Amir Sakić: BiH je “zapljusnuta” talasom halal turizma
Amir Sakić, direktor Agencije za halal certificiranje za portal halalmagazin.com govori o uvjetima koje ‘halal kompanije’ moraju ispuniti, certificiranju brze hrane, certificiranju usluga, halal turizmu u BiH, te o SAHAFF Forumu i sajmu.
Možete li za javnost ukratko objasniti na kojem principu radi Agencija za certificiranje halal kvalitete, ko je osnivač Agencije, šta reguliše, i kako obezbjeđuje halal standard?
– Agencija je osnovana 2006. godine s primarnim ciljem da se domaćim konzumentima osigura mogućnost korištenja sigurnih i provjerenih halal proizvoda. Radi podsjećanja, u to vrijeme na tržištu Bosne i Hercegovine imali smo određeni broj proizvoda sa halal deklaracijama čiju validnost niko nije mogao potvrditi, a laboratorijskim analizama utvrđeno je da pojedini proizvodi u svom sastavu imaju nedeklarisane sastojke svinjskog porijekla. Istovremeno, postojao je i veliki interes domaćih kompanija za uspostavljanje sistema certificiranja koji bi omogućio da se halal certificirani proizvodi mogu izvoziti na druga tržišta. Ovo su bili osnovni razlozi Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini donese odluku o osnivanju Agencije za certificiranje halal kvalitete koja je ovlaštena da uspostavi sistem neovisnog ocjenjivanja i potvrđivanja halal statusa proizvoda i usluga.
Shodno međunarodnim normama i najboljim svjetskim praksama i iskustvima, izgrađen je sistem halal certificiranja koji je kompatibilan sa ISO standardizacijom i stoga jednostavan za primjenu u uređenim industrijskim pogonima. Uvjeti i način halal certificiranja objedinjeni su u jedan dokumenat, Halal standard koji je registriran kod Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine.
Koji su posebni zahtjevi koje jedna kompanija mora ispuniti da bi bila halal certificirana?
– Halal standard utvrđuje šta je halal – dozvoljeno, a šta haram – zabranjeno, te kako se kontrolira primjena ovih zahtjeva u proizvodnji. Standard ujedno definira da kompanija mora biti registrirana, poslovati u skladu sa zakonskim propisima, te imati uspostavljen sistem osiguranja higijenske i zdravstvene ispravnosti svojih proizvoda i upravljanja kvalitetom. Bez ispunjenja ovih preduvjeta nije moguće započeti proces halal certificiranja. Posebni zahtjevi za halal certificiranje su jasna opredijeljenost vlasnika i rukovodstva kompanije da su spremni poduzeti sve neophodne mjere kako bi ispunili zahtjeve halala. U najkraćem, kompanija prvenstveno mora educirati svoje zaposlenike da znaju šta je halal i koje se mjere moraju poduzimati u procesu proizvodnje. Potom se moraju provjeriti i kontinuirano pratiti sve ulazne sirovine i osigurati da u procesu proizvodnje ne dođe do oharamljenja proizvoda.
Na naš portal došlo je dosta pitanja na temu halal standarda, ljudima nije baš sve kristalno jasno. Recimo, kako to da hrenovke, koje su dokazano nezdrave imaju halal certifikat, da li osoba koja kolje životinju samo izgovori Bismillu, ili se obavi namaz i da li ta osoba redovno obavlja namaz i sl.? Kako komentarišete ovo i kako regulišete i osiguravate ove stvari?
– Možemo se složiti da dio javnosti nema jasne informacije o tome šta je sve halal. Mi u Agenciji smo potpuno svjesni da je edukacija i informiranje never-ending proces, odnosno da uvijek postoji potreba da se javnost ili pojedine skupine dodatno informiraju o halalu. Međutim, nije samo halal nepoznanica. Mi živimo u vremenu konzumerizma, brze hrane, loših životnih navika i često površnog i nekritičkog sagledavanja činjenica. Otuda smo u našoj svakodnevici prihvatili različite navike i proizvode koje ne poznajemo dovoljno ili oko kojih postoje podijeljenja mišljenja. U tu kategoriju možemo pored navedenog, svrstati brojne proizvode iz kategorije fast-food, junk-food ili brze hrane kako se obično kod nas naziva.
Islam pridaje važnost ne samo hrani, već i načinu njezina konzumiranja. Za potpuno razumijevanje ove problematike potrebno je imati u vidu zajedničke principe halal hrane i ishrane. Halal hrana mora biti dozvoljenog porijekla, da bude korisna i neškodljiva, ali se ona mora konzumirati umjereno, raznovrsno i bez pretjerivanja, odnosno prejedanja. I najkorisnija hrana može biti štetna za organizam ako se konzumira u pretjeranim količinama. S druge strane, manje kvalitetna hrana ili kako ste vi rekli “dokazano nezdrava“ neće biti štetna za organizam ako se konzumira umjereno. Onima koji se bave dijetetikom i nutricionizmom dobro je poznata Paracelzusova izreka da „ništa nije otrov i sve je otrov u zavisnosti od količine u kojoj se koristi“.
Ako govorimo o zdravstvenoj ispravnosti moram kazati da svaka zemlja u Evropi ima nacionalnu Agenciju za sigurnost hrane koja je nadležna da zabrani ili povuče iz upotrebe određene prehrambene proizvode ukoliko su dokazano nezdravi ili štetni za bilo koju kategoriju konzumenata. Proizvodi koje ste spomenuli nisu nigdje navedeni kao zdravstveno neispravni, pa prema tome mogu biti halal ako su proizvedeni od halal sastojaka. Istovremeno, mora se stalno podsjećati ne potrebu izbalansirane i kvalitetne ishrane.
Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja moramo primijetiti da se s vremena na vrijeme u javnosti pojave različite dileme, poput navedene o uvjetovanosti halal klanja obavljanjem namaza ili ispunjavanjem drugih vjerskih propisa. Agencija ne osporava niti umanjuje važnost primjene bilo kojeg vjerskog propisa, ali se u ovom slučaju radi o isforsiranoj dilemi koja bespotrebno unosi zabunu u javnost. Ovo je pitanje o kojem se treba raspravljati u usko stručnim krugovima. Mi primjenjujemo odredbe zvaničnih autoriteta u oblasti šerijatskog prava poput Vijeća za fetve IZ u BiH i Islamske akadenije za fikh OIC-a. Halal standard na osnovu kojeg Agencija dodjeljuje Halal certifikate je jedinstveni standard za zemlje Organizacije islamske saradnje.
Da li Agencija ima sektor za odnose sa javnošću koji su u direktnom kontaktu sa potrošačima koju su nekoj od mogućih dilema?
– Od svog osnivanja Agencija ima sektor za odnose sa javnošću i stalno je dostupna za bilo kakvu vrstu upita. Vrata Agencije su otvorena za direktne posjete, a potrošači nas mogu kontaktirati telefonom ili mailom. Ostavljena je dodatna mogućnost čak i za anonimne kontakte putem kontakt forme na našoj internet stranici.
Kakvo je interesovanje bh.kompanija za halal certificiranje? Doima li im se osiguravanje ovog nivoa sigurnosti, higijene i kvalitete prezahtjevno?
– Interes kompanija u Bosni i Hercegovini za halal certificiranje je gotovo nepromijenjen u proteklim godinama o čemu svjedoči i broj certificranh kompanija. Od šest kompanija u 2006. godini taj broj je narastao na 55 do današnjeg dana. Naša iskustva govore da dobro ustrojene kompanije u kojima funkcionira sistem upravljanja kvalitetom nemaju problema sa primjenom halal zahtjeva. Istovremeno, svjedoci smo da u poslu ima poteškoća. Oni koji su u poslu znaju koliko znače kvalitetni kadrovi, dobra i funkcionalna organizacija posla, kvalitetna postrojenja, dostupna adekvatna sirovina i tako dalje.
U posljednje vrijeme je nešto laganijim koracima počelo i halal certificiranje usluga, pa tu imamo halal restorane, hotele… Kako napreduje taj vid certificiranja?
– Dobro ste primijetili da certificiranje usluga ide laganijim tempom. Agencija u biti i ne može diktirati kojom brzinom će se razvijati određeni segment halal industrije. Odluku o certificiranju prvo mora donijeti rukovodstvo kompanije, a tek nakon toga Agencija može obaviti provjere i potvrditi da li su zahtjevi ispunjeni. Tempo certificiranja halal usluga govori nam da je potrebno uraditi još puno posla na podizanju svijesti o potrebi za halal uslugama. Pri tome, moramo istaknuti da se u ovom sektoru u Bosni i Hercegovini općenito jako malo uradilo na implementiranju različitih standarda upravljanja kvalitetom i da je cijela oblast pred velikim izazovom. Jako mali broj hotela i restorana u BiH ima implementiran HACCP standard dok je to zakonska obaveza u zemljama EU kao i u zemljama okruženja.
Ranije ste u svojim istupima naglašavali potencijale razvoja halal turizma. Kako stoje stvari kod nas u ovom trenutku kada je ovaj vid turizma u pitanju?
– Halal turizam u svijetu je velikoj ekspanziji i Bosna i Hercegovina je zapljusnuta tim talasom. Potencijal je prisutan i turistički radnici već bilježe dobre rezultate. Dovoljno je prošetati gradom ili posjetiti neke od prirodnih i kulturno-historijskih znamenitosti i uvjeriti se da je veliki broj halal turista koji posjećuju BiH. Ono što se nije značajno promijenilo je dojam da se sve odvija stihijski i kampanjski. Razlozi su nepostojanje strategije i planova, a uzroci su u nemogućnosti da se ostvari sinergijsko djelovanje svih aktera kojih se ovo tiče. Izdvajanja nadležnih institucija su više nego simbolična i nedostatna za razvijanje ozbiljnih aktivnosti. Neophodno je izraditi posebnu strategiju za razvoj halal turizma u BiH.
Jedan ste od organizatora SAHAF-a. Možete li nam objasniti razliku između sajamskog i forumskog dijela, šta će koji sadržavati i koliko izlagača očekujete?
– Sarajevo Halal Forum i Sajam jedinstvena je godišnja smotra halal industrije u jugoistočnoj Evropi. SAHAFF – SAJAM je izložba, smotra proizvođača koja ima za cilj da poveže lokalne i inostrane proizvođače, kupce i distributere i omogući neposredni kontakt proizvođača sa konzumentima.
SAHAFF – FORUM je skup konferencijskog tipa čija je namjena da predstavi i promovira dostignuća, trendove i perspektive halal industrije u svijetu. Na ovom i sličnim skupovima povezuju se dostignuća akademske i poslovne zajednice i predstavljaju se javnosti.
Sajam će trajati tri dana i očekujemo da će u sajamskom prostoru u Skenderiji svoje proizvode i usluge predstaviti većina najznačajnijih kompanija iz regiona.
Gostuju li naši halal proizvođači na halal sajmovima van naše zemlje, odnosno da li je Agencija posebno angažirana u tom smislu?
– Agencija kontinuirano obavještava javnost i kompanije o svim začajnijim halal skupovima u svijetu, bilo da se radi o sajmovima ili o konferencijama. Kad god jedna ili više kompanija iskaže interes za odlazak na sajam da izlaže ili samo da posjeti, Agencija u skladu sa svojim mogućnostima pruža podršku. U proteklim godinama naše halal certificirane kompanije i proizvodi su organizirano promovirani diljem svijeta od Njemačke, Francuske, Belgije, Holandije u Evropi do Emirata, Saudijske Arabije, Turske, Irana, Egipta, Malezije, Indonezije, Bruneja, Kine, Pakistana, SAD-a i drugih zemalja.
