LifestyleZdravlje

Broj gojaznih adolescenata i dalje u porastu širom evropske regije

Novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), danas predstavljen na Evropskom kongresu o gojaznosti u Portugalu, otkriva da broj gojaznih adolescenata nastavlja da raste u mnogim zemljama širom evropske regije WHO.

Regionalna direktorica WHO za Evropu Zsuzsanna Jakab ocjenjuje da se, uprkos stalnim naporima u borbi protiv gojaznosti, procjenjuje da jedno od troje adolescenta ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je gojazno u Evropi, sa najvišim stopama na jugu evropskih i mediteranskih zemalja.

– Ono što posebno zabrinjava je da je epidemija u porastu u zemljama istočne Evrope, gdje su ranije stope bile niže – ustvrdila je ona.

Smatra da je ambiciozna akcija politike potrebna da bi došli do cilja održivog razvoja i zaustavljanja porasta gojaznosti u djetinjstvu. Vlade, kazala je, moraju fokusirati napore i razbiti taj štetan ciklus od djetinjstva ka adolescenciji i kasnije.

Gojaznost u djetinjstvu se smatra jednim od najozbiljnijih izazova javnog zdravlja 21. stoljeća. Gojazna djeca imaju veći rizik od dijabetesa tipa 2, astme, poteškoća spavanja, mišićno-koštanih problema i budućih kardiovaskularnih bolesti, kao i sa izostancima iz škole, psihološkim problemima i društvenom izolacijom.

Menadžer programa za ishranu, fizičku aktivnost i gojaznost u regionalnom uredu WHO za Evropu Joao Breda naglašava da sve to ima ozbiljne posljedice koje sežu daleko u budućnost.

– Većina mladih ljudi neće prevazići gojaznost: oko četiri od pet adolescenata koji postanu gojazni će i dalje imati problema sa težinom u odrasloj dobi. Kao takvi, oni nose povećani rizik za loše zdravlje, stigmu i diskriminaciju. Osim toga, hronična priroda gojaznosti može ograničiti društvenu mobilnost i pomoći održanju štetnog međugeneracijskog kruga siromaštva i lošeg zdravlja – istaknuo je.

U izvještaju se ističu i dalje prisutne nejednakosti u gojaznosti među mladima. U principu, mlađi adolescenati, dječaci i oni koji žive u porodici nižeg socio-ekonomskog položaja imaju veće šanse da budu gojazni. Ovi rezultati pokazuju da napori za promociju zdravlja i prevenciju bolesti usmjereni ka smanjenju dječije gojaznosti ne dosežu adekvatno do ove grupe stanovništva.

Intervencije i inicijative politika treba da su usmjerene ka visokorizičnim adolescentima u kontekstu porodice, škole i šire zajednice, te da daju prioritet politikama koje poboljšavaju pristup mladih ljudi zdravoj ishrani. Takođe su potrebni napori da se poboljšaju izgrađeni prostori tako da se fizička aktivnost ponovo uspostavi kao dio svakodnevnog života, saopćeno je iz WHO Ureda za BiH.

(FENA)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close