-TopSLIDEKultura

Dogodilo se na današnji dan – 01. april

1. april (travanj) (1.4.) je 91. dan godine po gregorijanskom kalendaru (92. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 274 dana.

Događaji

527 – Bizantinski car Justin I imenovao je Justinijana I za suvladara i nasljednika.
1459 – Vjenčali se posljednji bosanski kralj i kraljica, Stjepan Tomašević i Jelena Branković (Mara).
1572 – Ustankom protestanata protiv španskog kralja Filipa II, Holandija počela borbu za samostalnost.
1814 – U Londonu su instalirane prve lampe plinskog uličnog osvjetljenja.
1939 – Francisco Franco proglašava kraj španskog građanskog rata.
1889 – U prodaji se pojavila prva mašina za pranje suđa.
1892 – U Zagrebu počeo izlaziti list “Sloboda”, organ socijaldemokratije u Hrvatskoj i Slavonije.
1918 – U Velikoj Britaniji osnovana Kraljevska avijacija (Royal Air Force – RAF)
1924 – Njemački sud osudio Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru 1923. ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu “Mein kampf” (Moja borba)
1927 – Pojavio se prvi magnetofon.
1933 – U Njemačkoj počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.
1937 – Osnovan grad Tsuruga, Japan
1939 – Okončan trogodišnji građanski rat u Španiji, u kojem je poginulo više od milion ljudi a više od pola miliona izbjeglo iz zemlje.
1945 – Iskrcavanjem američkih trupa na japanski otok Okinava počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prem Japanu u Drugom svjetskom ratu.
1946 – Prvom omladinskom radnom akcijom (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge Brčko – Banovići.
1947 – Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja pruge Bosanski Šamac – Sarajevo.
1948 – Počela sovjetska blokada Berlina.
1962 – U Švicarskoj referendumom donesena odluka o zabrani proizvodnje i uvoza atomskog oružja.
1975 – Predsjednik Kambodže Lon Nol pobjegao u Indoneziju, nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni gran Pnom Pen.
1979 – Iran se proglasio Islamskom republikom, teokracijom pod vodstvom ajatolaha Ruhollaha Khomeinia kao vrhovnog vođe Irana.
1982 – SAD formalno Panami vratile Panamski kanal.
1983 – U zemljotresu u Kolumbiji poginulo više od 600 ljudi a više od 1600 osoba povrijeđeno.
1992 – U Bijeljini izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.
1996 – BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).
1996 – Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general Tihomir Blaškić doputovao u Haag.
1996 – Spajanjem “Mitsubishi banke” i “Banke Tokio”, u Japanu stvorena najveća svjetska banka.
2001 – U Beogradu uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević.
2001 – Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan.
2002 – Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.
2002 – Trupe Multinacionalne divizije Sjever (MNDN) u sastavu Sfora, u porodičnoj kući u selu Repovac kod Bratunca, uhapsile bosanskog Srbina i optuženika za ratne zločine Momira Nikolića, pomoćnika komadanta Bratunačke brigade vojske bosanskih Srba za bezbjednosne poslove.
2002 – Biro Vlade Republike Srpske za odnose s ICTY saopćio da niko od lica iz RS sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju.
2002 – Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s ICTY direktno primijeni Statut tog suda.
2002 – Američki državni sekretar Kolin Pauel na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći Srbiji i Crnoj Gori.
2002 – U Crnoj Gori prestao funkcionitari dvovalutni sistem, a euro postao jedino sredstvo plaćanja.
2002 – Kriza tajnih službi u Hrvatskoj: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji direktor Tomislav Karamarko predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati.
2002 – Izrael odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera Jasera Arafata, koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u Ramalahu
2003 – Britanski sud osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu “Al-Kaida”
2006 – Predstavnici pokreta “Dosta” su na mirnim protestima na Trgu BiH, ispred zgrada zajedničkih institucija u Sarajevu, izrazili negodovanje zbog najavljenog poskupljenja električne energije. Današnjim protestima prisustvovalo je oko stotinjak građana, većinom penzioneri.
2006 – U seriji zemljotresa koji su pogodili zapadne dijelove Irana poginulo je najmanje 70 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno. Snaga zemljotresa bila je šest stepeni Rihterove skale. Više od 300 sela je porušeno, a većina stanovnika pogođenih oblasti ostala je bez struje i plina.
2006 – Pet osoba, od kojih četiri iz Hrvatske i jedna iz BiH, poginulo je i jedna osoba povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano ujutro dogodila u mjestu Tasovčići na putu Mostar – Čapljina.

Rođeni

1809. – Nikolaj Vasiljevič Gogolj (1. april 1809 – 4. mart 1852) hronološki prvi među velikim ruskim realistima, pisao je pripovjetke, romane i komedije.
Na njegovo opredjeljenje za književnost jako su utjecala prijateljstva sa Žukovskim, i naročito Puškinom koji mu je dao ideje za nekoliko djela. Gogolj je imao veliki uticaj na kasnije ruske realiste.
Nikolaj Vasiljevič Gogolj je rođen 1809. u današnjoj Ukrajini. Svoje prvo djelo objavljuje po dolasku u Sankt Peterburg, poemu koja je doživjela porazne kritike, te Gogolj spaljuje sve primjerke knjige. Prvu zbirku novela “Večer na majuru kod Dikanjke” objavljuje 1832. te upoznaje Puškina, koji je uvelike utjecao na njegovu karijeru. 1835. objavljena je zbirka “Mirogord”, nakon čega započinje ciklus tzv. peterburških pripovjesti, u koji su uključene i slavne novele poput “Nosa” i “Kabanice”. Roman “Mrtve duše”, Gogoljevo najpoznatije djelo, napisano je u svojevrsnom političkom izbjeglištvu u Rimu, gdje se pisac sklonio nakon premijere svoje komedije “Revizor”. Gogolj je umro u Moskvi 1852. godine.

1815. – Otto von Bismarck (Schönhausen, 1. april 1815. – Friedrichsruhe, 30. juli 1898, njemački državnik i političar.
Imenovan je predsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova, a kao glavno načelo u rješavanju političkih pitanja istaknuo je geslo “krv i željezo”. Cilj mu je bio ujediniti Njemačku silom pruskog oružja i ostvariti prevlast Njemačke u Evropi. Njemačko carstvo od 25 država stvoreno je 1871. godine. Zbog laiciziranja školstva ušao je u “Kulturkampf” s katoličkom crkvom. Donio je “Izvanredni zakon” protiv socijalista, koji je zabranjivao radnička udruženja, štrajkove i slično, ali nije uspio spriječiti jačanje radničkog pokreta. Neuspjeh u unutarnjoj politici i razmimoilaženja s Wilhelmom II u pitanjima vanjske politike prisilila su ga da na zahtjev cara da ostavku.

1858. – Agnes Repplier, američka književnica;

1873. – Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 1. april 1873 – Beverly Hills, 28. mart 1943), ruski pijanist, dirigent i kompozitor
Jedan od najvećih pijanističkih virtuoza svojega doba. Najpoznatija su mu klavirska djela, oblikovana pod uticajima Liszta i Chopina.

1875. – Richard Horatio Edgar Wallace (London, 1. april 1875. – Hollywood, 10. februar 1932.) je britanski pisac krimi knjiga.
Wallace je najvjerovatnije rođen u Londonu. Rođen je kao sin glumaca Mary Jane Richards i T. H. Wallacea. Pošto je kao dijete dan nekom ribaru i njegovoj ženi na skrb, Wallace je imao teško djetinjstvo. Radio je kao dubokomorski ribar i pomoćnik radnicima, a sa 18 godina primljen je u vojsku. Nakon što je poslan u Južnoafričku Republiku 1896., počeo je pisati pjesme, poeme i članke za mnoge časopise. Ekskluzivni izvještaj koji je Daily Mailu omogućio da prije službenih informacija vijeti objavi kraj Burskog rata (1889.-1902.) zaslužio je Wallaceu posao kao novinar.
Njegova prva knjiga bila je zbirka stihova Proglas u baraci (1900), inspirirana Baladama iz barake Rudyarda Kiplinga. Godine 1905. Wallace je objavio nedovršeni roman Četiri potpuna čovjeka i ponudio je £500 onome tko riješi slučaj. Prvu priču o afričkim pustolovinama napisao je 1911., a zvala se Sanders of the River, koja je napisana pomoću iskustva koje je dobio radeći kao specijalni izvjestitelj za Daily Mail. Njen uspjeh doveo je do drugih, sličnih priča . Nakon Prvog svjetskog rata Wallace je nastavio pisati u duhu Četiri potpuna čovjeka i diktirao je knjigu za knjigom u nevjerojatnim brzinama. To mu je i uspjelo i njegov uspjeh u svijetu bio je izvanredan.
Wallace je svoje priče pretvorio u drame, a prva je bila The Ringer (1926.) u kojem je miješao napetost i izneneđenje tako da zainteresira gledatelje. Edgar Wallace je preminuo u Hollywoodu 10. febrara 1932. dok je radio na scenarjiu za King Konga.

1887. – Leonard Bloomfield, američki lingvist;
1914. – Mustafa Busuladžić, bošnjački intelektualac;
1924. – Hovhannes Samueli Donabedian, armenski arhitekt i slikar;
1929. – Milan Kundera, češko-francuski književnik;
1938. – Ali MacGraw, američka glumica;
1953. – Barry Sonnenfeld, američki filmski producent, režiser i snimatelj;
1955. – Annette O'Toole, američka plesačica i glumica;

Umrli

1555 – Ivana I, kraljica Kastilje i Aragona
1952 – Ferenc Molnár, mađarski novinar i pisac

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close