Husein-kapetan Gradaščević u Travniku je izabran za vođu pokreta Bošnjaka za autonomiju i samostalnost
TEKOVINE 184 godine od imenovanja Husein-kapetana za vođu ustanka
Zmaj od Bosne je temelj državnosti BiH!
Veliki Husein-kapetan Gradaščević 29. marta 1831. u Travniku je izabran za vođu pokreta Bošnjaka za autonomiju i samostalnost. Sutra se navršavaju 184 godine od tada, a pokret koji je najsnažnije obilježio epohu historije Bosne pod osmanskom vlašću, prema mnogim procjenama, i danas pokazuje svoj značaj.
Profesor Enver Imamović, arheolog i historičar, u razgovoru za “Dnevni avaz” ističe da je Zmaj od Bosne, kako su zvali Gradaščevića, veliki narodni junak koji se borio za BiH i njenu samostalnost.
Poznata porodica
– On ide uz bok s Kulinom banom, kraljem Tvrtkom i brojnim drugim velikanima naše prošlosti – naglasio je naš sagovornik.
Kako navodi, baš u ovo vrijeme vodi se u Gradačcu akcija da budu prebačeni posmrtni ostaci Huseina Gradaščevića iz Istanbula, gdje je završio život.
– Sve potrebne radnje su izvršene, zna se i njegov mezar, sada se traži saglasnost turskih vlasti. Ne znam je li počela gradnja turbeta da se on sahrani, ali značajno je da se bosanski narod osvješćuje i počinje vrednovati svoju prošlost, koja je krvava, ali je zaista bila junačka – otkrio nam je Imamović.
Imamović: Bosanski narod se osvješćuje i počinje vrednovati svoju prošlost, koja je krvava, ali je zaista bila junačka
Ustanak za autonomiju BiH, kako kaže, organizirali su prvaci bosanskog naroda na zasjedanju u Tuzli u drugoj polovini februara i početkom marta 1831. godine. Husein-kapetan bio je najistaknutiji zagovornik autonomije.
– On je prvi pokrenuo akciju i na koncu rat za samostalnost Bosne, otkako ju je izgubila osvajanjem Turske. Želio je da Turska dodijeli Bosni, ako ne potpunu samostalnost, barem autonomiju u sklopu carstva, jer prije toga to isto je dozvolila Srbiji. Ali, Osmanlije to nisu htjele – kazao nam je Imamović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Gradaščević: Vjerovatno najveći patriota kojeg je ova zemlja imala
Gradaščević je potjecao iz poznate porodice iz Gradačca. Bio je izrazito vojno sposoban, a ono po čemu je poseban, kako ističe Imamović, jeste „činjenica da je u borbu za autonomiju Bosne uspio objediniti Bošnjake, pravoslavce i katolike“.
Veliki ugled
Nakon sloma pokreta za autonomiju, Gradaščević je morao bježati u Habsburšku monarhiju 31. maja. Odatle je on o povratku u carstvo pregovarao sa sultanom, koji njegovu želju ne odobrava u potpunosti. Seli se u Beograd i onda u Istanbul.
– Kada je došao u Istanbul, primio ga je sultan. I kako je bilo obećano da će mu poštedjeti život, poštedio mu je, ali kakvog je bio kapaciteta i koliko je volio svoju zemlju, dokazao je i odbivši sultanovu ponudio da uđe u njegovu armiju s činom maršala. Husein nije htio da ide u onu vojsku protiv koje se borio za svoju zemlju – ispričao nam je Imamović.
Vrhovni komandant
Prvi dokument koji je Gradaščević potpisao i koji je pronađen datiran je 31. maja 1831. godine. Od tada on je stalno potpisivao dokumente kao sekretar Bosne: „Husein, sekretar-i Bosna al-muhakkem“, što znači „vrhovni komandant Bosne izabran voljom naroda“.
Ali-paša udario sleđa
– Sultan je 1831. poslao vojsku u rat. U svim bitkama pobijedila je Bosna, a presudna se desila ispred Sarajeva, na Stupu. Kada su već bile počele bježati turske snage, udarila je vojska iz Hercegovine, koju je predvodio Ali-paša Rizvanbegović, jedini od bosanskih prvaka koji je stao na stranu sultana. Udario je sleđa na izmorenu vojsku i tu je turska vojska uzela pobjedu. I to je bio slom pokreta za autonomiju – pojasnio je Imamović.
Fakti
Husein-kapetan Gradaščević rođen je 1802. godine, a umro je u Istanbulu od kolere u 31. godini. Jedan je od četiri sina Osman-kapetana Gradaščevića.
Kapetanom najuglednije i najbogatije kapetanije u Bosni postao je u svojoj 18. godini.
Bio je omiljen u narodu, a i danas je veoma cijenjen. Jedan od najvećih sevdalija, rahmetli Safet Isović, posvetio mu je i pjesmu „Sa Gradačca bijele kule“.
Ima Bosne i Bošnjaka u njoj…
Već je u legendu ušao dijalog Zmaja od Bosne i osmanskog beglerbega:
– Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine, gineš za državu koja nikad nije ni postojala, niti će.
– Ima Bosne, beglerbeže, i Bošnjaka u njoj, bili su prije vas i ako Bog da, bit će i poslije vas.
Autor: M. ČUSTOVIĆ – avaz.ba