Brisel se ogradio od izjava Kolinde: BiH je naš partner, a radikalizam je prijetnja za sve
Portparolaka Evropske komisije Maja Kocijančić odgovorila je kako je Vijeće EU zaključcima iz juna ove godine potvrdilo da je sigurnost u zemljama zapadnog Balkana i borba protiv terorizma, radikalizacije i nasilnog ekstremizma u regiji jasni prioriteti za EU.
Kako kaže, angažman s našom zemljom dio je globalnih napora za sprječavanje radikalizacije i borbe protiv terorizma, a što je nedavno izjavila i visoka predstavnica Federica Mogherini na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU 8. septembra u Tallinnu.
“Unutrašnja sigurnost EU i sigurnost naših vanjskih partnera, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nikada nije bila tako usko povezana. Terorizam, nasilni ekstremizam i radikalizacija zajednička su prijetnja EU i naših partnera na zapadnom Balkanu”, rekla je Kocijančić za Klix.ba.
Ona je podsjetila da je u aprilu ove godine EU za BiH organizovala misiju na višem nivou o protuterorizmu i borbi protiv nasilnog ekstremizma. Kako kaže, to je bila važna i konkretna vježba za podršku i provjeru koraka koje je BiH poduzela u rješavanju tih pitanja.
Kao dio pojačane saradnje i obveza koje su bh. vlasti preuzele, Bosna i Hercegovina je, naprimjer, preuzela jačanje saradnje s Europolom i daljeg razvijanja učinkovitog pristupa sprečavanja nasilnog ekstremizma, a EU nastavlja pratiti napore i rezultate koji je postigla zemlja.
“Bosna i Hercegovina je stoga saradnica i partner u našim zajedničkim naporima. Šta više, EU pomaže BiH i ostalim partnerima u regiji u provedbi inicijative za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu (WBCTi), usvojene u decembru 2015. godine, a koja je postala ključni alat za koordinaciju”, rekla je Kocijančić.
Ona dodaje da Evropska unija podupire WBCTi s projektom od 3 miliona eura za poboljšanje koordinacije i saradnje u sprječavanju i borbi protiv nasilnog ekstremizma. Organizovane su akcije za poboljšanje otpornosti i podizanje svijesti o rizicima koji su svojstveni radikalizaciji i organizovane su obuke o borbi protiv nasilnog ekstremizma. Ovaj projekt funkcioniše u skladu s Mrežom svijesti o radikalizaciji (RAN) Evropske unije.
Potvrdila nam je da će u naredna 24 mjeseca biti izdvojeno 12 miliona eura za borbu protiv nasilnog ekstremizma i terorizma.
“Osim toga, čak i veći broj projekata koji se fokusiraju na ekonomsko, socijalno ili političko osnaživanje, kulturu i stvaranje novih radnih mjesta također doprinosi sprečavanju nasilnog ekstremizma. EU će nastaviti intenzivno sarađivati s BiH i drugim partnerima zapadnog Balkana te im nastavit pomagati u rješavanju potreba u tim važnim područjima”, kazala je Kocijančić.
Slične poruke stigle su iz Delegacije EU u BiH iz koje su nam također kazali da borba protiv terorizma predstavlja zajednički izazov i za regiju Zapadnog Balkana i Evropsku uniju.
“Bosna i Hercegovina i druge zemlje Zapadnog Balkana su prioritetni partneri Evropske unije u borbi protiv terorizma. Evropska unija pažljivo prati i podržava napore koje je Bosna i Hercegovina poduzima u ovoj oblasti, kroz dijalog donošenja politika, posebice kroz strukture uspostavljene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju”, navode iz Delegacije EU u BiH.
Ističu da Evropska komisija daje procjenu o razvoju situacije u svojim godišnjim izvještajima o Bosni i Hercegovini, od kojih je posljednji izdat 9. novembra 2016. godine.
“Nadalje, tokom pripreme Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, mjere i konkretni rezultati u borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma će biti temeljito ispitani, prvenstveno kroz Upitnik na koji vlasti Bosne i Hercegovine pripremaju odgovore”, rekli su iz Delegacije EU u BiH.
Nijedna institucija Evropske unije nije željela komentarisati tvrdnje predsjednice Republike Hrvatske o navodnih 10 hiljada radikalizovanih osoba u BiH. O svemu šuti i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske vjerovatno svjesno činjenice da Grabar-Kitarović nije uskladila svoju vanjsku politiku sa vanjskom politikom EU.
U povodu tvrdnji hrvatske predsjednice kontaktirali smo EUFOR iz kojeg su nam kazali kako zvaničnim podacima raspolažu institucije BiH. U tom kontekstu, zanimljivo je da postoje velika odstupanja kada je riječ o podacima kojim raspolažu bh. obavještajno-sigurnosnih agencija i onima koje iznosi Grabar-Kitarović s obzirom na to da institucije BiH tvrde kako je taj broj znatno manji.
