Kasim Trnka za Vijesti.ba: Deklaracija NSRS nema pravne posljedice, ali šteti ugledu BiH

Deklaracija NSRS povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona o praznicima RS pred Ustavnim sudom BiH, kojom je najavljeno da RS neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH ne može ništa ugroziti, jer nema obavezujući snagu. Više govori o samim donosiocima, nego što može imati bilo kakav efekat na pravni sistem u BiH. No, nesumnjivo se može tumačiti kao pokušaj pritisak na Ustavni sud da ne donese takvu odluku, kojom bi se njihovi praznici ocijenili kao diskriminirajući za pripadnike nesrpskog naroda, ocijenio je u razgovoru za Vijesti.ba pravni ekspert Kasim Trnka.

VIJESTI.BA: Kao pravni ekspert, kako gledate na Deklaraciju povodom zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona o praznicima RS pred Ustavnim sudom BiH, kojom je najavljeno da RS neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH?

TRNKA: Prije svega, u demokratskim zemljama je potpuno neuobičajno da jedno predstavničko tijelo komentariše moguće odluke Ustavnog suda, da zauzima svoj stav i na taj način vrši pritisak na Ustavni sud, instituciju koja treba da štiti vladavinu prava i sistem podjele vlasti. Opšti je princip svugdje u svijetu da su odluke Ustavnog suda konačne i izvršne. One uvijek imaju najveću pravnu snagu i najveći autoritet u normalnim zemljama. One se po pravilu ne komentarišu i svako je dužan da provodi odluke Ustavnog suda.

U ovom slučaju Narodna skupština RS, povodom inicijative, odnosno ovlaštenog prijedloga koji je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović podnio Ustavnom sudu BiH, izražava bojazan kakva će odluka biti jer su očigledno svjesni da su takvi državni praznici u RS diskriminirajući, budući da je uvijek naglašena komponenta srpskog identiteta, a potpuno se zanemaruje identitet drugih naroda i građana koji žive u ovom entitetu, a prema Ustavu RS ona je entitet ne samo srpskog naorda, nego i Bošnjaka i Hrvata, te ostalih naroda.

Ovaj akt formalno nema direktnu pravnu snagu, budući da se radi o deklaraciji. Međutim, NSRS nastoji da vrši pritisak na Ustavni sud BiH, a sa druge strane indirektno priznaje da boji pravedne odluke ove pravosudne institucije, koja bi trebalo da utvrdi da su zaista praznici RS diskriminirajući prema nesrpskoj populaciji u ovom entitetu.

VIJESTI.BA: Može li i na koji način ova deklaracija ugroziti ustavno-pravni poredak u BiH?

TRNKA: Ova deklaracija ne može ništa ugroziti, jer nema obavezujući snagu. Više govori o samim donosiocima, nego što može imati bilo kakav efekat na pravni sistem u BiH. No, nesumnjivo se može tumačiti kao pokušaj pritisak na Ustavni sud da ne donese takvu odluku, kojom bi se njihovi praznici ocijenili kao diskriminirajući za pripadnike nesrpskog naroda.

VIJESTI.BA: Povodom ove deklaracije oglasio se i visoki predstavnik u BiH, koji je pozvao poslanike u NSRS da pokažu privrženost Dejtonskom mirovnom sporazumu tako što će se suzdržati od usvajanja deklaracije. Jeste li očekivali oštriju reakciju OHR-a?

TRNKA: U principu, mi znamo da OHR duži niz godina izbjegava da preduzima neke ozbiljnije akte, a smisao postojanja OHR-a jeste da spriječi antidejtonsko ponašanjen bilo kojeg subjekta u BiH. Ovo je očigledno antidejtonsko ponašanje, jer se dovodi u sumnju rad Ustavnog suda i pokušava se vršiti pritisak na ovu instituciju. Ova deklaracija ne proizvodi nikakve pravne posljedice, ali nanosi političku štetu i šteti ugledu BiH sa stanovišta vladavine i postojanja nezavisnih pravosudnih institucija. U Ustavu BiH izričito piše da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće, da je Ustavni sud samostalan i nezavisan, te da je BiH pravna država u kojoj treba da se osigura vladavina prava.

VIJESTI.BA: Zanima nas i Vaše mišljenje o najavi iz SNSD-a da će na stranačkom Saboru 25. aprila donijeti novi statut stranke i rezolucije od kojih je jedna o slobodnoj i samostalnoj Republici Srpskoj. 

TRNKA: To je stranački dokument. Kakav god da bude, to će biti samo stranački dokument i ne može imati nikakve pravne posljedice, ali ima političke konotacije. Političke konotacije treba posmatrati u više nivoa. Sa stanovišta političkih odnosa u RS, SNSD je, nakon izbornog gubitka, uznemiren i pokušava da sadašnjoj opoziciji u RS kaže da su oni jedini branioci RS. Na taj način pokušavaju da usmjere birače prema takvom razmišljanju. Druga stvar, SNSD nije odlučujući subjekt na državnom nivou i frustriran je činjenicom da više direktno ne može uticati na odluke koje se donose na nivou BiH. Treće, bojim se da SNSD misli da im međunarodni odnosi idu u prilog da tako eksplicitno izraze svoj stav o nezavisnosti RS. Misle da su odnosi između Rusije i Zapada uzdrmani, da se vrše određena restrukturiranja i vjerovatno su svjesni činjenice da je secesija Krima, koju su vrlo mlako osudile zapadne zemlje, praktično prošla bez velikih implikacija. Možda smatraju da im se sada pruža slična prilika u BiH. U ovom kompleksu stvari treba vidjeti tu poziciju. No, prema mom mišljenju postoji jedna dobra strana – otkrili su sve karte i rekli šta je njihova koncepcija. Osnovna koncepcija je protiv cjelovitosti BiH, protiv Dejtonskog sporazuma, jer u ovom sporazumu, ne samo strane unutar BiH, nego i susjedne države i međunarodna zajednica obavezale su se da će očuvati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, te njenu političku nezavosnost, ali i da te vrijednosti ne mogu ničim biti dovedene u pitanje.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)