Mirko Despić, direktor Jahorina Film Festivala: Jedinstven spoj filma i turizma
Festival otvaramo igranim filmom “Neposlušni” Mine Đukić, koji je ove godine osvojio nekoliko veoma prestižnih nagrada na najznačajnijim festivalima u Srbiji, na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu, festivalu scenarija u Vrnjačkoj banji, kaže Despić u intervjuu za Oslobođenje.
● Šta nudi ovogodišnje izdanje Jahorina Film Festivala kada je u pitanju zvanični filmski program, ali dakako i prateći programi?
– Ove godine smo u selekciji za zvaničan program imali preko 200 prijavljenih filmova iz oko 30 zemalja. Već na prvi pogled na prispjele filmove mogu se uočiti trendovi u filmskoj industriji koji su karakteristični za ovu i prethodnu godinu. Tako smo imali priliku da vidimo veliki broj filmova koji tretiraju teme vezane za multikulturalnosti, pol, seksualne orjentacije, fizičke sposobnosti, rasni, duhovni i ekonomski status, dakle teme koje su autori svrstali u kategoriju Ekologija duše koju su autori razumjeli u najširem smislu. Naš selektor je uspio da iz ovog obilja svjetske produkcije odabere 85 ostvarenja, 35 filmova koji se bave prirodnom baštinom ili okolišem u širem smislu, 35 filmova na teme iz kulturne baštine zemalja iz kojih dolaze a koje se mogu povezati sa turističkom ponudom takođe u širem smislu, i 15 animiranih filmova rađenih na temu zaštite životne sredine.
Festival otvaramo igranim filmom “Neposlušni” Mine Đukić, koji je ove godine osvojio nekoliko veoma prestižnih nagrada na najznačajnijim festivalima u Srbiji, na Festivalu glumačkih ostvarenja u Nišu, festivalu scenarija u Vrnjačkoj banji itd, a posjetiocima u sali pokloniće se glumačka ekipa na čelu sa mladom rediteljkom. Program iz zvanične selekcije predstavljamo i publici u Sarajevu. Tako će u Bosanskom kulturnom centru, u petak, 3. oktobra od 12 časova na programu biti igrano-dokumentarni film “Lauš” Branke Bašević koji je već izazvao veliki interes u regionu a govori o životnoj drami glumca Žarka Lauševića. Od igrano-dokumentarnih filmova izdvojio bih još film Marka Novakocića “Put ružama posut” koji govori o životu kneginje Olivere, kćerke cara Lazara koju je majka udala za turskog sultana Bajazita prvog, radi političkih i drugih koncesija koje je za Srbiju dobila od Porte. Redovne projekcije u glavnom programu odvijaće se u festivalskom centru u hotelu Damis na Palama svakim danom trajanja festivala od 14 do 23 časa. U pratećem programu nastojimo da što bolje osmislimo i predstavimo sadržaje koji će našim gostima i posjetiocima na najbolji način predstaviti turističke ljepote i turističku ponudu Bosne i Hercegovine. Tako naše goste vodimo u Višegrad u posjetu Andrićgradu, i drugim obilježjima ovoga grada, zatim u Sarajevo gdje u okviru takođe pratećeg programa, Jahorina Film Festival u saradnji sa fondovima za zaštitu životne sredine/okoliša Federacije BiH i Republike Srpske, u petak, 3. oktobra u sali Kulturnog centra u Istočnom Novom Sarajevu, dodjeljuje nagrade za najbolje ekološke projekte u BiH u 2014. Takođe u okviru pratećeg programa, u subotu 4. oktobra predviđeno je održavanje okruglog stola na temu “Klimatske promjene u svijetu i njihov negativan uticaj na
region”.
Zavidna reputacija
● Prema Vašim dosadašnim iskustvima, koliko je publika zainteresovana za jedan ovakav festival te koliko ste uopšte zadovoljni recepcijom u široj kulturnoj javnosti?
– Jahorina Film Festival je jedinstven po tome što glavninu zvaničnog programa prenosi na televiziji. Projekcije u festivalskom centru se odvijaju istovremeno sa projekcijama na regionalnoj televizijskoj stanici OSM, tako da filmove koji uglavnom nisu komercijalnog karaktera, može vidjeti preko milion ljudi istovremeno. To je način kako da filmove koji su dokumemtarni i umjetnički predstavimo što široj publici a televizija nam se čini kao najbolji način za to. Festival je za kratko vrijeme postigao zavidnu reputaciju u svijetu, a direktor festivala, moja malenkost, povodom uspjeha našeg festivala, odlikovan je medaljom predsjednika Italije Đorđa Napolitana, a to je možda najbolji odgovor na drugi dio Vašeg pitanja – kako je kultura inače vrednovana u našoj zemlji.
● Budući da je kultura u BiH u znatnim problemima, što naravno nije slučaj samo kod nas, kako uspijevate organizovati jedan ovakav festival i koliko je važna u tome samoinicijativnost i želja da se nešto napravi?
– Ja moram da kažem da već osmu godinu festival organizujemo zahvaljujući pomoći naših prijatelja iz oba entiteta. Festival je potpisivanjem protokola o pokroviteljstvu postao projekat dva grada, gradova Sarajevo i Istočno Sarajevo i tu dugujem zahvalnost tadašnjim gradonačelnicima Behmenu i Radovanoviću koji su time realizovali prvi zajednički projekat ne samo na kulturnom planu. Imamo veliko razumijevanje i entitetskih ministarstava za zaštitu okoliša i za turizam a naročito smo zahvalni Fondovima za zaštitu okoliša FBiH i RS na čelu sa Safetom Harbinjom i Srđanom Todorovićem, koji čvrsto stoje uz nas i materijalno pomažu naš festival kroz projekte koje finansiraju u redovnim aktivnostima. Naravno, ogroman rad je potreban da se organizuje jedan ovakav festival, potrebno je nadomjestiti nedostatak sredstava u svakom segmentu a to možete isključivo velikim, velikim radom.
Umjetnički nivo
● Filmski festivali su već odavno peuzeli primat u kulturi, šta je ono što Jahorina Film Festival preporučuje kao autentičan kulturni događaj?
– Naš festival je prema programu, gostima, i medijskoj pažnji, zaista najveći u Bosni i Hercegovini, naravno iza Sarajevo Film Festivala. Moram vrlo neskromno reći da smo u ogromnoj mjeri doprinijeli da se produkcijski i umjetnički nivo filmova na teme kojima se bavi naš festival značajno podigao od 2007. od kada se naš festival održava, do te mjere da smo za razliku od prvih godina kada smo dodjeljivali posebne nagrade za domaće autore zbog produkcijske razlike u filmovima u odnosu na one koji su dolazili iz inostranstva, došli na nivo da filmovi iz BiH ravnopravno dobijaju nagrade sa najjačim produkcijma kakva je na primjer Nacionalna geografija. Podsticaj za takav napredak, upravo je Jahorina Film Festival na kojem su mogli da svoja nova ostvarenja i prikažu.
● Koliko Jahorina Film Festival može biti još jedan od načina podsticanja razvoja turizma na ovoj olimpijskoj planini, te koliko uopšte, budući da pored imena festivala stoje odrednice “kulturna i prirodna baština, ekologija i turizam”, to i jeste Vaš cilj?
– Pored autora u goste našem festivalu dolazi i veliki broj turističkih novinara koji za uzvrat imaju zadatak da svojim redakcijama pošalju izvještaje sa svih destinacija na koje smo ih vodili, pored naravno izvještaja o samom festivalu. Tako su naši gosti bili i predsjednici nacionalnih udruženja FIJET-a (Svjetske federacije turističkih novinara i pisaca u turizmu) iz nekoliko zemalja a to je rezultiralo i nedavnim prijemom našeg strukovnog udruženja u FIJET-u na redovnom kongresu u Budimpešti početkom ovog mjeseca. Jahorina je naravno u tom smislu dobila najbolju promociju i upravo na našoj olimpijskoj ljepotici planiramo održavanje kongresa FIJET-a 2016.
