Dragan Mektić: Policija u BiH je previše politizovana

Sve dok se politika i politički subjekti ne odreknu želje i nastojanja da utiču na policiju i pravosuđe u BiH, mi nećemo uspjeti da se oslobodimo tih uticaja, a dok god budemo imali političke uticaje, u BiH neće postojati ni kvalitetna policija, ni kvalitetno pravosuđe, niti ćemo imati pravnu državu, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić (SDS).

VIJESTI.BA: Gospodine Mektiću, raspolažete li informacijama da li se BiH nalazi na ruti migranata sa Bliskog istoka?

MEKTIĆ: Nastojimo dobiti što više informacija od zemalja regiona koje su suočene sa ovim pitanjem i koje kontaktiraju sa izbjeglicama. Prema raspoloživim informacijama, BiH se u skorije vrijeme neće biti suočena sa masovnim nekontrolisanim prilivom migranata, jer se geografski ne nalazimo na najkraćoj liniji prema zapadnoj Evropi, niti smo zemlja koja je blizu Šengen zone. Ulazak u Šengen zonu migrantima znači ulazak u Evropu. Migranti biraju najkraću moguću rutu da dođu do zapadne Evrope. Ruta preko sredozemlja i Italije je trenutno problematična sa više aspekata, pa migranti biraju rutu Grčka, Makedonija i Srbija, iz koje trenutno žele da uđu u Mađarsku. Svaki njihov povratak sa sjevera Srbije i eventualni ulazak u BiH značio bi korak nazad za njih. To su kratkoročne procjene.

No, pitanje je šta će se desiti ukoliko Mađarska u potpunosti uspije zatvoriti tu rutu. U tom slučaju, naše procjene govore da i se i BiH mogla naći na ruti, odnosno da bi moglo doći do masovnog i nekontrolisanog priliva migranata u našu zemlju. Sa tog stanovišta, pripremamo sve moguće resurske i kapacitete kako bismo organizovano uspjeli prihvatiti izbjeglice.

VIJESTI.BA: Najavili ste i akcioni plan u vezi sa postupanjem u slučaju priliva ovih izbjeglica. Šta on konkretno sadržati?

MEKTIĆ: Akcioni plan je završen i sadrži dvije osnovne grupe aktivnosti. Prve su mjere i radnje sa stanovišta bezbjednosnog kapaciteta. U bezbjednosno – operativnom smislu želimo obezbijediti da se u kanale ne ubacuju osobe koje bi sutra mogle biti prijetnja sa terorističkog aspekta zapadnoj Evropi. Pripremamo se da određenim metodama uspijemo prepoznati eventualne osobe koje bi iz tih motiva išle prema zapadnoj Evropi.

Druga grupa su mjere i radnje humanitarnog karaktera koje podrazumijevaju prihvat, smještaj, obezbjeđenje određenih životnih uslova i osnovnu medicinsku zaštitu izbjeglica.

VIJESTI.BA: Ukoliko dođe do masovnog priliva izbjeglica, kakav će one tretman imati u našoh zemlji? Može li se ponoviti makedonski scenario?

MEKTIĆ: Nije moguć makedonski scenario. To je bio makedonski pokušaj da represivnim mjerama zaustave izbjeglice, ali to naprosto nije moguće. Najvećim dijelom radi se o migrantima i izbjeglicama. Ne možemo djelovati represivnim mjerama, šok bombama, hemijskim sredstvima. Na sceni je izbjeglička kriza, koja se mora rješavati na drugačiji način.

VIJESTI.BA: U javnosti se javljaju oprečne informacije o broju bh. državljana koji ratuju na stranim ratištima. Kakvim podacima Vi raspolažete?

MEKTIĆ: Nekoliko puta smo obavještavali javnost na osnovu zvaničnih informacija kojima raspolažemo, međutim u javnosti se posljednjih dana javljaju brojne špekulacije. Navodno, hrvatska obavještajna služba ima informaciju da na stranim ratištima ratuje više od 600 državljana BiH.

Tu informaciju demantujem, jer mi raspolažemo prilično tačnim i preciznim podacima koji govore da se 130 državljana BiH nalazi na stranim ratištima, 43 bh. državljana je do sada poginulo, a njih oko 50 se vratilo u BiH. Apsolutno najveći broj naših državljana se nalazi na prostoru Sirije i ratovali su na strani oružanih formacija Islamske države.

Dosad je  podnijeto 19 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima vezanim za podstrekivanje, finansiranje i učešće na stranim ratištima. Tužilaštvo BiH je podiglo optužnice u 18 slučajeva, a sada se očekuju sudski procesi. Ostaje da se vidi kako će Sud reagovati na ponuđene dokaze, te kako će reagovati kod odmjeravanja visine kazne.

Mi zaista pratimo situaciju oko odlaska državljana BiH na strana ratišta. U 2013. godini imali smo najveći broj državljana BiH koji su odlazili na strana ratišta, 2014. bilo ih je manje, a u 2015. prilično opada taj broj, što je dobar trend.

VIJESTI.BA: Očekujete li da će Sud BiH uskoro izreći presude po dopunjenom Krivičnom zakonu zbog nezakonitog odlaska na strana ratišta?

MEKTIĆ: S obzirom da su podignute optužnice, očekujem da će Sud BiH vrlo brzo početi sa potvrđivanjem tih optužnica i sa raspravama na Sudu, pretresima, te izricanjem kazne. Smatram da bi to trebalo da bude prioritet Suda BiH. Svaka kazna i sankcija, osim što djeluje na samog počinioca, ima i snagu generalne prevencije prema drugim koji imaju namjeru otići na strana ratišta.

VIJESTI.BA: Nedavno ste najavili i da će doći do spektakularnih hapšenja, prvenstveno onih koja se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Kažite nam par detalja o tome.

MEKTIĆ: Na posljednjoj sjednici Parlamenta BiH na dnevnom redu je bila Infomracija o stanju bezbjednosti za 2014. godinu, u kojoj smo ponudili jako puno bezbjednosnih, statističkih i drugih pokazatelja koji utiču na stanje bezbjednosti u BiH. Naglasio sam da kao ministar nisam zadovoljan načinom na koji se suprotstavljamo, borimo, sprječavamo i otkrivamo teške oblike kriminaliteta i korupcije. Kada pogledate strukturu krivičnih dijela koruptivnog karaktera, vidjećete da su to manje-više banalna krivična djela sa neznatnim materijalnim štetama. Zaključuje se da smo se bavili perifernim stvarima, a ne ozbiljnim slučajevima korupcije koji su uništili ekonomsku osnovicu ove zemlje i stvorili ekonomsku krizu. Dakle, to nije prava borba protiv korupcije.

Kada uzmemo druge pokazatelje organizovanog kriminala, ustanovićete da su recimo količine oduzete droge od svih policijskih agencija u BiH zanemarivo male. Iz toga se može zaključiti da je borba protiv zloupotrebe droga zasnovana i usmjerena na ulične dilere. To nije suština, trebaju nam krupni narkobosovi koji u BiH unose ogromnu količinu droga.

VIJESTI.BA: Kako se na efikasan način suprotstaviti tome?

MEKTIĆ: Policija u BiH je previše politizovana. Politika ima strašan uticaj na policiju i drži je u političkim kandžama. Navodne reforme su samo pogodovale politici da ostvaruje sve veći uticaj na policijske strukture.

Recimo, mi smo zamislili Nezavisni policijski odbor Parlamenta BiH kao nezavisno policijsko tijelo, a ustvari se ispostavilo da je ovaj odbor najsnažniji instrument politike kako bi kontrolisala policiju i u kadrovskom i u operativnom smislu. Od devet članova Odbora imamo tipične predstavnike političkih partija. Nikada ne glasaju pojedinačno, uvijek se to radi na nacionalnom ili partijskom principu. Dakle, uvijek je 3 + 3 + 3, nikada nije bilo 7 + 2 ili 4 + 5 glasova!

VIJESTI.BA: Kao ministar sigurnosti BiH kažete da je policija politizovana, a brojni analitičari saglasni su u ocjeni da je to slučaj i sa pravosuđem. Kako policijske i pravosudne institucije otrgnuti iz kandža politike?

MEKTIĆ: To je stvar poštenja i opredjeljenja naših političkih elita. Da li smo mi u političkim smislu opredjeljeni da gradimo sigurno društvo i pravnu državu, ili smo pak opredijeljeni da gradimo državu u kojoj će politika držati konce policijskim i pravosudnim institucijama i na vrhovne položaje postavljati eksponente svojih političkih partija.

Sve dok se politika i politički subjekti ne odreknu takve želje i nastojanja, mi nećemo uspjeti da se oslobodimo tih uticaja, a dok god budemo imali političke uticaje, u BiH neće postojati ni kvalitetna policija, ni kvalitetno pravosuđe, niti ćemo imati pravnu državu.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)