Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 20. april

20. april (travanj) (20. 4) jeste 110. dan godine po gregorijanskom kalendaru (111. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 255 dana.

Događaji

1902 – Maria i Pierre Curie izolirali radioaktivni element radij.

1929 – U Sofiji Ante Pavelić s vođama makedonske emigracije potpisuje deklaraciju o uzajamnom pomaganju Makedonaca i Hrvata u rušenju Kraljevine Jugoslavije i stvaranju samostalnih država Hrvatske i Makedonije.

1986 – Michael Jordan postavio rekord doigravanja u NBA ligi, postigavši na jednoj utakmici čak 63 poena.

1999 – Desio se masakr u Columbine High School u Coloradu u gradu Littletonu, poginulo je dvanaest učenika u dobi između 14 i 18 godina, jedan učitelj kao i 17 – i 18-godišnji počinoci masakra u školi Dylan Klebold i Eric Harris.

Rođeni

1805 – Franz Xaver Winterhalter, njemački portretist i litograf
1808 – Napoleon III, francuski car

1889 – Adolf Hitler, njemački i austrijski političar i diktator. U svojstvu “Führera”, vođe nacističke Njemačke, Hitler se smatra za glavnog i odgovornog za Drugi svjetski rat i progon Židova – holokaust, u kojem su počinjeni neki od najvećih zločina protiv čovječnosti u historiji. Hitler je bio predsjednik Nacionalsocijalističke radničke partije Njemačke NSDAP-a (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Adolf Hitler se rodio u austrijskom gradu Braunau am Inn, gdje je njegov otac, Alois Hitler, bio carinik. Zbog očevog posla, porodica se često selila iz grada u grad: Braunau (1889-92.), Passau (1892-95.), Linz (1895-96.), Fischlham (1896-98.), Leonding (1898-1905.), Linz (1905- ). Alois je umro u januaru 1903. godine kad je Adolfu bilo 13 godina, a majka Klara Hitler pet godina poslije decembra 1907. godine.
12. marta 1938, Hitler je pripojio Austriju Njemačkoj (Anschluss) i trijumfalno umarširao u Beč. Slijedeći korak je bio izazivanje krize oko Sudeta, oblasti većinski nastanjene Nijemcima u Čehoslovačkoj. Na Minhenskim pregovorima u septembru, Britanija i Francuska su popustili njegovim zahtjevima, rat je izbjegnut na štetu Čehoslovačke. Sudeti su pripali Njemačkoj. Kao rezultat tih događaja, Hitler je izabran za Osobu godine (Man of the year) 1938. godine u Time magazinu. Hitler je naredio invaziju na Čehoslovačku 10. marta 1939. i istovremeno zatražio od Poljske da vrati teritoriju oduzetu Njemačkoj u Versailleu. Evropske sile su se protivile ali bile nemoćne da formiraju zajednički stav sa Sovjetskim savezom. Hitler ih je izmanevrisao sklopivši tajni pakt sa Rusima 23. augusta 1939. (Molotov-Ribbentrop). 1. septembra 1939. Njemačka je napala Poljsku. Velika Britanija i Francuska su proglasile rat sa Njemačkom.
Poljska je pala do kraja septembra, a Hitler je nastavio mobilizirati. U martu 1940. godine, njemačke snage su umarširale u Dansku i Norvešku a dva mjeseca poslije napale Francusku osvajajući usput Holandiju i Belgiju. Francuska je kapitulirala 22. juna 1940 a Musolini i Italija, politički bliski Hitleru, su stali na njemačku stranu u ratu. Hitler je krenuo na Britaniju, borba koja je trajala do maja 1941. U aprilu 1941. godine, Njemačka je napala Jugoslaviju i Rumuniju i uskoro zauzela skoro cijeli Balkan. 22.juna 1941. godine, Hitler je poslao 3 miliona vojnika na Sovjetski savez. Pohod na Sovjetski savez, Operacija Barbarossa, isprva je bio uspješan priključivši Hitleru Baltičke zemlje i Ukrajinu na njegovu mapu osvojenih zemalja. U blizini Moskve, njemačke snage su zaustavljene veoma oštrom zimom i dobro organizovanom odbranom. To je bio prvi veći Hitlerov neuspjeh u Drugom svjetskom ratu jer je planirao osvojiti Rusiju u kratkom periodu.
Između 1942. i 1945. godine SS i saučesnici, tj. kolaboratori, sistematski su ubili oko 3,5 miliona Jevreja u koncetracionim logorima. Također ogroman broj Jevreja je ubijen manje sistematski, ili je umrlo od izgladnjenosti ili iznemoglosti radeći u radnim kampovima. Pretpostavlja se da je između 5 i 6 miliona Jevreja ubijeno ili umrlo od navedenih razloga u Drugom svjetskom ratu. Osim Jevreja; komunisti, homoseksualci, Romi, hendikepirane osobe, mentalno zaostale osobe, Jehovini svjedoci, anti-nacisti, poljski intelektualci, i drugi; su bili ciljevi u ovom zločinačkom projektu. Eliminacija svih ovih, za naciste nepoželjnih, grupa se generalno naziva Holokaust. Smatra se da je Hitler, zajedno sa Himmlerom, bio idejni tvorac ovog projekta iako nema mnogo dokumenata koji to potvrđuju. To su bili nezvanični razgovori poslije kojih nisu ostajali tragovi. Na konferenciji u Wannsee-u u blizini Berlina, 20. januara 1942 Hitler je snimljen kako govori: “Jedino eliminacijom Židova možemo vratiti sebi zdravlje”.
Njemačke snage su prvi veliki poraz doživjele u Staljingradu, u zimu 1942/43. U sjevernoj Africi, saveznici su zaustavili Nijemce u njihovom pokušaju da osvoje Suecki kanal i Bliski istok. Ovi porazi su bili glavne prekretnice u II. svjetskom ratu. Poslije toga, Hitlerovi vojničko-taktički potezi su postali iracionalni. Njemačka vojna i finansijska pozicija je uzdrmana, kao i Hitlerovo zdravlje. Lijeva ruka mu je počela nekontrolisano drhtati, neki historičari smatraju da je bolovao od Parkinsonove bolesti. Proglašenje rata Sjedinjenim Američkim državama 11. decembra 1941. dovelo je Hitlera u nezavidnu poziciju. Ratovao je sa najvećom državom (Sovjetski savez), najvećom industrijskom i finansijskom silom (SAD) i najvećom imperijom (Britanska imperija). 1943 je njegov saveznik Musolini zbačen sa vlasti, a američke snage su zauzele Siciliju. Sovjeti su počeli napredovati na istočnom frontu. 6. juna 1944. godine savezničke snage su se iskrcale u sjevernoj Francuskoj (D-Dan). Realisti u njemačkom vojnom vrhu su vidjeli da je poraz neminovan, nekoliko njih je odlučilo smaknuti Hitlera. Krajem jula 1944 jedan od njih, Claus von Stauffenberg, podmetnuo je bombu u Hitlerov vojni štab ali je Hitler preživio. Uslijedila su ispitivanja i strijeljanja, oko 4.000 osoba je pogubljeno – pokret otpora je slomljen.
Do kraja 1944. godine Sovjeti su potpuno oslobodili državu i počeli prodirati u centralnu Evropu. Saveznici su nadirali u Njemačku sa zapada. Njemačka je vojno poražena ali Hitler je odbijao pomisao na predaju ili pregovore o predaju. To je rezultiralo daljnjim ratovanjem i razaranjem Njemačke. U aprilu 1945, Sovjeti su bili pred Berlinom. Hitlerovi saradnici su savjetovali bijeg u Austriju ili Bavarsku ali on je bio odlučan da umre u glavnom gradu. Dok su se po Berlinu vodile posljednje ulične borbe između Sovjeta i preostalih Njemačkih vojnika, vjeruje se da je Hitler izvršio samoubistvo pucanjem u glavu 30. aprila 1945. Njegovo i tijelo Eve Braun, njegove dugogodišnje saputnice s kojom se vjenčao par dana prije pada Berlina, zakopano je i spaljeno nakon kratkog vremena.

1893 – Joan Miró, španski likovni umjetnik, predstavnik nadrealizma
1923 – Tito Puente, američki muzičar
1929 – Bob Brown, američki pjevač
1939 – Gro Harlem Brundtland, norveška političarka
1941 – Ryan O'Neal, američki glumac
1943 – John Eliot Gardiner, britanski dirigent
1949 – Jessica Lange, američka glumica
1950 – Aleksandar Ivanovič Lebed, ruski političar i general
1951 – Luther Vandross, američki pjevač
1961 – Nicholas Lyndhurst, engleski glumac
1974 – Ognjen Tadić, političar

Umrli

1918 – Karl Ferdinand Braun (6. juni 1850 – 20. april 1918) je bio njemački fizičar, rođen u Fuldi. Braun se školovao na Marburg Univerzitetu te dobio doktorat od Univerziteta u Berlinu 1872. U 1897 godini je napravio prvi osciloskop zasnovan na katodnoj cijevi, tako da se dan danas u Njemačkoj katodna cijev (CRT) zove “Braunova cijev”. Također bitan je njegov rad na bežičnoj telegrafiji od 1898. 1909. Braun je sa Guglielmo Marconijem podijelio Nobelovu nagradu za fiziku koju su dobili za zasluge u razvoju bežične telegrafije. Umro je 1918. u svojoj kući u Brooklynu.

 

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close