Intervju Danièle Nouy: SSM će direktno nadzirati 120 banaka

Evropska centralna banka će direktno nadzirati 120 značajnh banaka, a što je ekvivalent za oko 85% ukupne aktive banaka u zemljama koje će biti pod nadzorom, kazala je Danièle Nouy, predsjednica Nadzornog odbora Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM).
U intervjuu objavljenom na sajtu ECB-a, Danièle Nouy pojašnjava kako će funkcionisati jedinstvena supervizija nad bankama u EU, koja počinje 4. novembra, kao i šta će Jedinstveni nadzorni mehanizam i bankarska unija značiti za klijente banaka.

SSM će preuzeti svoje nadzorne dužnosti 4. novembra. Vi ćete direktno nadzirati značajne kreditne institucije. Što to “značajne kreditne institucije” u stvari znači? Koji postotak evropskih kreditnih institucija će biti pod nadzorom?

– ECB će doista direktno nadzirati značajne banke od 4. novembra. Kriteriji za banke koje se mogu smatrati značajnim odnose se na njihovu veličinu u apsolutnom smislu – a što znači da njihova ukupna imovina mora biti veća od 30 milijardi eura € – ali takođe i zbog relativne veličine ili prirode njihovih aktivnosti. Govorim, na primjer, o važnosti kreditne institucije za ekonomiju EU-a ili država članica, njenih prekograničnih aktivnosti ili da li je zatražila ili dobila pomoć od Evropskoog stabilizacijskog mehanizma. ECB će direktno nadzirati oko 120 banaka. Njihova vrijednost se procjenjuje na oko 25 triliona eura, što je ekvivalent za oko 85% ukupne aktive banaka u SSM zemljama. Kao što možete zamisliti, to je ogroman pothvat, ali mi smo vrlo zadovoljni našim napretkom.

Koja će biti glavna razlika između Vašeg nadzora i nadzora koji su ostvarivala nacionalna nadležna tijela (NCA) do sada?

– SSM se sastoji od ECB-a i NCA 18 zemalja (19 u 2015) i stoga kombinira prednosti, iskustvo i stručnost svih tih institucija. ECB je odgovoran za efikasno i dosljedno funkcioniranje SSM-a provođenje nadzora nad funkcioniranjem sistema. Glavna razlika koju će SSM napraviti je da ćemo prvi put imati bankarskog supervizora u Evropi s istinski evropskm mandatom. To će podržati efikasnu primjenu jedinstvenog pravilnika razvijenog od Evropske bankarske agencije (EBA) i time harmonizaciju nadzornih standarda u Evropi. S druge strane, to će smanjiti regulatorne arbitraže i ukloniti nacionalne predrasude. Kao rezultat toga, mi ćemo povećati povjerenje u bankarski nadzor u cijelom finansijskom sistemu u zemljama SSM-a.

Šta će biti uloga nacionalnih nadzornih tijela od 4. novembra?

– Da bi se osigurao efikasan nadzor, kreditne institucije su svrstane u “značajne” i “manje značajne” institucije, sa ECB-om koji će direktno nadzirati značajne banke, dok su NCA zaduženi za nadzor manje značajnih banaka. Nadzor značajnih institucija iz dana u dan će provoditi Zajednički nadzorni timovi (JST) koji obuhvaćaju osoblje i ECB-a i NCA iz zemalja u kojima su kreditne institucije, njihove bankarske podružnice ili njihovi značajni prekograničn ogranci uspostavljeni. JST je uspostavljen za svaku značajnu instituciju. Dakle, ima puno posla za NCA, a mi se veselimo plodnooj saradnji sa njima.

Što će SSM i bankarska unija značiti za klijente banaka: štediše i dužnike?

– Oni će puno značiti za njih. Bankarski unija temelji se na tri stupa: Jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM), Jedinstvenom mehanizmu spašavanja (SRM) i zajedničkom sistemu zaštite depozita, koji će biti spreman u kasnijoj fazi. Kada puna bankarska unija bude postignuta, a pri tome mislim na situaciju u kojoj je povjerenje u depozite nezavisno od nadležnosti u kojima su osnovane banke, imat ćemo doista jedan bankarski sistem u Evropi. Međutim, SSM već kreće punom parom naprijed i biće operativan 4. novembra. Pripremni poslovi na SSM-u uključuju sveobuhvatnu procjenu banaka, koja je usmjerena na vraćanje povjerenja u bankarski sektor pružajući transparentnost u pogledu bilanci banaka. Kao rezultat toga, banke će imati mnogo bolji pristup tržištima kapitala i finansiranju, što će dopuštati da bolje podrže ekonomske aktivnosti.

Da li novi nadzorni mehanizam zahtijeva strožija pravila za banke? Kako bi to moglo uticati na njihovu kreditnu politiku, koja je bitna za ekonomski rast?

– SSM će osigurati da se jaki nadzorni standardi koje su uvedeni Uredbom o kapitalnim zahtjevima i Direktivom (CRD IV) primjenjuju na homogen način u cijeloj eurozoni, pružajući nivo igrališta. To će pomoći da se smanji fragmentacija tržišta, ojača finansijska integracija i dalje uživa u prednostima jedinstvenog tržišta. Smanjenjem finansijske fragmentacije, SSM će takođe omogućiti nesmetani prenos monetarne politike u cijeloj monetarnoj uniji. Tržišta novca će efikasnije raditi preko nacionalnih granica. Na primjer, u kriznim vremenima, više nećemo vidjeti nacionalne supervizore koji traže od banaka da suprotstavljaju nacionalnu imovinu državnim obavezama.

Da li se uvođenje SSM-a odnosi na borbu protiv pranja novca preko banaka?

– Sprečavanje pranja novca ne spada u mandat SSM-a. To su nadzorne dužnosti koje će ostati nacionalna odgovornost.

Latvijska vlada je uložila nekoliko desetaka miliona novca poreznih obveznika u Parex banku da je spasi od bankrota. Hoće li biti manje takvih slučajeva zahvaljujući Vašem radu u budućnosti?

– Namjera je da se korištenje javne potpore oteža, tako da porezni obveznici ne moraju spašavati banke u budućnosti. Imamo nove propise koji dolaze, kao što su Basel III i IV CRD. Pravila o državnim potporama od prošlog ljeta su vrlo jasna da će korištenje javnog novca zahtijevati raspodjelu tereta, uz spašavanje mlađeg duga i hibridnih instrumenata kapitala. To mijenja krajolik. Spašavanje starijeg duga od 2016. je još jedan snažan novi element. Kada se otkrije problem, ako, primjerice, sveobuhvatna procjena otkriva nedostatak kapitala, dokapitalizacija mora biti pokrivena iz privatnih izvora. Samo ako su sva privatna sredstva iscrpljena, a banka je još uvijek u potrebi za kapitalom, može javna podrška biti uzeta u obzir, pod uvjetom da u brojni preduslovi zadovoljeni.

NCA često kažu da je nemoguće spriječiti lažne stečajeve koje planiraju vlasnici. Kakvo je vaše mišljenje o takvim slučajevima?

– SSM će pružiti temeljit, sveobuhvatan i tvrd nadzorni okvir kako bi se bolje otkrili u ranoj fazi mogući rizici u razvoju unutar finansijske institucije, čime se omogućuje da nadzorna tijela nametnu potrebne korektivne mjere.

U Latviji postoje banke koje rade s depozitima nerezidenata. Hoće li biti jači nadzor i kako će to utcati na podizanje novca nerezidenata?

– Ja razumijem da su nerezidentne usluge važne za neke latvijske banke i toliko je napretka postignuto u praćenju nerezidentnih bankarskih aktivnosti. Latvijska Komisija za finansijsko i tržište kapitala je uspostavila odgovarajuće regulatorne zahtjeve, poput viših pojedinačnih kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva u skladu s poslovnim modelima banaka.

Dvije najveće banke po aktivi u Latviji, Swedbank i SEB banka su podružnice švedske banke. Kao što znamo, Švedska nije dio bankarske unije. Kako će se provoditi nadzor u slučaju Latvije?

– SSM i zemlja (npr Švedska) u kojem roditeljska institucija ima svoje sjedište će sarađivati, posebno u nadzornim kolegijima, u nadzoru takvih banaka. Mi ćemo biti “domaćin nadzornik” za banke u vlasništvu ne-SSM područja banaka, dok će “domaći nadzornik” (ili konsolidirajući supervizor) biti u državama ne-članicama. SSM neće stvoriti nove ili umjetne granice unutar jedne bankarske grupe u pogledu nadzora, kao što smo smatrali da je važno da imaju cjelovito razumijevanje o tome kako grupa funkcionira i kako su povezani njeni pojedini subjekti, također iz perspektive rizika. Stoga to neće napraviti osjećaj da izgleda da su subjekti unutar zemalja SSM u potpunoj izolaciji i, zbog toga razloga, uloga nadzornih kolegija je bitna. Zajednički nadzorni timovi (JST), koji su vozilo preko kojeg ćemo direktno nadzirati banke na terenu i koji će nadzirati najveće latvijske banke, će naravno sudjelovati u nadzornim kolegijima za ove grupe. Oni će biti predstavljeni od JST koordinatora i biće u potpunosti predani jakoj saradnji. EBA je učinila važan posao u izgradnji i poboljšanju okvira za saradnju u okviru kolegija i SSM je posvećen da igra vrlo konstruktivnu ulogu. Bilateralna saradnja između SSM-a i nadzornih tijela iz država nečlanica temelji se na dogovorima koji su razrađeni u detalje kako će se nadzor provoditi u takvim slučajevima.

Indikator.ba

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close