Jakob Finci za Vijesti.ba: Nema religije koja poziva na zločin i koja ga opravdava

BiH je stotinama godina živjela u toleranciji, gdje su živjeli pripadnici raznih religija i nacija. Dovoljno je proći Baščaršijom i vidjeti da u manje od 200 metara stoje katolička i pravoslavna crkva, džamija i sinagoga, jedne drugoj ne smetaju, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

VIJESTI.BA: U Jevrejskoj opštini u Sarajevu obilježena je 70. godišnjica oslobađanja zloglasnog nacističkog logora Aušvic. Kakva poruka je poslana tom prilikom?

FINCI: Danas je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, a pošto je i u našoj zemlji stradalo više od 85 posto Jevreja, bilo je naravno normalno da to obilježimo u Jevrejskoj zajednici, kako je to dogovoreno, sa Vijećem ministara BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice. Posebna čast nam je bila što se skupu obratio predsjedavajući predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji je, kao i ostali govornici, podvukao značaj sjećanja na holokaust. Kada je holokaust završen, davne 1945. godine, rečeno je “nikad više”, a svjedoci smo da su se slični zločini i zločini genocida desili nakon toga u Kambodži, Ruandi, nažalost i u našoj zemlji. Zbog toga je važno da se sjećamo tih događaja i da ih nikada ne zaboravimo.

Napomenuto je i da se još skupljaju imena žrtava i da je samo u 2014. godini evidentirano 104.000 imena žrtava holokausta, jer je parola pod kojom se sve to radi “Svaka žrtva ima ime”. Sam broj ne znači mnogo, ali kada vidite imena koja stoje iza tih brojeva, onda je to prava ljudska tragedija. Nažalost, imali smo sličnih primjera kasnije u istoriji i ono “da se nikad ne ponovi” je i zaboravljeno i ponovljeno. Ako je istorija učiteljica života, čini se da smo se pokazali jako slabim đacima, jer iz istorije ništa nismo naučili.

VIJESTI.BA: Vijeće ministara BiH ustanovilo je godišnje obilježavanje Dana sjećanja na holokaust. 

FINCI: To je odluka Vijeća ministara BiH, na osnovu rezolucije UN od 2005. godine, da ako nemate značajniji datum u vlastitoj istoriji, 27. januar proglasi Danom sjećanja na holokaust. Tog dana 1945. su trupe Crvene armije oslobodile Aušvic, kao jedno od najvećih stratišta, u kome je stradalo oko milion i šesto hiljada ljudi. Sigurno je da se zbog toga taj dan treba obilježavati, posebno u zemljama u kojima je nedavna istorija dozvolila da se genocid ponovi.

VIJESTI.BA: Nakon terorističkog napada u Francuskoj, postoje ocjene da će se situacija reflektovati i na našu zemlju. Kakav odgovor moraju dati bh. vlasti i predstavnici vjerskih zajednica u BiH?

FINCI: Nema religije koja poziva na zločin i koja ga opravdava. Sve religije su protiv toga i zbog toga je njihov odgovor jednoglasan – na karikature, jer je to bio direktan povod zločina u Parizu, ne može odgovarati zločinom, te da zločin ništa ne rješava. Isto je tako i sa nevinim taocima koji su stradali u prodavnici košer hrane jednostavno zato što su bili Jevreji. Interesantno je da su to Jevreji porijeklom iz Tunisa, ljudi koji su po fizionomiji i načinu govora ne razlikuju puno od onih koji su počinili zločin. To poprilično zbunjuje.

Sigurno je da svaki zločin treba na vrijeme osuditi, a ja ne mislim da u BiH postoji opasnost od takve vrste zločina. U BiH ima “spavača”, ljudi koji su spremni da odu u Siriju, da se bore na strani ISIL-a. Međutim, sigurno je da nisu spremni da sijeku granu na kojoj sjede, da mirno gnijezdo, koje eventualno imaju u BiH, remete time što će napraviti neku provokaciju, napad na neke od jevrejskih objekata, ne samo zato što su ti objekti dobro čuvani, nego zato što rizik koji je pred njima neće donijeti dobre rezultate.

BiH je stotinama godina živjela u toleranciji, gdje su živjeli pripadnici raznih religija i nacija. Dovoljno je proći Baščaršijom i vidjeti da u manje od 200 metara stoje katolička i pravoslavna crkva, džamija i sinagoga, jedne drugoj ne smetaju. Ako nisu smetale Bosancima i Hercegovcima, građani ove zemlje neće dozvoliti da nam pridošle osobe ili ideologije poremete suživot. Ljudi koji su preživjeli rat znaju cijeniti mir i znaju koliko je važno održavati ga. Da nije bilo međusobnog pomaganja, teško da bi Sarajevo preživjelo četiri godine opsade. Nismo pitali ljude ko su i šta su, nego šta im treba.

VIJESTI.BA: Ne možemo ne pomenuti presudu “Sejdić – Finci”. U naredne četiri godine fokus neće biti na tom pitanju.

FINCI: Evropa više ne misli da je preduslov bilo kakvih reformi provođenje presude “Sejdić – Finci”, nego nam je dozvolila da paralelno radimo na reformama koje su nam neophodne za integraciju, ali da uprkos uspjeha tih reformi, ništa neće biti prihvaćeno ako se ne provede pomenuta presuda. To meni liči na rukavicu sa pet prstiju. Možete je obući na način da navučete svih pet zajedno, ili pak jedan po jedan prst, ali niste obukli rukavicu dok niste svih pet prstiju navukli.

Nije da se bez provođenja presude ništa ne može raditi, jer smo četiri prethodne godine izgubili diskutujući, dogovarajući se pokušavajući naći rješenje. Okupirani time ništa drugo nismo uradili na evropskom putu. Cijeli region je otišao ispred nas. Postali smo najsiromašnija zemlja ovog dijela Evrope. Mladi odlaze iz BiH jer su nezadovoljni. Ne može se reći da je sve to zbog neprovođenja presude “Sejdić – Finci”, ali je sigurno zbog neozbiljnosti garniture koja je do sada o tome odlučivala.

VIJESTI.BA: Nakon izbora dobili smo novu parlamentarnu većinu. Očekujete li promjene?

FINCI: Očekujem od nove vlasti da će razumjeti koliko je važno da se BiH pridruži Evropi i postane normalna evropska demokratska zemlja, a ne da se zbog sitnih ličnih interesa pojedinih političkih lidera zadržimo u statusu quo. Građani BiH nisu zaslužili da budu crna rupa u Evropi.

Vjerujem da bi naša zemlja u ovom mandatu mogla postati kandidat za članstvo, pod uslovom da političari pređu sa riječi na djela. Svi su deklarativno opredijeljeni za EU, no sa riječi treba preći na djela. Znam da je to teško, ali sigurno je da se uz malo dobre volje to može lako uraditi.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)