Intervju Christine Lagarde: Geopolitički rizici ugrožavaju globalni rast

Intervju s Christine Lagarde, direktoricom Međunarodnog monetarnog fonda

(Indikator)

Jedan mjesec do godišnjeg sastanka MMF-a, kakav je tvoj pogled na globalni rast?

– Ekonomski rast je slab, krhak i neujednačen. On je preslab za stvaranje novih radnih mjesta, kao što smo stalno podsjećala za 200 miliona ljudi bez posla diljem svijeta. Trenutno ažuriramo naše prognoze. Očekuje se da će se globalni rast povećati za nešto više od 3 posto u ovoj godini, između 3 i 3,5 posto. Rast je krhak zbog mnogih geopolitičkih rizika. Kriza u Ukrajini ima nuspojave na Rusiju i na susjedne zemlje, posebno one koji pripadaju njemačkom lancu vrijednosti, i čiji su saobraćaj, energetika i finanscijske veze pogođeni u različitim stupnjevima. Utjecaj tih učinaka ostaje da bude kvantificiran precizno i ovisi o provedbi mirovnog plana. Rizici koji se odnose na situaciju na Bliskom istoku su realni za globalno gospodarstvo. Nadalje, rast je neujednačen, jer neke zemlje doživljavaju jači oporavak od drugih. To je slučaj i sa SAD-om i Velikom Britanijom.

Znači li to da je rizik za rast prvenstveno geopolitički?

– Postoji druga opasnost koja pridonosi financijskoj nestabilnosti: vidimo vrlo visoku procjenu vrijednosti određene imovine. Ne kažem da je riječ o balonu, ali polugodišnji Globalni izvještaj o financijskoj stabilnosti, koji će biti objavljen idućeg mjeseca, razmotrit će potrebu za većom pažnjom supervizora i regulatora. Ja se ne referiram samo na burzovne dionice, nego i na određena pitanja obveznica. Ako, u isto vrijeme, neke središnje banke odluče stegnuti monetarnu politiku naglo ili brže nego što tržišta očekuju, tada će rizik od financijske nestabilnosti postati pravi razlog za zabrinutost. Iako nismo na oprezu, moraćemo vrlo oprezno gledati na tu situaciju. Zato je vrlo jasan jezik kojim se koristi Janet Yellen tako važan.

Je li Evropa pod prijetnjom deflacije? I, da li su mjere najavljene od ECB-a prošle sedmice dobro prilagođene za rješavanje situacije?

– Nikada nisam koristila riječ “deflacija.” MMF se jednostavno referira na uporno nisku ili čak vrlo nisku inflaciju. To su razumni razlozi da se poduzme akcija, a ti razlozi su uredno poštuju. Predsjednik Europske središnje banke najavio je akcije u pravom smjeru koji će omogućiti veću fleksibilnost u korporativnom kapacitetu zaduživanja. Ove mjere su došle kao iznenađenje, što nije loša stvar, jer su dovele do pada eura u odnosu na dolar.

Je li euro precijenjen u odnosu na dolar?

– Mi ne mislimo da je euro precijenjen u odnosu na dolar. Njegova vrijednost je u skladu sa bilansom plaćanja u eurozoni. Međutim, smjer kojim se kreće danas će vjerovatno potaknuti oporavak, i to je dobra stvar.

Je li ECB-ov plan dovoljan za oživljavanje rasta u eurozoni? Da li on ne dolazi prekasno?

– ECB je mnogo učinila tijekom protekle dvije godine. Pohvaljujemo ECB-a na njihovoj spremnosti za korištenje dodatnih nekonvencionalnih mjera koje postaju nužne kako bi se ukazalo na opasnost od pretjerano duljeg razdoblja niske inflacije. Ako pogledamo na vremenskoj crti, imali smo skretanje pozornosti na opasnost od pretjerano niske inflacije za nekoliko mjeseci.

Ponekad je teško pratiti razvoj događaja u MMF-ovim fiskalnim i monetarnim preporukama. Ima li previše štednje u eurozoni? Zar su potrebne koncesije da se to napravi?

– To je crvena haringa u ovom trenutku. Ove godine, fiskalna konsolidacija u eurozoni ograničena je na 0,3 posto BDP-a. Ne bi bilo tačno reći da je politika prekomjerne štednje na djelu u eurozoni. Mnogo je već postignuto u eurozoni, a mi smatramo da je tempo smanjenja fiskalnog deficita danas prikladan za svaku zemlju.

Ipak, imali ste neke jake riječi za Njemačku, koja bi mogla biti percipirana kao ona koja ne uspijeva odigrati svoju ulogu kao pokretačka snagu da stimulira gospodarski rast u Europi …

– Nitko ne traži da njemačko gospodarstvo bude manje konkurentno, suvišno je reći. Ipak, Njemačka vjerojatno ima fiskalni prostor za potporu europskog oporavka i nudi ga na korištenje. Mislimo da će javna i/ili privatna ulaganja usmjerena na financiranje infrastrukture biti dobrodošla. Ja ne govorim o stvaranju novih autocesta, nego o ulaganjima u infrastrukturu i održavanje; za proteklih nekoliko godina, Njemačka je uložila vrlo malo u transportnoj infrastrukturi. Baš kao i u SAD-u, mreža se pogoršava. Njemačka namjerava izdvojiti 0,2 posto BDP-a za ove napore tijekom iduće četiri godine. Mislimo da bi Njemačka mogla posvetiti dodatnih 0,5 posto BDP-a godišnje za više od četiri godine, prema analizi Fonda. Njemačka bi također mogla pridonijeti evropskom oporavku većom distribucijom plaća. To bi omogućilo da njemački potrošači potiču oporavk. S obzirom na povoljne uvjete na tržištu rada, očekujemo da će se dinamika plaća kretati u tom smjeru. Takva kretanja vjerojatno će poduprijeti aktivnosti u Europi.

Ukoliko tempo smanjenja deficita bude usporen, što Francuska planira raditi?

– Važno je ostati na stazi smanjenja javne potrošnje. Čak i ako je inflacija niža od očekivane, to se ne može koristiti kao dimna zavjesa za odgađenje potrebnih napora na potrošnju. Takođe, situacija ne bi trebala opravdati novo povećanje poreza; niske plaće zbog iznimno sporog rasta ne bi trebale poticati zemlju da uvede tvrđe oporezivanje, kako bi se postigao nominalni cilj. Imajte na umu da put fiskalne konsolidacije nije strašno težak. Ako smanjenje javnih rashoda u velikoj mjeri umanjuje porezne olakšice, kao što Francuska razmišlja rw uradi, i dalje će se moći uticati na potražnju ”.

Osim mjera štednje, kako se još može stimulirati rast?

-Postoje tri načina za to, kroz monetarnu politiku, strukturne reforme i fiskalnu politiku. Već smo spomenuli monetarnu politiku ECB-a. Prioritet je reformirati tržište usluga-posebno, da se otvaraju brojne aktivnosti koje su previše zatvorene, ili previše zaštićene. Liberalizacija reguliranih profesija u Francuskoj nije nužno najlakši put za to, ali drago mi je da su vrata otvorena. Ono što treba učiniti, prije svega, je razbiti okove radnih propisa, ne mislim samo u Francuskoj, nego u cijeloj eurozoni.Jedina zemlja koja postiže napredak u tom smislu i ove godine je Španjolska. Ona je uvela niz strukturnih reformi, i one počinju da se isplaćuju .

Jeste li zabrinuti mogućnošću da Francuska odgodi svoj ​​ciljani deficit od 3 posto do 2017?

– To me ne brine, pod uvjetom da su strukturne reforme za povećanje rasta doista, brzo i cjelovito provedene. Raduje me čuti kako Francuska planira da krene naprijed ubrzavajući stvari. Sve što će vjerojatno ubrzati provedbu pravih, temeljitih reformi je korak u pravom smjeru. Sada je vrijeme da se “isporuči”, kako bi Amerikanci rekli, ili drugim riječima, pretvorie riječi u djela.

Reforma upravljanja MMF-a, kako bi učinkovitije integrirao tržišne ekonomije u nastajanju, i dalje će biti odbijena od američkog Kongresa. Kako očekujete da ćete razbiti ovaj zastoj?

– Mi ne možemo provesti reforme bez američkog Kongresa. Čak i uprkos tome, sve zemlje G20 podupiru ovu reformu, pa čak i SAD su se zauzimale za nju snažno u to vrijeme. Trebali smo da je provedemo u 2012, ali SAD su dvije godine iza. Postoji osjećaj umora, kada je riječ o SAD-u, koji ima pravo veta nad reformama u aktualnim reformama upravljanja. A, vjerujte mi kad kažem da taj umor ne dolazi samo od tržišnih gospodarstava u nastajanju!

Hoće li nedavna istraga protiv vas od francuskog suda pravde Republike oslabiti vašu poziciju na čelu MMF-a, ili na upravljanje MMF-a nad zemljama članicama?

– Izvršni odbor MMF-a, koji predstavlja 188 zemalja, je nepokolebljiv u svojoj potpunoj, nedvosmislenoj potpori za mene. Također sam dobila tople riječi od mnogih šefova država ili vlada, kao i od bivših kolega. Ako je ikada bilo sumnje u mojim mislima o mojoj sposobnosti za obavljanje dužnosti djelotvorno, izbrisanam je ovim izrazima podrške, i ja sam potpuno usredotočena na upražnjavanje moje odgovornosti na čelu MMF-a. Moji odvjetnici, pak, aktivno provode sve moguće putove za žalbe….

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close