Damir Marjanović: Model funkcioniranja vlasti: „mi bi to uradili ali zbog onih „gore ili dole“,… mi to ne možemo“

Nadam se da su novo-staro izabrani nositelji vlasti svjesni da se u našoj zemlji već dugo vremena, a posebno zadnjih godina, „u zraku“ može osjetiti nezadovoljstvo koje može eskalirati u veliki socijalni bunt nesagledivi posljedica. Stoga bih se na njihovom mjestu ostavio nesuvislih priča o „pseudo“nacionalnim interesima i svoju bih pažnju i aktivnosti usmjerio ka rješavanju stvarnih, egzistencijalnih pitanja svih građana BiH, primarno fokusiranih ka rješavanju problema nezaposlenosti u BiH, ističe u razgovoru za Vijesti.ba Damir Marjanović, univerzitetski profesor iz Sarajeva, bivši ministar obrazovanja u Kantonu Sarajevo i bivši član Demokratske fronte.

VIJESTI.BA: Jedan politički analitičar je izjavio da su rezultati izbora pokazali da se u BiH dogodilo nešto što pripada naučnoj fantastici, jer smo se vratili doslovno u 1990. godinu, odnosno, na izborima su ubjedljivo pobijedile etno-nacionalne partije. Slažete li se sa ovom konstatacijom? Kako Vi tumačite izborni rezultat?

MARJANOVIĆ: Odgovor na Vaše pitanje je jednostavan: stranke desne orjentacije su odnijele ubjedljivu pobjedu! Stranke lijeve orjentacije (stare i one koje se deklariraju kao nove stranke ove orjentacije) nisu uspjeli animirati birače koji naginju ka ovoj opciji da izađu na izbore, ali ujedno nisu uspjeli ubjediti ni one neodlučne, a koji su izašli na izbore, da su njihovi programi ono što treba Bosni i Hercegovini da bi u naredne četiri godine započela put eknomskog, socijalnog i političkog oporavka.

Iako su rezultati slični onima iz 90-tih godina prošloga vijeka, ipak ne mislim da će se desiti neko „putovanje“ kroz vrijeme i da neće biti novih sukoba, barem ne onih koji su bili, po meni, lažno umotani u plašt „međunacionalne netrepeljivosti“. S druge strane, nadam se da su novo-staro izabrani nositelji vlasti svjesni da se u našoj zemlji već dugo vremena, a posebno zadnjih godina, „u zraku“ može osjetiti nezadovoljstvo koje može eskalirati u veliki socijalni bunt nesagledivi posljedica.

Stoga bih se na njihovom mjestu ostavio nesuvislih priča o „pseudo“nacionalnim interesima i svoju bih pažnju i aktivnosti usmjerio ka rješavanju stvarnih, egzistencijalnih pitanja svih građana BiH, primarno fokusiranih ka rješavanju problema nezaposlenosti u BiH.

VIJESTI.BA: Sami ste često isticali da promjene dolaze onda kada shvatimo da je vlast, ali i odgovornost za bolje sutra, u našim rukama, dakle u rukama običnih građana. Jesmo li pokazali tu odgovornost na proteklim izborima?

MARJANOVIĆ: Svi oni koji su izašli na izbore i koji su svojim glasom odlučili da direktno učestvuju u političkom i ekonomskom  usmjeravanju ove države u naredne četiri godine pokazali su svoju odgovornost. Oni su obavili svoju građansku dužnost. Sada im je neophodno pojasniti da im ta „dužnost“ donosi i prava da jasno i glasno odobravaju ili kritikuju poteze ljudi za koje su glasali ili onih koje nisu željeli zaokružiti. Znam da ovo  zvuči kao oni što mi Bosanci, a i Hercegovci često opisujemo kao „pametovanje“, ali konačno moramo shvatiti da je naše najveće političko bogatstvo naš glas na izborima.

Tim oruđem ne samo da postavljam one koji se kandidiraju, nego tim oruđem im jasno poručujemo vi ste tu zbog nas – ako dobro budete radili svoj posao imate našu podršku, ali ako „zabrljate“ znajte da ćete trpiti posljedice. Svi oni koji su propustili da izađu na izbore, jednostavno su sebi djelomično uskratili to pravo, barem u onom dijelu odabira ljudi koji bi trebali da vode ovu državu. No, nije kasno da se ukoljuče u ono što se zovu „demokratski procesi“ jer demokratija, barem tako kažu, nije jednodnevna epizoda nego cjelogodišnja serija.

Evo odmah prve prilike za takvo djelovanje – donošenje budžeta za 2015. godinu Svatko od nas, kroz različite kampanje, ima mogućnost, pravo ali i obavezu da sudjeluje analizi, ali i kreiranju, budžeta općina, kantona, entiteta i država za narednu godinu. Ovo je jednostavno najbolja prilika da dokažemo da demokratija ne traje samo onih 24 sata nakon predizborne šutnje, ali i da odmah testiramo ljude koje smo odabrali, te da provjerimo da li će se držati svih onih lijepih i manje lijepih obećanja iz predizbornog perioda.

VIJESTI.BA: Imajući u vidu dešavanja nakon izbora, očekujete li brzo uspostavljanje vlasti na svim nivoima? Hoće li nam se ponoviti 2010. godina ili će u ovom mandatu izabrani političari biti odgovorniji?

MARJANOVIĆ: Na ovo pitanje, bez magične kristalne kugle, Vam ne bih mogao odgovoriti. Šalu na stranu, proteklih par dana smo svi svjedoci velikoga broja pregovora, dogovora, potpisa, inicijativa što ukazuje da se pojedincima uistinu žuri sa konstituiranjem vlasti. No, plašim se da se u brzini ne naprave i neki pogrešni koraci.

U pojedinim slučajevima mi ti „dogovori“ više liče na aktivnosti kojima se netko želi uključiti/isključiti iz vlasti, nego na usaglašavanje stavova o konkretnim budućim potezima. Od srca se nadam da griješim i da će me već prvi potezi nove vlasti demantirati te da je pred nama preiod oporavka i blagostanja. S druge strane, mislim da ne morate biti briljantan politički um pa da shvatite da se situacija iz 2010. godine  jednostavno ne smije ponoviti.

Ono što moramo shvatiti jeste i da  međunarodna zajednica kroz pojedine inicijative jasno daje „mrkvu na štapu“, koju će, ako „novoizabrani“ za njom ne posegnu, pretvoriti samo u štap, a svi dobro znamo iz djetinjstva upotrebnu vrijednost samoga štapa, zar ne? Dakle, da li će novoizabrani političari biti odgovorniji, to ne znam, nadam se da hoće, ali da li narod od njih to očekuje to sam siguran. U proteklom periodu je bilo više manjih ili većih februarskih, martovskih i svih drugih „upozorenja“.

Nadam se da su budući zastupnici, ministri, ali i oni iz sjene, svjesni stare mudrost „pametnom je i išaret dosta“. No, vidjet ćemo, vidjet ćemo.

VIJESTI.BA: Šta mislite o vertikalnom modelu konstituisanja vlasti? Je li on moguć u BiH? Šta su njegove prednosti, a šta nedostaci?

MARJANOVIĆ: Jedan od osnovnih modela u protekle  četiri godine u funkcioniranju vlasti jeste bilo: „mi bi to uradili ali zbog onih „gore ili dole“, koji uzgred nisu iz naše političke opcije mi to ne možemo“ Ruke su nam svezane“. Druga dosadašnja najomiljenija fraza naših političara, pored „vezanja ruku“ jeste i „žao mi je ali to nije u mojoj nadležnosti“. Svaka povezana vertikala bi trebala olakšati funkcioniranje vlasti, ako ništa ona bi trebala da onemogući skrivanje iza nekoga drugoga kada se ne ostvare obećanja iz predizbornih dana.

No, mislim da rezultati izbora, ali i politički model BiH, ne idu u prilog kreiranju neupitnih vertikala, odakle god krenuli, s vrha ili iz baze…  Postoji jedan model koji može izuzetno dobro funkcionirati . Taj model je model odgovornosti za nivo vlasti na koji je netko izabran.  Dobro znam koga sam zaokružio na sva četiri nivoa vlasti za koja sam mogao glasati  a sada su mi upravo ti ljudi najodgovorniji za sve ono što se odvija u njihovom krugu djelovanja, a posebno za uspostavljanje skupštinskih većina. Od onih koje sam birao  očekujem pojedinačnu odgovornost i izgovori tipa „eto mi smo htjeli ali stranka nije bila za to“ kada ste izabrani na nekoj poziciji jednostavno neće piti vode, barem ne za mene.

VIJESTI.BA: Kako prognozirate da će se rasplasti postizborno klupko na državnom nivou? Ko će činiti vlast?

MARJANOVIĆ: Isto pitanje mi je postavljeno par dana nakon izbora i moj se stav nije nimalo promijenio: stranke desnoga centra su pobjedile. To su mahom stranke koje su prije par mjeseci potpisale ugovore o suradnji. Dakle SDS, SDA, HDZ, HDZ1990, PDP uz pomoć manjih stranaka iste orjentacije bez problema (po broju mandata) bi mogle da formiraju državnu vlast. Štaviše, ne da bi mogle već se na osnovu potpisanih dokumenata to i očekuje od njih (da ne kažem morale bi).

Stoga ne vidim logičan razlog da se to i ne desi! E sad druga je stvar što kod nas politika i logika često ne idu zajedno, pa s obzirom da bi logičan odgovor na Vaše pitanje u BiH mogao biti netačan, dozvolite mi da pretpostavim da ćemo na državnom nivou opet imati politički-programsko (desno-lijevo) nelogično rješenje.

VIJESTI.BA: Jedan ste od osnivača Demokratske fronte, koju ste napustili prije izborne kampanje. Kako gledate na činjenicu da će upravo ova stranka zajedno sa HDZ BiH i SDA, nacionalnim strankama, formirati vlast u Federaciji BiH? Definitivno je da DF u toj koaliciji nije prirodni partner?

MARJANOVIĆ: Demokratska fronta je mlada stranka koja je na ovim izborima osvojila značajan broj glasova. Ipak, mogla je i morala mnogo bolje. Nažalost njeni inicijalni ekonomski, obrazovni, zdravstveni i socijalni i drugi programi nisu bili jasno prezentirani glasačima, tako da je očekivani, mnogo bolji rezultat na kraju ipak izostao. Trenutne političke intencije rukovodstva DFa koje su neki opisali kao „utrčavanje u vlast“ po meni nisu dobre ni za stranku, ali ni za lijevi politički blok u BiH. Štaviše, imam osjećaj da se ovim potezima DF udaljava od lijeve opcije.

Za stranku koja još uvijek strukturno i kadrovski nije na svom vrhuncu, te stranku koja se deklarira kao lijeva a koja nije osvojila toliko glasova da mora pokrenuti formiranje vlasti (ne zaboravite DF je treća stranka u federaciji iza SDA i SBB koje su po svojoj vokaciji, programima i stavovima mnogo bliže nego SDAu nego DF) ulazak u koaliciju sa SDA i HDZom jednostavnom ne može biti dobar. Tačnije DF je, osim možda u Kantonu Sarajevo, imao svako pravo da ostane u opoziciji i u naredne četiri godine kako bi se isprofilirala u vodeću i jaku stranku lijevoga usmjerenja.

Opravdanja tipa, nisu naši glasači glasali za nas da bi bili opozicija jednostavno ne piju vode kako zbog broja tog glasača, tako i zbog pitanja koje se može nametnutu a može glasiti da li su glasači DF glasali za DF da bi utrčao u koalicije sa strankama koje vladaju ovim prostorima već 20-ak godina, zar ne? No ovaj model političkoga razmišljanja rukovodećih struktura DFa mogao se vidjeti već u pojedinim predizbornim potezima i zvanično/nezvaničnim koaliranjima.

To je model koji možda može i dati rezultate ali sa kojim se ne slažem. No, za dobro svih nas, nadam se da će, ako dođe do zvaničnog formiranja vlasti, pojedinci iz DFa koji budu u njoj zastupljeni, uspjeti realizirati barem dio od onih dobro napisanih polaznih programa ove stranke. Želim im puno sreće u tome!

VIJESTI.BA: Održana je konstituirajuća sjednica Skupštine KS, no, definisane većine nema. Naša stranka prekinula je pregovore sa DF, nakon što se ova politička partija odlučila za partnerstvo sa SDA. Kakva su Vaša očekivanja i predviđanja za vlast u KS? 

MARJANOVIĆ: Kako sam već rekao, jedino je u Kantonu Sarajevo Demokratska fronta, na osnovu izbornih rezultata, imala obavezu da se intenzivno uključi u formiranje vlasti. Ipak, okvirni sporazum koji su potpisali sa SDA na svim nivoima vlasti je ograničio mogućnosti kantonalnih predstavnika DFa po pitanju izbora partnera, tako da je bilo očekivano da će se Naša stranka, koja je više puta jasno rekla da neće ići sa, kako oni kažu „ovakvom SDA“, povući iz tih pregovora.

Kako sada stvari stoje, a i na osnovu dosadašnjih iskustava iz Kantona Sarajevo, realno je očekivati da će SDA, DF i još jedna manje zastupljena stranka, ili pojedini zastupnici kreirati novu skupštinsku većinu i vladu u kojoj će ipak dominirati kadrovi pobjedničke stranke u Kantonu Sarajevo a na zastupnicima i ministrima stranaka partnera posebno ako to bude DF biti će veliki teret da ispune svoje programske ciljeve. Šta god da se desi, pred budućom vladom su veliki izazovi u skoro svim segmentima.

Posebno ću se osvrnuti na sektor obrazovanja u kojem se, ako dođe do ukidanja Federalnoga ministarstva a neformiranja značajnije državne strukture, stvara veliki prostor djelovanja u pravcu započetih reformi, izmjena zakona, uvođenja mature za srednjoškolce, reguliranja upisne politike na svim univerzitetima u KS itd. Prvi test novih vlasti, posebno iz ove oblasti biti će budžet za 2015. godinu i već na osnovu toga će se moći procijeniti intencije nove vlasti, ali i opzicije, u Kantonu Sarajevo. Stoga, kako već rekoh, donošenje budžeta je možda i bitniji ispit demokratije na ovim prostorima nego sami izbori.

VIJESTI.BA: Neizostavno je da Vas pitamo o Vašem budućem političkom radu. Planirate li se ponovo angažovati u nekoj političkoj partiji? Tokom izborne kampanje pojavili su se i navodi da bi to mogla biti HDZ 1990? Da li je u opciji i neka nova politička opcija?

MARJANOVIĆ: Mnogo toga sam u proteklih par mjeseci čuo o sebi. Bilo je zanimljivo čuti da sam nekada bio član SDA, pa da sam se nakon DFa „prodao“ u SDPu ili HDZu1990 za neku fotelju ili ambasadorsku poziciju, te da pregovaram sa Našom strankom i još nekim drugim strankama, kako lijeve, tako i desne orjentacije. Istina je pomalo dosadna, nezanimljiva pa je zato možda i bilo drugačijih interpretacija. Naime: jedina stranka u kojoj sam bio je Demokratska fronta, napustio sam je i nemam namjeru da pristupim nekoj od danas postojećih stranaka.

S druge strane imam namjeru da ostanem politički aktivan i da jasno i glasno iznosim svoje stavove o svemu, ne samo o politici. Posebno me i dalje zanima proces transformacije obrazovnoga sistema u Bosni i Hercegovini, jer ako izostanu pozitivni pomaci u tom pravcu ne piše se dobro našoj djeci, ali ni svim budućim generacijama. Stoga ću u toj oblasti, onoliko koliko mi moji kapaciteti dozvoljavaju, uvijek biti politički angažiran.

Na kraju nova politička opcija je budućnost od koje se ne treba bježati, ali mislim da bi se trebalo ozbiljno razmisliti o novom konceptu, pokretu koji bi objedinio sve poznate ali i nove pozitivne ideje, posebno one lijeve i centralne, koji bi mog(r)ao da pruži novi model vođenaj ove zemlje zasnovan na efikasnosti, rezultatim i odgovornosti za svoj rad. U svakom slučaju vidjet ćemo šta donosi sutra.

VIJESTI.BA: Za kraj, čestitamo Vam na uspjehu. U knjizi iz forenzičke genetike “Forensic DNA Applications”, čiji su urednici priznati hrvatski naučnik Dragan Primorac i američki profesor Moses Schanfield, potpisujete dva važna poglavlja. O kakvoj knjizi se radi, šta konkretno tematizuje? Koliko će biti značajna za stručnjake i studente u BiH?

MARJANOVIĆ: Hajde da na kraju malo prozborimo i o znanosti. Forenzična genetika je znanstvena disciplina u kojoj se skoro svakodnevno dešavaju značajne promjene i koja svojom dinamikom jednostavno tjera eksperte iz ove oblasti da stalno „čitaju“ ali i „pišu“. Ova knjiga je skupila sve ono što je do februara 2014. godine bilo aktualno, ali je već ostavila prostora da u 2016 . godini, a možda i ranije, se započne sa njenim proširivanjem  u različitim oblastima. Kao u svim sferama života i društva, tako i u znanosti, najbitnija značajka 21. stoljeća jeste ostati u utrci i ostati aktualan.

Stoga ovom knjigom upravo ispunjavamo taj cilj, sumiramo ono što već znamo i pripremamo se za nove izazove. Vjerujem da će studenti, advokati, forenzični genetičari, tužitelji, sudije, policajci i svi oni koje forenzična genetika makar i površno zanima u ovoj knjizi moći pronaći dovoljno zanimljivih i korisnih informacija. No, kako smo rekli i na samoj promociji, ovo nije kraj – idemo dalje!

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)