim studentima da se uključe u ove i slične aktivnosti, najprije radi usavršavanja znanja, ali i radi činjenice da na ovoj manifestaciji učešće uzimaju studenti sa prostora cijele Bosne i Hercegovine.
U julu ove godine, izdali ste svoj prvi naučni rad na temu „Vitalni interesi konstitutivnih naroda u ustavnom zakonodastvu Bosne i Hercegovine“.
Pojam „vitalni interesi konstitutivnih naroda“ je ustavni pojam koji pored same konstitutivnosti naroda u ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine izaziva mnoge kontraverze. Sama konstitutivnost naroda predstavlja fenomen, kojeg ustavno pravo u cijelom svijetu do donošenja Ustava BiH nije poznavalo i što je bosanskohercegovačkoj javnosti poznato više kao osnovni razlog složenosti pravno političkog uređenja naše države. Međutim, pored pravno – političkih pitanja u pogledu kojih je nužno postizanje konsenzusa na BH političkoj sceni, za bosanskohercegovačke građane ostaju otvorena i pitanja druge prirode koja moraju biti riješena. U skladu s tim, potrebno je donijeti neke nove zakone za oblasti koje nisu do sada uređene, a sa druge strane pojedine postojeće zakone izmijeniti u potrebnoj mjeri. Da bi takvo djelovanje rezultiralo učinkovitošću nužno je da u izmjenama učešće uzmu posebni eksperti i mladi ljudi, te da takav proces bude potkrijepljen adekvatnim istraživanjima.
Kao mladi čovjek, a sada već i kao diplomirani pravnik kako vidite generalno pravnopolitičko stanje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi trenutno?
Kroz obrazovanje i analiziranje brojnih zakona, studenti prava uočavaju da u određenim oblastima zakoni koji su na snazi nisu dovoljno precizirani, ili nisu u skladu sa promjenama društva. S obzirom da je prošlo skoro dvadeset godina od donošenja Ustava, sasvim je izvjesno da BiH zahtjeva Ustav koji će biti usklađen sa društvenim promjenama. Jasno je da je opstanak BiH sa trenutnim ustavnim uređenjem neizvjestan, te da ukoliko se ne postigne politički kompromis i ne donesu minimalne nužne promjene, Bosna i Hercegovina će u budućnosti doživljavati sve teže sankcije međunarodne zajednice i sve veću udaljenost od euroatlanskih integracija.
Kada bi Vam se pružila prilika, da li biste napustili Bosnu i Hercegovinu?
Kada bih napustila Bosnu i Hercegovinu, izgubila bih motiv zbog kojeg sam i radila u ovoj mjeri na polju svog obrazovanja. Iako je eminentno da stopa nezaposlenosti iz godine u godinu raste, te da je u 2014. god. već dostigla brojku od pola miliona građana,ono za šta ne smije postojati opravdanje je sve veći odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Sve što učinimo za budućnost ove države, predstavlja i budućnost naše djece, ali osim sa aspekta ekonomskog prosperiteta, ovo pitanje treba posmatrati i sa onog sentimentalnog. Samo jedno mjesto na svijetu se zove dom, zar ne?
