Dino Prohić: Šta će nam (ovakva) država?

A tako bi lijepo bilo kada bi ova poplava izbacila na površinu neke nove, kvalitetne ljude koji su u stanju organizovati se i stvoriti novu državu. Ona poplava (nacionalizma) sa početka devedesetih na površinu je izbacila samo mulj.

Piše: Dino Prohić
tacno.net

Kad ljeti gori, nismo u stanju da se kao država izborimo sa stihijom. Ljudi sa ručnim aparatima za gašenje požara idu po planinama i gase požare. Kada je poplava, kao sada, ponovo se ljudi sami organizuju i idu pomagati jedni drugima.

Je li bosanskohercegovačka država, ovakva kako je sada organizovana, najbolji izbor za Bosance i Hercegovce? Nije.

Ako pogledamo ispitivanja javnosti, oko 77 procenata mladih želi zauvijek napustiti BiH. To je jasan signal da u zemlji nešto ne štima. Ovdje je moguće prisegnuti za najjednostavnijim rješenjem, i prebaciti krivicu na daytonsku BiH, ali to bi bilo pogrešno. Jeste da daytonska BiH ne stvara savršene okvire za  razvoj (blago rečeno), ali tu nije cijela istina. Recimo, u susjednoj Srbiji je procenat mladih koji žele napustiti zemlju oko 73 posto, bez obzira na to što njihova država ima, tehnički gledano, jasnije uređenje.

Ipak, na mjestu je upitati se u kojoj mjeri je slaba, decentralizirana država sa entitetsko/kantonalnim uređenjem ispravan izbor. Ako pogledamo sa bilo kog stanovišta, lako je uvjeriti se da nešto ne štima. Recimo, sa filozofskog. Po Aristotelu čovek je, osim što je razumsko, i političko biće (zoon politikon). On mora da živi u zajednici i svoje vrline dostiže tek tada. Čovjek treba da teži vlastitoj sreći, ali je još veći zadatak da pokuša da i zajednicu učini sretnom. Svrha države, po Aristotelu je ta sreća njenih građana.

Ni etntiteti, a ni država nisu se pokazali dorasli ovom idealu. Prvo: unutrašnje granice odgovornosti između entiteta su neprirodne granice koje sile prirode ne priznaju. To uvelike onemogućuje efikasan rad nadležnih službi u ovakvim situacijama. Nisu prirodne ni ljudima, bez obzira koliko se neko trudio, jer ljudi idu u pomoć tamo gdje je najpotrebnije, pa su tako rafteri iz Foče išli prvo u Zenički kraj, a stanovnici Tešnja u Doboj. Ima tih primjera i više, ovo je samo primjer.

Upadljiva je i loša koordinacija službi spasavanja od strane entitetskih vlasti, ali isto tako padaju u oči i združeni napori naroda, kako u zemlji tako i u dijaspori. Interesanto, jedina struktura države koja je uspješno odradila svoj posao bila je vojska. To uopšte ne čudi, s obzirom da komandu nad vojskom ima jedan organ vlasti (predsjedništvo), i ne postoje neke niže stepenice po kojima se lako igrati gluvih telefona.

Kažu komentatori po internetu da narod BiH zaslužuje bolju državu. Ovakva kakva je danas, ona ne služi nikome. Ja mislim da BiH treba da se gradi kao jaka država, jer samo jaka država može biti socijalno odgovorna. To je elemenat koji najviše boli državljane ove zemlje.

Jaka država mora imati elemente zaštite interesa svojih građana. Ona sreća građana o kojoj je još Aristotel govorio. Ovo danas je lakrdija u kojoj državne elite brinu o sebi samima (skupa auta, visoke plate i dvorci u kojima žive), a na prava radnika i građana. Slaba i decentralizirana država nije u stanju da se brine ni o sebi samoj, i ne radi ni u čiju korist. Entitetsko uređenje BiH u ovih 20 godina nije proizvelo nikakvu vrijednost, nikakvu sreću građana, i vrijeme je da se preispita.

Ja ne zagovaram ovim ukidanje entiteta. To je populistička karta koju i oni koji su za i oni koji su protiv koriste kao sredstvo nečinjenja. Ja samo postavljam pitanje kome je današnje stanje dobro?

Naravno, da bi se izgradila jaka država, neophodno je da imamo političare koji su odgovorni i koji za cilj imaju ”sretan narod”. Onda ne bi bilo važno ko kakav dres nosi, već bi svi, i vlada i opozicija stremili ka istom cilju: prosperitetu. Neko na ovakav, neko na onakav način, ali bi makar imali cilj i strategije kako do tog cilja doći.

Pošto na svim nivoima vlasti imamo ljude koji su malo sposobni, a puno iskvareni, to što pišem je samo jedna utopija.

A tako bi lijepo bilo kada bi ova poplava izbacila na površinu neke nove, kvalitetne ljude koji su u stanju organizovati se i stvoriti novu državu. Ona poplava (nacionalizma) sa početka devedesetih na površinu je izbacila samo mulj.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close