Cirkularna ekonomija: Inovativni način za postizanje ekonomskog rasta

Europska komisija bi ovog mjeseca trebala predložiti set mjera koje bi Europsku uniju trebale potaknuti da postane tzv. cirkularna ekonomija, odnosno ekonomija koja svoje proizvode koristi na što je moguće održiviji način.

Cirkularna ekonomija je socio-ekonomski sistem koji respektuje okoliš time što dio prirodnih resursa, odnosno obrađenih sirovina, reciklira.

Ona predstavlja šansu da se zemlje članice EU okrenu višim ekološkim standardima i time smanje utjecaj ekonomskih aktivnosti na neodrživo izrabljivanje prirodnih resursa te na ispuštanje ugljičnog dioksida u atmosferu.

Šta je cirkularna ekonomija?

Cirkularna ekonomija bi imala zadatak da se bavi već postojećim otpadom, tako što selekcijom i reciklažom istog izdvaja one komponente koje su upotrebljive odnosno neupotrebljive, te kao takve treba i da budu tretirane. Takođe, bi se trebala baviti odbačenim otpadom koji predstavlja resurs i obnovljivi izvor energije. Na ovaj način bi se regulisalo pitanje okoliša, otvaranje novih radnih mjesta, kroz implementaciju novih i savremenih tehnologija, što bi trebalo da smanji stopu nezaposlenosti.

Prevencija stvaranja otpada i njegove ponovne upotrebe, prema procjenama stručnjaka EU-a, može donijeti neto uštedu za EU biznise i do 600 milijardi eura, a uz sve to i smanjenje emisije stakleničkih gasova.

Tomislav Grizelj, direktor kompanije Grizelj iz Sarajeva i poduzetnik koji je već dugo u oblasti ekološkog zbrinjavanja otpada, ističe da u smislu alternativnih opcija rješavanja društvene i ekološke krize s kojom se kao civilizacija suočavamo, ovaj model možemo shvatiti kao snažno reformistički u tehničko-tehnološkom smislu pokušaja smanjivanja protoka materijala i energije u ekonomiji.

Oni su razvili i program ENERGETISGT kojim se ostvaruje povećanje energije uz racionalno smanjenje utroška energenta i manju emisiju stakleničkih gasova.

O tome gdje se u kontekstu cirkularne ekonomije nalazi BiH pokazuje podatak da kada je u pitanju stope recikliranja značajno zaostajemo te da se nalazimo tek na oko desetinu prosjeka EU28 (podatak iz 2012.).

Ekološki porezi u BiH su veći od ostalih zemalja EU po svojem udjelu u ukupnim porezima i socijalnim davanjima a podsticaji za korištenje OIE/EE su premali.

”Iako ne raspolažemo preciznim pokazateljima koji bi nam osvijetlili što se zbiva s javnom nabavom po pitanju efikasnosti korištenja resursa, već letimični pogled na najvažnijih hiljadu predmeta javne nabave pokazuje da se radi o proizvodima visokog energetskog intenziteta. Naime, među prvih pet predmeta su: građevinski radovi, usluge tehničkog projektiranja, električna energija, radovi na izgradnji cjevovoda, komunikacijskih i energetskih vodova te građevinski radovi, radovi na izgradnji temelja i radovi na izgradnji površinskog sloja autocesta…”, ističe Grizelj.

PEPEO KOJI BACAMO MOGLI BU KORISTITI ZA IZRADU IVIČNJAKA, NASPIPANJE AUTOPUTEVA

Kao primjer neiskorištavanja otpada navodi pitanje pepela koji nastaje u termoelektranama u Tuzli, Kaknju, Zenici i ostalim termo postrojenjima, a koji se sada baca iako bi se mogao odlično upotrijebiti u proizvodnji građevinskih proizvoda kao što su ivičnjaci.

”Otpad je nešto na čemu svi ljudi u svijetu zarađuju jedino smo mi u Bosni toliko bogati da nama to ne treba”, opisuje on jednostvano odnos građana BiH prema reciklaži i iskorištavanju otpada.

“Popeo bi se također mogao koristiti kao nasipni materijal za autoputeve, da ne pravite nove kamenolome, da ne sječete šume.  Taj peopeo može se koristiti u kompletnoj građevinskoj galenteriji. Od njega se mogu izgrađivati i trotoari, betonske cijevi i dr. Mogućnosti za njegovo korištenje su brojne”, kaže on za Akta.ba.

Napominje da je već slao pismo nadležnima u kojem predlaže donošenje uredbe kojom bi se u Federaciji reguliralo iskorištavanje pepela iz termoelektrana a  time bi se obuhvatio i ostali otpad kao što su šljaka, troska…

Ovo je samo jedan od primjera kako se otpad može koristiti za proizvodnju drugih proizvoda te da bi bilo potrebno što više razvijati svijet ljudi o tome.

POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI

U zemlji koja ima veliki broj nezaposlenih ovo bi moglo povećati zapošljavanje. Prema procjenama EU do 2020. godine ovaj model bi trebao otvoriti 400. 000 novih radnih mjesta, što je u kontekstu stope nezaposlenosti impozantna cifra.

Grizelj kaže da je ovo nije samo ekonomski program nego i socijalni. Ovo je sinergija više programa-ekoloških, ekonomskih, energetskih i svi ostalih koji moraju biti implementriani da bi bili kompatibilni. Ne smijete ugroziti ni niti zrak, niti vodu, niti ekonomiju da dobijete ono što se zove profit, objašnjava on.

Zbog toga je cirkularna ekonomija stvar cijelog društva.

”Sve u svemu, u smislu šanse koja se nudi, naznake ovog prijedloga cirkularne ekonomije od strane Europske komisije ne djeluju loše – iako moramo paziti da se EU ne nađe u situaciji kada svi skupa smanjenim intenzitetom izrabljujemo majku Zemlju, a da još uvijek nismo riješili problem zaposlenosti odnosno visoke nezaposlenosti, nejednakosti i ostalih socijalnih problema. Bilo kako bilo, ovu šansu i u BiH trebamo objeručke prihvatiti”, navodi naš sugovornik.

Grizelj napominje da moramo imati u vidu da ovakav model cirkularne ekonomije može biti savršeno komplementaran s raznim rješenjima pa tako i s novim, globalno unificiranim tipom kapitalizma kakav bi mogao nastati ako međudržavni sporazumi kao što su TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo), CETA (Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između EU i Kanade) ili, pak, TISA (Sporazum o trgovini uslugama) budu potpisani.

Što se naše zemlje tiče ona unutar modela ekonomskog rasta nije izgradila socio-ekonomsku strukturu koja bi osigurala rast realnog BDP-a na dugi rok, već se on, u periodu prošlog desetljeća, održavao inozemnim zaduživanjem te financiranjem domaće neproduktivne potrošnje. Socio-ekonomski model koji je nastao u sebi je nekonzistentan i pokazalo se, duboko ovisan o priljevu kapitala izvana te o klijentelističkim vezama iznutra. Na taj način kaskamo i pri izgradnji jedne naprednije ekonomije kojoj bi imanentni bili principi cirkularnosti koje će poticati Europska komisija, navodi on.

Akta.ba

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close