Kavazović: Reis Čaušević je vrlo hrabro i smjelo rješavao izazove i prepreke

OBILJEŽAVANJA 100. GODIŠNJICE USTOLIČENJA

Povodom obilježavanja 100. godišnjice ustoličenja reisa Mehmeda Džemaluddina ef. Čauševića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je održano predavanje sa ciljem podsjećanja na prvake Bošnjaka i njihov doprinos islamskim, ali i drugim naukama.

– Reis Džemaluddin ef. Čaušević je jedan od bh. prvaka koji nije ostao upamćen samo kao vrhovni vjerski autoritet, već kao zagovornik tolerancije i napretka u društvu – kazala je u uvodnom obraćanju direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Dževada Šuško.

Naglasila je da je reis Čaušević ostao poznat i kao borac za prava žena, a naročito njihovog obrazovanja i društvenog angažmana i po svojim aktivnostima na polju reforme obrazovanja i tumačenju islama u skladu sa zahtjevima vremena.

Reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović je pozdravio prisutne i pohvalio organizatore – Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka i Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“ – te posebno zahvalio akademiku Enesu Kariću.

– Svi dugujemo reisu Čauševiću puno toga, a prije svega što je bh. muslimane okrenuo ka pravom putu koji je u to vrijeme bio izazovan, pun prepreka, a on je vrlo hrabro i smjelo rješavao i to je činio za sve nas – kazao je Kavazović.

Dodao je da je i naše, današnje vrijeme puno izazova i puno dilema, ali je izrazio nadu da će lik i djelo koje je ostavio reis Čaušević biti inspiracija da sve te izazove rješavamo hrabro kako je on to činio.

O liku i djelu reisa Čauševića govorili su akademik Enes Karić, prof. dr. Adnan Jahić, te prof. dr. Senadin Lavić koji su podsjetiti javnost na reisovu reformatorsku misao, prosvjetiteljsku djelatnost i ulogu u društveno-političkim kretanjima na Balkanu.

Javnost je imala priliku upoznati se o autentičnom carskom dekretu koji je reisu Čauševiću bio predat od austrougarskog cara 1914. godine, a koju je za ovu prigodu reisov unuk, Sedad Mulalić, ustupio Institutu na korištenje.

Uz carski dekret mogla su se vidjeti i mnoga priznanja i odlikovanja koja su mu za života i nakon smrti dodijeljena.

Akademik Karić je kazao da je Čaušević kao obrazovan čovjek radio na poljima prihvatanja savremenih evropskih dostignuća u prosvjeti, tumačenjima vjere islama i reforme islamskih institucija.

– Također, bio je čovjek koji je na području tumačenja islama i Kur'ana zastupao mišljenja da se i islam, a i Kur'an, razumijevaju u plodotvornom susretu “dviju rijeka”: tradicije koja je živa i koja nas duhovno sačinjava i onog novog koje se posvjedočava kao dobro, kao svježe, kao vrijedno – smatra Karić.

Zaključio je da i ne htijući to uvijek, Čaušević bio ne samo vjerski već i lider bosanskohercegovačkih muslimana, a posebno se ta njegova uloga vidi u teškim prilikama Prvog svjetskog rata.

– Bosansko-muslimanska historija toga vremena ne bi bila ista da nije Čauševića bilo u tom teškom vremenu, te ovaj skup ima svrhu da potakne istraživače da se uhvate u koštac ne samo sa Čauševićem nego i sa cjelokupnim vremenom koje je Bošnjacima prilično nepoznato s obzirom da se na naučnim osnovama vrlo malo piše o tome – kazao je Jahić.

Govoreći o reisu Čauševiću kao zagovaraču reformističkih ideja u okrilju islamskih vjerskih institucija, profesor Senadin Lavić smatra da je time navukao na sebe neprijateljstvo, zavist i mržnju tzv. konzervativaca unutar islamske zajednice i bosanskog društva tog vremena.

– Čaušević je smatrao da muslimanke moraju da se obrazuju i da je njihova budućnost u obrazovanju. Neobrazovanost muslimanki jedan je od razloga naše zaostalosti i nerazvijenosti. One moraju skinuti feredže s lica i slobodno se uključiti u proces školovanja i javnih aktivnosti – kazao je Lavić u izjavi za Agenciju Fena.

Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević rođen je u Arapuši kod Bosanske Krupe 1870. godine. Od 1887. studirao je u Istanbulu na pravnom fakultetu, a kasnije i u Kairu na Al-Azharu gdje je slušao predavanja Muhameda Abduhua. U BiH se vraća 1905., postaje član Ulema-medžlisa zadužen za pitanje obrazovanja i aktivno učestvuje u radu Gajret. Od 1906 do 1907. glavni je urednik lista Behar.

Od 1882. godine muslimani u BiH imaju Islamsku zajednicu koja se brine za njihov vjerski život, a na njezinom čelu je reisu-l-ulema. Mehmed Džemaluddin ef. Čaušević je od 26. marta 1914. naimenovan za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH.

Umro je u Sarajevu 1938. godine, a na njegovoj dženazi bilo je svijeta kako nikada u Sarajevu nije zapamćeno.

Učenici cazinske medrese „Džemaludin ef.Čaušević“ su prije naučnog skupa proučili hatma dovu reisu Čauševiću i na taj način se prisjetili njihovog sugrađanina Čauševića.

(Fena)