Borivoje SIMIĆ: Potrošnja u BiH suspregnuta do krajnjih granica
Piše: Borivoje SIMIĆ
Da je finansijska situacija u kojoj se nalazi većina građana u BiH jako loša, ponajbolje su oslikali upravo objavljeni podaci o kartičarskom poslovanju u BiH.
Podaci Centralne banke BiH jasno pokazuju da je ekonomski prošla godina bila izuzetno teška i da su duge godine ekonomske krize iscrpile građanstvo koje očito sve manje novca ima za potrošnju.
Zemlja koja je prema procjenama MMF-a imala ekonomski rast od svega 0,7 posto (procjene MMF-a), imala kreditni rast od svega 1 posto (mada nešto veći u sektoru stanovništva) očigledno ne može generirati značajniju potrošnju svojih građana.
Potrošnja je suspregnuta do krajnjih granica i čini se doživljava svoju kulminaciju.
Šta nam to otkrivaju podaci o kartičarskom poslovanju?
Otkrivaju frapantan podatak da je u BiH lani bilo u opticaju 1.93 miliona kartica ili čak 43.213 kartica više nego godinu dana ranije.
Kartičarstvo sve više uplovljava u živote građana, a i banke se trude da privuku što više klijenata povećavajući dostupnost bankomata i POS uređaja.
No, uprkos tome što je broj kartica povećan, ukupna vrijednost transakcija realizovanih upotrebom kartica u zemlji i inostranstvu u prošloj godini je smanjena.
Ukupna vrijednost transakcija iznosila je prošle godine 7,17 mlrd KM i manja je za 7,5 miliona KM u odnosu na godinu ranije.
Da je potrošnja u padu govori i indikator prosječnog godišnjeg prometa po kartici.
Iako je povećanje broja kartica imalo uticaja na ovaj pokazatelj, evidentno je da su građani BiH štedljivi kada troše novac.
Prosječan godišnji promet po jednoj kartici je u 2014. godini iznosio 3.713 KM i za 89 KM ja manji u odnosu na 2013. godinu, kada je iznosio 3.802 konvertibilne marke.
Suspregnutost potrošnje posebno je vidljiva kad je riječ o inostranstvu.
Bosanskohercegovački građani su, naime, preko kartica izdatih u našoj zemlji, podigli prošle godine gotovog novca ili kupili roba i usluga u inostranstvu za 68,7 miliona KM manje nego godinu ranije.
Relizacija u prošloj godini bila 374,8 mil. KM, a u 2013. godini 443,6 KM.
Ovi podaci, dakle, nedvosmisleno potvrđuju iznesenu tvrdnju da su finansijska salda građana BiH dobrano otanjila.
Potrošnja je glavni generator ekonomskog rasta, ali da bi ona rasla potrebno je da pozitivan trend bilježe drugi makroekonomski indikatori, kao što su povećanje industrijske proizvodnje, izvoza, povećanje zaposlenosti, rast plata, i u konačnici povećanje realnog BDP-a.
Svi ovi indikatori, međutim, ne bilježe u BiH zamah koji bi obezbijedio da građani osjete poboljšanje životnog standarda.
Statistički pokazatelji Eurostata, a i druga relaventna istraživanja pokazuju zapravo da je BiH na samom evropskom dnu po individualnoj potrošnji i životnom standardu stanovništva.
Da bi se potakla potrošnja i podigao životni standard treba nam robusniji ekionomski rast, barem onaj od 5 posto.
indikator.ba
